Poslovni broj: Usž-4155/2024-5

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja od sutkinja tog suda, Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr. sc. Sanje Otočan, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Zagrebu, Trg Marka Marulića 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 080434230, radi priznavanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, odlučujući o žalbama tuženika i zainteresirane osobe protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-4544/2023-18 od 18. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 4544/2023-18 od 18. listopada 2024.

II. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/16-01/943 URBROJ: 338-01-06-05-21-21 od 13. travnja 2021.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova prvostupanjskog upravnog spora i žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/II-502-03/16- 01/943, URBROJ: 338-01-06-05-21-21 od 13. travnja 2021. i rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/l-502- 03/16-02/1314, URBROJ: 338-21-81-16-01 od 17. listopada 2016. (točka I. i II. izreke). Točkom III. izreke ĐČ se dijagnoze šifre prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (dalje: MKB-10) S02 (prijelom svoda lubanje) i S02.1 (prijelom baze lubanje) nastale 21. lipnja 2016. priznaju ozljedom na radu te mu se priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu po istim dijagnozama. Točkom IV. izreke naloženo je tuženiku nadoknaditi tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 7.500,00 eura u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti odluke o troškovima, dok je točkom V. odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora u preostalom dijelu.

2. Rješenjem tuženika od 13. travnja 2021. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela od 17. listopada 2016. kojim je odbijen njezin zahtjev da se pokojnom suprugu tužiteljice ĐČ ozljede S02.0 i S02.1 nastale 21. lipnja 2016. priznaju kao ozljede na radu uz pripadajuća prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove posljedice ozljede na radu.

3. Tuženik žalbom pobija zakonitost prvostupanjske odluke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3.1. Navodi da je prvostupanjski sud otklonio procesne nedostatke na koje je ukazao ovaj Sud u presudi, poslovni broj: Usž-3761/2022-4 od 1. lipnja 2023., no smatra da je činjenično stanje ponovno pogrešno utvrđeno te je nepravilnom primjenom materijalnog prava predmetni štetni događaj neosnovano podveden pod članak 66. točku 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kao ozljeda na radu. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud ponovo odlučio isključivo na temelju nalaza i mišljenja vještakinje izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, spec. sudske medicine, ocjenjujući isti kao nepobitni dokaz o tome da korištenjem zaštitne kacige smrtni ishod osiguranika ne bi bio izbjegnut. Osporava stručnost vještakinje, kao i pravilnost utvrđenja iz nalaza i mišljenja koja se odnose na ispravnost, namjenu i adekvatnost osobne zaštitne opreme i utjecaj nekorištenja iste od strane osiguranika na zadobivene ozljede i smrtni ishod jer su ista protivna dokazima spisa. Ističe da je vještakinja o neispravnosti kacige zaključila na temelju uvida u fotografije osobne zaštitne opreme koje prileže spisu, bez analize, odnosno uvida u certificirana mehanička ili druga svojstva kacige. Isto je suprotno utvrđenju iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka zaštite na radu Marijana Kamenjaševića te njegovog usmenog izlaganja na raspravi od 7. prosinca 2020. Smatra nelogičnim zaključak prvostupanjskog suda da nepostojanje uputa za rad govori u prilog tome da zaštitna kaciga ne bi spriječila smrtni ishod. Nije razvidna korelacija između ovih činjenica pa se time takvo obrazloženje ne može prihvatiti kao valjani razlog za priklanjanje zaključcima vještakinje kao odlučnom dokazu za meritorno rješavanje predmetne upravne stvari.

3.2. Tuženik navodi da je pogrešan stav prvostupanjskog suda da je drugostupanjsko rješenje doneseno na temelju neobjektivne i nedokazane pretpostavke poslodavca, ovdje zainteresirane osobe, o mogućem uzroku pada osiguranika s kamiona. Ističe da je u upravnom postupku pribavljen zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektora rada, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 1. srpnja 2016. (dalje: zapisnik o inspekcijskom nadzoru) iz kojeg proizlazi da je osiguranik stajao u sanduku na keramičkim izolatorima koji su glatke površine, koji su bili na dnu sanduka i u jednom trenutku se okliznuo, izgubio ravnotežu i pao preko stranice kamiona s visine od oko 2,2 metra. Smatra da se ne radi se o pretpostavkama zainteresirane osobe niti nagađanjima tuženika, već o činjenici koju je utvrdila službena osoba, viši inspektor rada, na temelju obavljenog očevida i razgovora s prisutnim radnicima. Osiguranik je, kao jedini izvršitelj radne operacije, stajao na teretu kojeg je prethodno položio duž čitave površine kamionskog sanduka, ne ostavljajući si dovoljno slobodnog prostora kako bi ostatak utovara obavio sa stabilne podloge, na kojoj valjkastoj glatkoj površini izolatora je u jednom trenutku izgubio ravnotežu i pao s kamiona.

