Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Borelli 9, Zadar
Poslovni broj Kž-48/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ante Bačića kao predsjednika vijeća te Ive Lovrin, univ.spec.iur. i Danijele Zubčić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sandre Paleke kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog HR, zbog kaznenih djela iz članka 315. stavka 4. u vezi sa stavkom 2. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17. 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici broj K-151/2020 od 1. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Koprivnici na temelju članka 452. točke 3. Zakona o kaznenom postupku –152/08, 76/09, 80/11, 121/11., 91/12 – odluka Ustavnog suda 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) protiv optuženog HR odbijena je optužba da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom na štetu oštećenika UR, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11. Pod točkom 2) na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08. optuženi HR oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom na štetu oštećenice OR, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11. Pod točkom 3) izreke presude na temelju članka 453. točke 1. ZKP/08. optuženi HR oslobođen je od optužbe da bi počinio dva kaznena djela protiv javnog reda – napadom na službenu osobu PR i CR, opisano u članku 315. stavku 4. u svezi sa stavkom 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 315. stavku 4. KZ/11. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. - 5. Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja pali su na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Na temelju članka 474. stavka 1. u svezi članka 495. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zadru.
4. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
5. Naime, pravilno državni odvjetnik u žalbi ističe kako je sud za veći dio činjeničnog opisa koji se odnosi na sva inkriminirana kaznena djela protiv optuženika istovremeno odbio optužbu i na temelju različitih zakonskih osnova ga oslobodio od optužbe zbog čega presudu nije moguće ispitati. Navedeno čini izreku presude proturječnu samoj sebi jer je prema činjeničnom opisu prvostupanjski sud za sva četiri kaznena djela za koja se tereti optuženik u isto vrijeme odbio optužbu i oslobodio ga optužbe po različitim osnovama. Nadalje, pod točkom 1. pobijene presude protiv optuženika je odbijena optužba na temelju članka 452. točke 3. ZKP/08. kojim je propisano da će sud presudu kojom se optužba odbija izreći ako je tužitelj tijekom rasprave odustao od optužbe. Međutim, u konkretnom slučaju tijekom rasprave tužitelj nije odustao od optužbe već je oštećenik na raspravi održanoj 13. studenog 2020. povukao prijedlog za kazneni progon protiv optuženika, a kako je to obrazloženo i u pobijanoj presudi. U tom slučaju trebalo je optužbu odbiti sukladno članku 452. točki 4. ZKP/08. kojom je propisano da se presuda kojom se optužba odbija donosi ako nije bilo potrebnog prijedloga za progon ili odobrenja za progon ii ako je ovlaštena osoba odnosno državno tijelo odustalo od prijedloga odnosno odobrenja. Slijedom navedenog pobijana presuda sadrži proturječnost između izreke i obrazloženja zbog koje se ne može ispitati. Slijedom navedenog pobijanom presudom počinjena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
6. Nadalje, u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi navodi da je u pobijanoj presudi povrijeđen kazneni zakon u pitanju je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo. Naime, prvostupanjski sud pogrešno u obrazloženju prvostupanjske presude navodi kako se u činjeničnom opisu kaznenog djela iz članka 315. stavka 2. u svezi stavka 4. KZ/11. uopće ne navodi da bi oštećenici PR i CR postupali kao službene osobe, da su poduzeli radnje u granicama policijskih ovlasti niti da se ne navodi niti opisuju službene radnje koje su trebali poduzeti i razlog postupanja. Ovo stoga što iz činjeničnog opisa optužnice nesporno proizlazi da su policijski službenici PR i CR postupali po dojavi OR, da je policijski službenik PR u tri navrata izdao naredbu optuženiku da ugasi radni stroj i da izađe iz vozila, a na koje naredbe se optuženik oglušio te je u sva tri navrata policijskim službenicima rekao da će izgurati njih i njihove automobile te se u sva tri navrata radnim strojem kretao prema policijskim službenicima i njihovim vozilima zbog čega su policijski službenici svaki put se morali odmaknuti da ih optuženik ne bi udario radnim strojem, a na kraju je policijski službenik ŽR pomaknuo policijsko vozilo ga da optuženik ne bi oštetio radnim strojem. Dakle, opisano je da su policijski službenici postupali kao službene osobe, da su optuženiku izdavali naredbe u skladu sa policijskim ovlastima te iz kojeg razloga su postupali prema optuženiku. Radnje koje je optuženik poduzeo (oglušivanje na naredbe policijskih službenika, vožnja radnog stroja usmjerena prema tijelu policijskih službenika i njihovim vozilima) nesporno predstavljaju pružanje otpora policijskim službenicima koji su obavljali službene radnje. Pogrešno prvostupanjski sud navodi kako u činjeničnom opisu nije opisana nikakva posljedica (valjda misleći na posljedicu postupanja optuženika) s obzirom da iz činjeničnog opisa proizlazi da je optuženik upravo zbog poduzetih radnji prema policijskim službenicima uspio radnim strojem izaći na kolnik i udaljiti se. Pri tome se ističe da za zakon za kazneno djelo iz članka 315. stavka 2. KZ/11. za koje se optuženik tereti ne propisuje da je za počinjenje tog kaznenog djela potreban nastup bilo kakve posljedice. Nije od značaja, a suprotno obrazloženju prvostupanjskog suda, niti da u činjeničnom opisu nije opisan subjektivni odnos počinitelja prema djelu odnosno s kojim ciljem bi optuženik poduzimao opisane radnje prema policijskim službenicima. Naime, kao što je već rečeno radnje koje je poduzeo optuženik predstavljaju silu ili prijetnju uporabe sile kojom je optuženik pružio otpor policijskim službenicima te za ovo kazneno djelo nije bitan motiv postupanja optuženika prema policijskim službenicima. Uz navedeno, jasno je da je kretanjem radnim strojem prema policijskim službenicima zbog čega su se oni morali odmaknuti pa čak i odskočiti da ih optuženik s radnim strojem ne bi udario, doveden u opasnost njihov život i tijelo. Slijedom svega navedenog potpuno je nepotrebno i bespredmetno dovođenje u vezu činjeničnog opisa za koje se optuženik tereti s drugim eventualnim kaznenim djelima ili prekršajima za koje se optuženik ne tereti niti su njihova obilježja opisana u činjeničnom opisu. Slijedom navedenog pobijanom presudom počinjena je povreda kaznenog zakona iz članka 469. točke 1. ZKP/08.
