Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-623/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, u izvanparničnom predmetu predlagateljice SČ iz [adresa], Kralja [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Kokić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke UČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zlatko Tomažić, odvjetnik u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj R1-13/2024-11 od 7. veljače 2025., 27. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj R1-13/2024-11 od 7. veljače 2025. u pobijanom dijelu toč. I. i III. izreke.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I./ Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak pokrenut prijedlogom od 11. veljače 2022. predlagateljice SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] stambeno poslovna zgrada od 1421m2, s kojom je povezan 84. suvlasnički dio: 62,1/9232,08 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-84), posebni dio: dvosobni stan broj 53 na 5. katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 62,10 m2.

II/. Odbija se prijedlog protustranke UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 1. listopada 2024. radi prekida postupka i upućivanja predlagateljice na pokretanje parničnog postupka.

III./ Svaka strana snosi svoj trošak postupka."

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je predlagateljica. Predlagateljica u žalbi navodi da predmetno rješenje pobija u cijelosti, međutim, iz sadržaja žalbe proizlazi da rješenje prvostupanjskog suda pobija u toč. I. i III. izreke zbog svih žalbenih razloga. U odnosu na toč. II. izreke predlagateljica ne obrazlaže žalbene razloge, a osim toga nema niti pravni interes pobijati toč. II. izreke jer je u tom dijelu odbijen prijedlog protustranke za prekid postupka i upućivanje predlagateljice na pokretanje parnice. Predlagateljica predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se razvrgne suvlasnička zajednica na predloženim nekretninama civilnom diobom- prodajom na javnoj dražbi, a dobivena vrijednost podijeli sukladno veličini suvlasničkog dijela. Traži trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu protustranka osporava u cijelosti osnovanost žalbenih navoda predlagateljice i predlaže odbiti žalbu te potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji mu je prethodio, žalbene navode predlagateljice i navode protustranke u odgovoru na žalbu, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22.; 114/22., 155/23., dalje: ZPP).

6. Predmet postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] m2 stambeno poslovna zgrada od 1421m2, s kojom je povezan 84. suvlasnički dio: 62,1/9232,08 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-84), posebni dio: dvosobni stan broj 53 na 5. katu, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija, površine 62,10 m2, a koji se nalazi u zgradi u [adresa] i koja je u suvlasništvu stranaka svake u ½ dijela.

7. Prvostupanjski sud je obustavio postupak razvrgnuća uz obrazloženje da je osnovan prigovor prava na dom u smislu članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10; dalje: Konvencija) koji je tijekom postupka istakla protustranka. S obzirom na utvrđene činjenice da protustranka u predmetnom stanu živi od rođenja, u kojem je odrasla i da je jedina nekretnina koju ima u vlasništvu, prvostupanjski sud zaključuje da predmetna nekretnina predstavlja dom protustranke. Nadalje, provodeći test razmjernosti prvostupanjski sud je utvrdio da prijedlogom za civilno razvrgnuće predmetne nekretnine svakako dolazi do miješanja u pravo na dom protustranke, da je isto utemeljeno na zakonu te usmjereno na ostvarenje legitimnog cilja zaštite prava predlagateljice na razvrgnuće suvlasništva. Međutim, prvostupanjski sud utvrđuje da takvo miješanje nije nužno u demokratskom društvu, što znači da se cilj koji predlagateljica želi postići predmetnom diobom, a to je rješavanje prezaduženosti, može postići blažom mjerom (osobnim bankrotom) te da navedeno miješanje (prodaja predmetne nekretnine na javnoj dražbi i podjela dobivenog iznosa među strankama svakoj u ½ dijela) nije razmjerno u odnosu na potrebe protustranke te da pravo protustranke koja živi u predmetnom stanu i koji je njezin dom, preteže nad pravom suvlasništva predlagateljice. Imajući pri tome u vidu okolnosti da je predmetna nekretnina jedina nekretnina koje stranke imaju u vlasništvu, da prodajom iste protustranka gubi dom, da je neizvjesno da bi dobivenim sredstvima mogla adekvatno riješiti stambeno pitanje, da predlagateljica živi u iznajmljenom stanu iako joj protustranka ne brani stanovati u predmetnom stanu, da je cilj predlagateljice podmiriti kreditna dugovanja, a koja sredstva je potrošila za odvjetničke i sudske troškove u postupcima protiv protustranke, najamninu i druge životne potrebe, da predlagateljica prima plaću u iznosu od 1.200,00 eura, da mlt. sin predlagateljice, koji živi s njom ostvaruje dodatak od 330,00 eura i s osnove alimentacije 100,00 eura te da se u loše imovno stanje predlagateljica dovela svojom krivnjom, zbog lošeg upravljanja imovinom, jer unatoč redovitim primanjima kreditno se značajno zadužila, a koje iznose nije utrošila kako bi riješila dotadašnju zaduženost već je stvorila nove i veće dugove.