3.3. Što se tiče utvrđenja vještaka Kamenjaševića o nepostojanju uputa za rad, tuženik ističe da je vještak na temelju pregleda fotografija spisa zaključio da na korištenoj radnoj opremi (dizalici) nisu iskazane upute o radnim postupcima i/ili sigurnosni znakovi, no zainteresirana osoba je tijekom spora istaknula da predmetni dio kamiona na kojem se nalaze sporne upute nije prikazan na snimljenim fotografijama. Naljepnica s uputama nalazi se kraj upravljačkih kontrola dizalice, a da je pokojni radnik s istima bio upoznat proizlazi iz činjenice da je u njegovoj nazočnosti nekoliko dana prije štetnog događaja ovlašteno trgovačko društvo obavilo ispitivanje radne opreme, kojom prilikom je utvrđeno da su na dizalici postavljene oznake upozorenja i upute za rad te da ista zadovoljava sigurnosno-zdravstvenim uvjetima te je o tome dostavila zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme od 15. lipnja 2016.

3.4. Smatra da nije od odlučujuće važnosti jesu li radnicima izdane posebne upute kojima ih se dodatno, povrh obavljene edukacije iz područja zaštite na radu, pisanim putem upozorava na opasnost od pada za slučaj obavljanja poslova na povišenome s nestabilne površine. Svaki savjestan radnik bi uz primjenu dužne pažnje trebao biti svjestan ovog rizika s obzirom na to da se radi o okolnostima kod kojih je kod svake prosječne osobe za očekivati da razumije opasnost takvog postupanja. Navodi da je osiguranik prethodno na istim poslovima radio 26 godina, kroz koje radno iskustvo je bio upoznat sa zahtjevima i specifičnostima posla, u vezi čega nikada poslodavcu nije prijavio probleme ili nedostatke u provođenju sigurnosnih mjera niti zatražio upute za postupanje.

3.5. Ističe da iz dokaza spisa nedvojbeno proizlazi da se osiguranik sam doveo u opasnu situaciju jer je utovar tereta obavljao s nestabilne i nesigurne površine, stojeći na skliskom valjkastom teretu u tovarnom prostoru kamiona, koji način obavljanja posla protivan pravilima zaštite na radu i pravilima struke. Zbog navedenog nije od utjecaja bi li kaciga doista spriječila smrtni ishod u ovom slučaju ili ne.

3.6. Osporava i odluku o troškovima upravnog spora.

3.7. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev.

4. Zainteresirana osoba žalbom pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga.

4.1. Ističe da je prvostupanjski sud utvrdio odlučne činjenice na temelju nalaza i mišljenja izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, spec. sudske medicine koji je je izrađen po uputama tužiteljice, od strane osobe koja nije dovoljno stručna da donosi mišljenje o vrsti i ispravnosti zaštitnih kaciga te su utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine suprotna utvrđenjima iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i zaštite na radu Marijana Kamenjaševića.

4.2. Dalje navodi da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir sadržaj zapisnika o inspekcijskom nadzoru u kojem se navodi da nisu utvrđeni propusti poslodavca po pitanju zaštite na radu. Istim se također utvrđuje da je osiguranik u trenutku neposredno prije pada stajao na keramičkim izolatorima koje je on utovario i rasporedio unutar tovarnog prostora kamiona. Budući da su isti valjkastog oblika i okruglog presjeka, glatko obrađene površine i rebrasti, predstavljaju nestabilno stajalište te postoji velika vjerojatnost gubitka ravnoteže i pada ako se na njih stane. Smatra da je na opisan način osiguranik postupio suprotno članku 66. Zakona o zaštiti na radu.