7. U odnosu na kazneno djelo prijetnje počinjeno na štetu oštećene ĐR u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi navodi da je činjenično stanje za sada pogrešno utvrđeno. I po stavu ovog drugostupanjskog vijeća činjenica iz kojeg su razloga inkriminirane prigode postupali policijski službenici, da li zbog narušavanja javnog reda i mira ili kaznenog djela prijetnje bez značaja je za utvrđenje da li je optuženik na štetu oštećene OR zaista počinio kazneno djelo prijetnje, a koju kaznenu prijavu je oštećena podnijela nakon inkriminiranog događaja. Pogrešno prvostupanjski sud zaključuje u pobijanoj presudi da je oštećena na raspravi iskazivala drugačije nego kada je ispitana pred državnim odvjetništvom. Naime, ispitana u Općinskom državnom odvjetništvu oštećena je iskazivala o prijetećim riječima koje joj je inkriminirane prigode uputio optuženik, a sud je ispitivanjem oštećenice na raspravi konstatirao da ista iskazuje suglasno kao pred Općinskim državnim odvjetništvom te je taj zapisnik pročitao. Dodatno ispitana na raspravi svjedokinja nije iskazivala o tome da joj prijeteće riječi od strane optuženika nisu upućene već je potvrdila da joj je optuženik tada govorio da je njegov bager čist i opran pa smatra da nije bio čist i opran radi sađenja cvijeća, a što se sve u skladu s njenim iskazom koji je dala u Općinskom državnom odvjetništvu. Nadalje, pogrešno prvostupanjski sud zaključuje da iz činjenice da je oštećeni UR povukao prijedlog za kazneni progon protiv optuženika te da "nije želio svjedočiti o inkriminiranim događajima" dovodi u pitanje vjerodostojnost iskaza oštećene OR. Naime, takva odluka UR odluka je procesne naravi na koju on ima pravo sukladno ZKP/08. i ona sama ne znači da se inkriminirani događaj nije zbio na način kako to stoji u optužnici. Osim toga u takvoj situaciji oštećenik ne može odbiti svjedočiti, on je i dalje svjedok inkriminiranog događaja na štetu oštećene OR o čemu je dužan svjedočiti, ali se procesno kazneni postupak ne može voditi zbog učina kaznenog djela prijetnje na njegovu štetu. O tome da je optuženik oštećenoj OR prijetio da će joj srušiti kuću iskazuju i saslušani policijski službenici, a oštećena OR navela je da je cijelo vrijeme događaja između optuženice i policijskih službenika bila u dvorištu zajedno sa suprugom te da je čula optuženika kako viče da će "povoziti" i njih i njihove aute i njenu kuću. Stoga je bez značaja da li su policijski službenici takve riječi optuženika prenijeli oštećenoj, jer ih je ona prema svom iskazu stojeći u svom dvorištu mogla čuti. Slijedom svega navedenog za sada je pogrešno prvostupanjski sud zaključio kako nema dokaza da bi optuženik počinio kazneno djelo prijetnje na štetu oštećene OR.
8. Slijedom svega navedenog pobijana presuda ukinuta je na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08., a u ponovljenom postupku prvostupanjski sud provesti će ponovno sve do sada provedene dokaze, u svojstvu svjedoka ispitati će UR te nakon toga donijeti na zakonu utemeljenu odluku, s tim da će prilikom donošenja nove presude paziti da činjenično stanje razgraniči u odnosu na sva kaznena djela za koja se optuženik tereti kao i u odnosu na odluke koje vezano za svako od tih kaznenih djela donese.
U Zadru, 27. kolovoza 2025.
Zapisničar
Predsjednik vijeća
Sandra Paleka
Ante Bačić