8. Pravno shvaćanje prvostupanjskog suda glede istaknutog prigovora prava na dom kao pravilno prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

9. U konkretnom slučaju nesporno je da su predlagateljica i protustranka majka i kći te suvlasnice predmetne nekretnine svaka u ½ dijela, da je predlagateljica sa mlt. sinom iselila iz predmetnog stana zbog narušenih odnosa s protustrankom te se nakon toga kreditno zadužila kako bi podmirila troškove najma za iznajmljeni stan, odvjetničke i druge troškove vezane za postupke protiv protustranke i druge životne potrebe, da sredstvima dobivenim prodajom predmetne nekretnine želi podmiriti nastale dugove, da se protustranka ne protivi da predlagateljica živi u stanu te da ista i posjeduje ključeve stana. Također je nesporno da protustranka od rođenja živi u predmetnom stanu, da je redovni student pa time i uzdržavana osoba te je predlagateljica u obvezi protustranci plaćati alimentaciju koja se naplaćuje prisilnim putem, izravnom naplatom putem FINA, da je predmetna nekretnina sudskim vještačenjem procijenjena na tržišnu vrijednost u iznosu od 98.347,60 eura i da geometrijska dioba nekretnine nije moguća.

10. U provedenom postupku utvrđeno je da se predlagateljica iselila iz stana sa mlt. sinom (mlađim bratom protustranke) u studenom 2020. i od tada je protustranka je nastavila živjeti u tom stanu sama, a kako je nesporna činjenica da u predmetnom stanu živi od rođenja, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se predmetna nekretnina može smatrati domom protustranke te da civilnom prodajom predmetne nekretnine dolazi do miješanja u njezino pravo na dom, kao i da je takvo miješanje u skladu sa zakonom, usmjereno radi ostvarenja legitimnog cilja zaštite prava predlagateljice na razvrgnuće suvlasništva predmetne nekretnine.

11. Kako se u konkretnoj situaciji radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (pravo predlagateljice na razvrgnuće suvlasništva i prava na dom protustranke kao suvlasnice predmetne nekretnine), prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima predlagateljice, brižljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od tih prava dati prednost.

12. Pravilno je prvostupanjski sud pravo na dom stavio ispred prava predlagateljice na razvrgnuće suvlasništva na predmetnim nekretninama s obzirom da je predlagateljica zaposlena, ima redovna primanja te je svojom odlukom iselila iz predmetnog stana i živi u iznajmljenom stanu, iako joj protustranka ne brani boravak u predmetnom stanu. Protustranka međutim, nema stalne prihode jer se još uvijek redovno školuje, nema druge nekretnine, a s obzirom na vrijednost predmetne nekretnine i općepoznate tržišne cijene nekretnina, očito je da dobivenim sredstvima nakon razvrgnuća neće biti u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje, pogotovo u situaciji prodaje nekretnine u postupku javne dražbe kada postoji mogućnost da se nekretnina proda ispod utvrđene vrijednosti te da i drugi vjerovnici prijave svoja potraživanja.

13. Neosnovano predlagateljica u žalbi navodi da je protustranka svoje stambeno pitanje mogla riješiti na način da je dobivenim sredstvima od prodaje predmetne nekretnine imala mogućnost kupiti stan ČČ, koji svojom površinom odgovara površini njenog suvlasničkog dijela. Naime, protustranka je u tijeku postupka isticala da na predmetnom stanu ČČ postoji zasnovano založno pravo, a što ponavlja i sada u odgovoru na žalbu te je priložila izvadak iz zemljišne knjige kojim te tvrdnje potvrđuje. Stoga, takva nekretnina, opterećena hipotekom, sigurno nije za protustranku adekvatno rješenje stambenog pitanja.

14. Nadalje, imajući u vidu da će obje stranke razvrgnućem suvlasništva ostati bez jednine nekretnine koju imaju u vlasništvu, da dobivenim sredstvima predlagateljica nema namjeru riješiti svoje stambeno pitanje već će i dalje ostati u najmu stana, za čije plaćanje se djelomično i kreditno zadužila i koji kredit ne otplaćuje redovito, da vodi sudske postupke protiv protustranke i iz sredstava kredita plaća odvjetnika i sudske troškove, a pri tome ne koristi mogućnost besplatne pravne pomoći pa ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je dvojbeno da li bi predlagateljica prodajom predmetne nekretnine poboljšala svoje imovno stanje s obzirom na dosadašnji način raspolaganja imovinom. Cilj koji predlagateljica želi postići predmetnom diobom, a to je rješavanje prezaduženosti i po mišljenju ovog suda može se riješiti blažom mjerom i to prvenstveno angažiranjem na rješavanju poremećenosti odnosa sa protustrankom, koja joj je kći i koju uzdržava te tako ostvariti uvjete za zajednički boravak i suživot u predmetnom stanu, barem dok protustranka ne završi redovno školovanje.

15. S obzirom na utvrđene okolnosti pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i da bi razvrgnuće suvlasništva u ovom trenutku bilo na štetu protustranke, a pozivom na odredbu čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak pročišćenog teksta, dalje: ZV). Naime, sve dok se protustranka redovno školuje ne može se zaposliti i tako ostvarivati redovne prihode pa time nije niti u mogućnosti pribaviti sredstva za rješavanje svog stambenog pitanja ili isplate predlagateljice u vrijednosti njenog suvlasničkog dijela, a što će biti u mogućnosti kada redovno školovanje završi.

16. Slijedom navedenog kako nije ostvaren niti jedan istaknut žalbeni razlog, valjalo je žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu toč. I. izreke.

17. Pravilna je i odluka da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (toč. III. izreke), budući da su stranke postavile zahtjeve samo za naknadu troškova zastupanja po punomoćniku a koji troškovi se u postupku razvrgnuća suvlasništva ne smatraju nužnim troškovima.

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

19. U nepobijanom dijelu toč. II. izreke, rješenje prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjeno.

Osijek, 27. kolovoza 2025.

Sutkinja

Biserka Trstenjak-Opačak