4.3. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i riješiti upravnu stvar.

5. Tužiteljica u odgovoru na žalbe ističe da su navodi iz žalba tuženika i zainteresirane osobe neosnovani.

5.1. Smatra da tuženik pogrešno i promašeno osporava utvrđeno činjenično stanje stavljajući u opreku nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, zaštitu na radu i zaštitu od požara Marijana Kamenjaševića te nalaz i mišljenje izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, specijalista sudske medicine. Radi se o vještacima različitih specijalnosti, koji raspolažu stručnim znanjem o različitim mjerodavnim činjenicama važnim za meritum predmetnog spora te su oba kompetentna davati stručne nalaze i mišljenja o različitim okolnostima predmetne pravne stvari. Navodi da su zaključci i istraživanja objavljena u Međunarodnom časopisu za istraživanje okoliša i javnog zdravlja na koja se u svom nalazu i mišljenju poziva stalni sudski vještak zaštite na radu o važnosti nošenja zaštite kacige poučni, međutim isti nisu prikladni za korištenje u pravnim postupcima, s konkretnim činjeničnim i pravnim supstratom. Upravo zato je za potpuno i pravilno utvrđenje činjeničnog stanja neophodno cijeniti dokaznu snagu nalaza i mišljenja specijalista sudske medicine da se na temelju fotografija kacige i obdukcijskog nalaza, decidirano i jasno očituje o presudnoj okolnosti bi li u slučaju nošenja od poslodavca pružene kacige točno određenih specifikacija i karakteristika, prilikom pada s točno određene visine od 215 cm na asfaltnu podlogu, smrtna posljedica bila izbjegnuta.

5.2. Ističe da nalazom i mišljenjem vještaka zaštite na radu je nedvojbeno utvrđeno da su postojali propusti poslodavca u primjeni i provođenju svih potrebnih mjera za pravilnu organizaciju rada s obzirom na to da nije postavio uputu za siguran rad hidrauličnom dizalicom, a u dokumentaciji nema dokaza je li preminuli radnik dobio uputu za rad na siguran način te da li je svojim potpisom potvrdio njezin primitak. Smatra da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je tuženik pobijanim rješenjem neobjektivno prihvatio samo pretpostavke poslodavca o uzroku pada osiguranika jer iz stanja spisa, nalaza i mišljenja i usmenog očitovanja vještaka zaštite na radu Marijana Kamenjaševića ne proizlazi da je uzrok pada u načinu stajanja pok. prednika tužiteljice u tovarnom prostoru.

5.3. Predlaže odbiti žalbe i potvrditi prvostupanjsku presudu te traži naknadu troška za sastav odgovora na žalbu.

6. Tuženik je suglasan s navodima žalbe zainteresirane osobe.

7. Zainteresirana osoba nije dostavila odgovor na žalbu tuženika.

8. Žalbe su osnovane.

9. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija.

10. Iz spisa predmeta proizlazi da je upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu proveden u izvršenju presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 25. Usl-436/2019-36 od 14. prosinca 2020. kojom je poništeno rješenje tuženika od 24. siječnja 2017. i predmet mu je vraćen na ponovni postupak uz uputu da je potrebno potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje uzimajući u obzir nalaz i mišljenje sudskog vještaka za zaštitu na radu Marijana Kamenjaševića od 16. srpnja 2020. koji je zaključio da postoji niz utvrđenih propusta na strani poslodavca koji se tiču njegovih obveza u provođenju mjera zaštite na radu i koji su mogli utjecati na samu nesreću u kojoj je prednik tužiteljice ĐČ smrtno stradao.

11. U ponovljenom postupku izrađen je nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/II-502-033716- 01/943, URBROJ:01-10-04-21-17 od 22. siječnja 2021., pribavljeno je očitovanje poslodavca, zainteresirane osobe od 24. veljače 2021. i zapisnik o inspekcijskom nadzoru te je u obzir uzet nalaz i mišljenje sudskog vještaka za zaštitu na radu Marijana Kamenjaševića.

11.1. Nalazom i mišljenjem od 22. siječnja 2021. utvrđeno je da su dijagnoze S01 i S02.1, verificirane u nalazu obdukcije pokojnog ĐČ, nastale padom s tovarnog prostora kamiona 21. lipnja 2016.

11.2. U očitovanju poslodavca od 24. veljače 2021. upućuje se na sadržaj zapisnik o inspekcijskom nadzoru u kojem se zaključuje da je pokojni ĐČ bio osposobljen za rad na siguran način, ali je radnu operaciju obavljao na način protivan pravilima zaštite na radu.

11.3. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da je na dan nastanka ozljeda pokojnog ĐČ trebalo je obaviti demontažu energetskih elemenata na lokaciji EL-TO Zagreb. Radi otpreme demontiranih dijelova angažiran je kamion s dizalicom i vozačem koji je, prema putnom radnom listu, bio pokojni ĐČ. U trenutku nastanka ozljede pokojni je uz pomoć kolega obavljao poslove utovara demontiranih dijelova, pri čemu je koristio daljinski upravljač za dizalicu. Prema tragovima, u trenutku nesreće ĐČ stajao je u kamionskom sanduku na keramičkim izolatorima koji su glatke površine, a koji su bili na dnu sanduka i u jednom trenutku se okliznuo, izgubio ravnotežu i pao preko stranice kamiona sa visine od 2,2 metra te je udario glavom u asfalt što je dovelo do prijeloma čeonog dijela lubanje i smrti. Utvrđeno je da se kaciga pokojnog nalazila u kabini kamiona.

11.4. Stalni sudski vještak za zaštitu na radu Marijan Kamenjašević je na ročištu 7. prosinca 2020. naveo da zaštitna kaciga u svojoj unutrašnjosti ima sustav traka pod nazivom „kolijevka“ koja služi za smještaj glave te tjemeni remen za dodatno učvršćivanje i prilagođavanje kacige obliku i veličini glave. Utvrđeno je da pokojni radnik nije koristio zaštitnu kacigu čime je prekršio odredbe Zakona o zaštiti na radu i izložio se velikom riziku pri obavljanju radnog zadatka.

11.5. Stav je tuženika da je osiguranik ĐČ pri obavljanju povjerenih mu poslova od strane poslodavca osposobljen za rad na siguran način za poslove upravljanja hidrauličnom dizalicom na kamionu te da osiguranik tijekom obavljanja poslova nije koristio svu zaštitnu opremu (zaštitnu kacigu) čime je postupao protivno odredbi članka 68. važećeg Zakona o zaštiti na radu te je svojim skrivljenim ponašanjem, propustima u radu kao i nepažnjom prouzročio nastanak po život opasnih ozljeda za sebe kao i druge radnike ne vodeći računa o uputama i pravilima poslodavca niti pravilno koristeći sredstva rada.

12. U prvostupanjskom upravnom sporu sud je utvrdio odlučne činjenice na temelju dokaza provedenih u upravnom postupku i isprava dostavljenih u sudski spis.

13. Tužiteljica je u upravnom sporu dostavila nalaz i mišljenje vještakinje izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, spec. sudske medicine, od 15. prosinca 2021. Istim je utvrđeno da ozljede tkiva mozga, krvarenje u moždane ovojnice i moždane komore, a samim time smrtni ishod ne bi izostali čak i da je ĐČ u trenutku pada imao ispravnu kacigu koja bi zadovoljava postojeće standarde i koja bi imala podbradni remen. Moguće je da bi opseg površinskih ozljeda bio nešto manji (površinske oguljotine kože lica obostrano čeono, lijevog obraza, nosa i gornje usne) kao i opseg prijeloma svoda i baze lubanje.

14. Zainteresirana osoba nije bila suglasna s nalazom i mišljenjem vještakinje Vedrane Petrovečki. U podnesku od 1. ožujka 2022., navela je da spisu prileži nalaz i mišljenje sudskog vještaka Marijana Kamenjaševića u kojem se naglašava važnost nošenja zaštitne kacige. Osoba medicinske struke nije stručna donositi mišljenje po pitanju vrsti kaciga, ispravnosti kaciga, dodatnoj opremi kaciga i sl., već je za isto kompetentan vještak zaštite na radu, odnosno sudski vještak Marijan Kamenjašević. Stoga vještakinja sudske medicine ne može sa sigurnošću donositi zaključke i kategorički tvrditi da nošenje zaštitne kacige ne bi spriječilo smrtni ishod.

15. Prvostupanjski sud je u izvršenju ovosudne presude, poslovni broj: Usž- 3761/2022-4 od 1. lipnja 2023. proveo raspravu na ročištu od 14. listopada 2024. na kojoj je saslušao vještakinju Vedranu Petrovečki u svojstvu svjedoka.

15.1. Na upit opunomoćenika zainteresirane osobe vještakinja navodi da je prilikom izrade izvansudskog nalaza i mišljenja koristila fotografije kacige koju je nosio pok. ĐČ i zapisnik obdukcije Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu od 23. lipnja 2016. S obzirom na vanjske i unutarnje ozljede koje je pokojni zadobio te konstrukciju kacige, odnosno prostora između unutrašnje konstrukcije i vanjske plastike, smatra da ta vrsta kacige ne može spriječiti unutarnje ozljede mozga. Na poseban upit opunomoćenika tužiteljice navodi da je za pokojnika ovaj pad bio iznenadan jer nije uspio ni na koji način amortizirati pad. Svaka kaciga mora biti učvršćena, međutim kaciga čiju je sliku imala na uvid nije imala podbradni vez. Zaključuje da kaciga nije predviđena kao zaštitno sredstvo prilikom pada na glavu, nego kao zaštita od nečega što bi palo na glavu.

15.2. Zainteresirana osoba je prigovorila iskazu vještakinje koji se odnosi na funkciju kacige te ističe da je procjenom rizika kod poslodavca, a koji je izrađen sukladno Pravilniku o uporabi zaštitne opreme, kaciga je predviđena kao osobno zaštitno sredstvo za tu vrstu poslova.

16. Prvostupanjski sud je utvrdio odlučne činjenice na temelju nalaza i iskaza vještakinje Vedrane Petrovečki i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja zaključio da je pobijanim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Stava je da zaključak vještakinje Vedrane Petrovečki da nošenje zaštitne kacige ne bi spriječilo nastanak unutrašnji ozljeda, a samim time niti smrtni ishod, ne osporava ni neovisni sudski vještak za zaštitu na radu Marijan Kamenjašević koji navodi da poslodavac nije postavio uputu za siguran rad hidrauličnom dizalicom, a u dokumentaciji nema dokaza da li je preminuli radnik dobio uputu za rad na siguran način te da li je svojim potpisom potvrdio njezin primitak. Prvostupanjski sud također smatra da ni u upravnom postupku niti u upravnom sporu nije nedvojbeno dokazano da su iste ozljede nastale kao posljedica skrivljenog, nesavjesnog i neodgovornog ponašanja osiguranika, a što decidirano navodi vještakinja Vedrana Petrovečki tvrdeći da konstrukcija kacige koju je osiguranik imao na raspolaganju može umanjiti opseg ozljeda, međutim ne može spriječiti nastanak unutrašnjih ozljeda, a samim time niti smrtni ishod. Zbog navedenog smatra da uzrok smrti nije skrivljeno ponašanje sada pok. ĐČ.

17. U prosuđivanju izvedenih dokaza, ovaj Sud ne nalazi uvjerljive i logički opravdane razloge za pravnu i činjeničnu osnovu koja je utvrđena u sudskom postupku.

18. Člankom 67. stavkom 1. točkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, 80/13., 137/13., 98/19.; dalje: Zakon) propisano je da se ozljedom na radu, u smislu toga Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti.

19. Člankom 68. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine", 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.; dalje: Zakon o zaštiti na radu) propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Sukladno stavku 2. istog članka, smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način tako da, između ostaloga, pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto i posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca.

20. Sukladno članku 120. stavku 3. Pravilnika, pri obavljanju poslova utovar i istovar komadnog tereta u vozilo, radnici ne smiju stajati na teretu ako postoji mogućnost pomicanja tereta i pada s njega ili ako se utovar ili istovar obavlja dizalicom pa prijeti opasnost od pada tereta na radnika.

21. S obzirom na citirane odredbe Zakona i Pravilnika, kao i stanje spisa, ovaj Sud ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da uzrok ozljeda dijagnoza S02 (prijelom svoda lubanje) i S02.1 (prijelom baze lubanje) nastale 21. lipnja 2016., za koje se traži da se priznaju ozljedom na radu, nije skrivljeno ponašanje sada pok. ĐČ.

22. Prvostupanjski sud takav zaključak izvodi iz mišljenja vještakinje sudske medicine Vedrane Petrovečki koji nije osporio sudski vještak za zaštitu na radu Marijan Kamenjašević. Prvenstveno ovaj Sud ističe da je sudski vještak za zaštitu na radu istaknuo važnost nošenja zaštitne kacige jer njezina konstrukcija omogućuje zaštitu glave od pada predmeta s visine te pada radnika s visine te je isti stava da osiguranik nije koristio zaštitnu kacigu čime je prekršio odredbe Zakona o zaštiti na radu i izložio se velikom riziku pri obavljanju radnog zadatka. Budući da sudski vještak za zaštitu na radu nije bio pozvan da se očituje o mišljenju vještakinje sudske medicine, ne može se tvrditi da isti nije osporio tvrdnje vještakinje sudske medicine o svrhovitosti nošenja kacige. Također, utvrđenje sudskog vještaka za zaštitu na radu da prema dostupima podacima iz spisa poslodavac nije postavio uputu za rad na siguran način hidrauličnom dizalicom na kamion te da ne postoji podatak da je radnik primio uputu za rad na siguran način nije u korelaciji sa tvrdnjom da zaštitna kaciga ne bi spriječila smrtni ishod. Zbog navedenog, mišljenje vještakinje izv. prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki, spec. sudske medicine od 15. prosinca 2021. i iskaz od 14. listopada 2024. nije sudu mogao poslužiti kao osnova za donošenje zaključka da su upravna tijela pogrešno utvrdila da je do ozljeđivanja došlo zbog skrivljenog ponašanja ĐČ.

23. Nadalje, ovaj Sud smatra da za donošenje zaključka je li do ozljeda sa smrtnim ishodom za koje se traži priznavanje ozljede na radu i prava iz zdravstvenog osiguranja došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja ĐČ na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, nije odlučno utvrđenje bi li zaštitna kaciga koja je bila na raspolaganju, a koju on nije koristio, spriječila nastanak ozljeda pa posljedično i smrt.

24. U ovom sporu je odlučna činjenica je li ĐČ poslove utovara i raspoređivanja demontiranog materijala u tovarnom prostoru kamiona hidrauličnom dizalicom obavljao dužnom pažnjom vodeći pri tome računa o svojoj sigurnosti, odnosno je li postupao u skladu s člankom 68. stavcima 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine", 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.).

25. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, izrađenog na temelju očevida mjesta događaja i razgovora sa radnicima SČ i LČ, proizlazi da je ĐČ utovar obavljao pomoću dizalice na daljinski upravljač, tako da je tijekom utovara stajao u kamionskom sanduku na keramičkim izolatorima glatke površine i u jednom trenutku se okliznuo, izgubio ravnotežu i pao preko stranice kamiona. Utvrđeno je da su na dnu čitavog tovarnog prostora kamiona (sanduka) bili položeni veliki rebrasti keramički izolatori, dok je u stražnjem dijelu sanduka na lijevoj strani nije bilo željeznih profila kao u ostatku sanduka, već samo izolatori na dnu. Upravo na tom dijelu sanduka, na izolatorima, nađena je muška crna cipela, zavezana, a tijelo preminulog radnika je nađeno s lijeve strane kamiona kod stražnjih kotača.

26. Utvrđenja iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru o mjestu s kojeg je ĐČ obavljao poslove potvrđeni su i zapisnikom o očevidu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije od 21. lipnja 2016., izvješćem o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja MUP-a, Sektora kriminalističke policije od 21. lipnja 2016. sa popratnom fotodokumentacijom. U sudskom spisu i u spisu tuženika spisa ne nalaze se dokazna sredstva iz kojih bi proizlazilo drugačije činjenično stanje glede eventualno drugačijeg uzroka pada.

27. Stav je ovog Suda da se na temelju navedene dokumentacije, koju su sastavila ovlaštena tijela unutar svoje nadležnosti, mogu utvrditi okolnosti koje su uzrokovale pad ĐČ te iz iste proizlazi da je ĐČ, kao jedini izvršitelj radne operacije, tijekom utovara stajao u kamionskom sanduku na keramičkim izolatorima glatke površine, ne ostavljajući si dovoljno slobodnog prostora kako bi ostatak utovara obavio sa stabilne podloge te je u jednom trenutku izgubio ravnotežu i pao s kamiona. Zbog navedenih razloga, ne može se prihvatiti stajalište prvostupanjskog suda da je tuženik neobjektivno i neselektivno prihvatio pretpostavke poslodavca, ovdje zainteresirane osobe, o uzroku pada ĐČ.

28. Opisani način obavljanja poslova je protivan pravilima zaštite na radu i pravilima struke. Osiguranik je utovar tereta obavljao s nestabilne i nesigurne površine, stojeći na skliskom valjkastom teretu u tovarnom prostoru kamiona, a što je suprotno citiranom članku 120. stavku 3. Pravilnika te ujedno predstavlja propust radnika da poslove obavlja dužnom pažnjom, vodeći računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja. Uz navedeno, nije koristio kacigu koja mu je bila na raspolaganju što ukazuje na činjenicu da nije poduzeo sve što je u njegovoj moći da se zaštiti.

29. Nadalje, stav je ovog Suda da u konkretnom slučaju nisu relevantni eventualni propusti poslodavca u provođenju i primijeni svih potrebnih mjera za pravilnu organizaciju zaštite na radu.

30. Naime, u slučaju razmatranja uzročne veze iz članka 66. točke 1. Zakona između obavljanja poslova i nastale ozljede, potrebno je u svakom konkretnom slučaju utvrditi adekvatan uzročnik, odnosno onaj uzročnik koji je neposredno i bez obzira na druge uzročnike doveo do nastanka ozljede, odnosno do oštećenja zdravlja.

31. Sudski vještak zaštite na radu je na temelju pregleda fotografija spisa zaključio da na korištenoj radnoj opremi (dizalici) nisu iskazane upute o radnim postupcima i/ili sigurnosni znakovi te da u spisu nema dokaza da bi radnik prethodno stradavanju bio upoznat s uputama za rad. Također je zaključio da je poslodavac osposobio ĐČ za rad na siguran način za poslove upravljanja hidrauličnom dizalicom na kamionu te da mu je osigurao zaštitnu opremu.

32. Budući da iz spisa predmeta proizlazi da je ĐČ bio osposobljen za rad na siguran način, da mu je bila osigurana zaštitna oprema te da je na istim poslovima radio je 26 godina, opravdano se može zaključiti da je isti kroz radno iskustvo bio upoznat sa zahtjevima i specifičnostima posla. Stoga okolnost što na korištenoj radnoj opremi (dizalici) nisu iskazane upute o radnim postupcima i/ili sigurnosni znakovi te okolnost da u spisu nema dokaza da bi radnik prethodno stradavanju bio upoznat s uputama za rad nisu razlog radi kojih je došlo do ozljeda sa smrtnom posljedicom. Iste su uzrokovane jer osiguranik, usprkos osposobljenosti za rad i radnom iskustvu od 26 godina, poslove utovara nije obavljao u skladu s Pravilniku i dužnom pažnjom, vodeći pri tome računa o vlastitoj o sigurnosti.

33. Stoga ovaj Sud zaključuje da iz spisa predmeta proizlazi da su ozljede šifre prema MKB-10 S02.0 i S02.1 nastale 21. lipnja 2016. nastale zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu.

34. Slijedom navedenog, pravilno i zakonito su upravna tijela odbila zahtjev tužiteljice da se pokojnom ĐČ ozljede šifre prema MKB-10 S02.0 i S02.1 nastale 21. lipnja 2016. priznaju kao ozljede na radu.

35. Zbog navedenih razloga ovaj Sud nije našao osnove osporenu presudu ocijeniti zakonitom, slijedom čega je valjalo prvostupanjsku presudu poništiti i odbiti tužbeni zahtjev.

36. Stoga je na temelju članka 135. stavka 2. ZUS-a valjalo poništiti prvostupanjsku presudu i na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev (točke I. i II. izreke).

37. Tužiteljica je izgubila ovaj upravni spor pa je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a odbijen i njezin zahtjev za naknadu troška prvostupanjskog i drugostupanjskog upravnog spora (točka III. izreke).

U Zagrebu 27. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Mira Kovačić