REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2226/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Darku Samardžija, odvjetniku u Novoj Gradiški, protiv tuženika TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožiniću, odvjetniku u Novoj Gradiški, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-191/2022-2 od 29. rujna 2022., kojom je potvrđena presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj P Ob-264/2020-54 od 5. svibnja 2022. (spojeni predmet P Ob-38/2021), u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije tuženika se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-191/2022-2 od 29. rujna 2022. kojom je potvrđena presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj P Ob-264/2020-54 od 5. svibnja 2022. (spojeni predmet P Ob-38/2021) tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku prasku:

"Predstavlja li povredu pravila o dokazivanju situacija kada sud isključivo temeljem iskaza jedne parnične stranke uzme za utvrđenim iznos odnosno visinu iznosa novčanih sredstava na računu druge stranke i utvrdi da isti iznos predstavlja bračnu stečevinu, iako su te činjenice među strankama sporne, dakle bez financijskog vještačenja i uvida u povijest predmetnog računa i propuštajući utvrditi je li navedeni iznos na računu kumuliran tijekom ili nakon prestanka bračne zajednice?

Da li je stranka nakon izvršenog ulaganja za vrijeme trajanja bračne zajednice u nekretninu u suvlasništvu druge osobe ovlaštena potraživati polovicu čitavog takvog ulaganja ili samo polovicu onog dijela koji otpada na ulaganje u suvlasnički dio druge osobe?"

2. Tužiteljica nije podnijela odgovor na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a ZPP i čl. 387. st. 1. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da tuženik nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer nije jasno naznačio razloge važnosti predmetnih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Dodatno valja navesti i da se imajući na umu ukupan sadržaj predmetnog prijedloga uočava da predlagatelj smatra pobijanu presudu nezakonitom. No prema ocjeni revizijskog suda, nezakonitost revizijom pobijane odluke kao razlog važnosti naznačenih pravnih pitanja, u pravilu, nije odlučna za ocjenu sadržava li prijedlog za dopuštenje revizije neko važno pitanje zbog kojeg bi reviziju trebalo dopustiti, zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP ne služi kontroli zakonitosti, kao što je služila ranije redovna revizija kojoj je to, zbog privatne funkcije te revizije, bila primarna svrha, dok je reviziji po dopuštenju primarna svrha donošenje presude s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom.

Nezakonitost bi eventualno mogla biti razlog za dopuštenje revizije kada bi pobijana odluka bila očito nezakonita. To se međutim ne može reći za pobijanu drugostupanjsku presudu jer je ona obrazložena relevantnim, logičnim, detaljnim i dostatnim razlozima.

4. U odnosu na potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu kao razlog zbog kojeg je predloženo dopustiti reviziju, valja odgovoriti da predlagatelj u prijedlogu nije naveo ni koje su to potrebe razvoja prava kroz sudsku praksu koje bi opravdavale intervenciju najvišeg suda putem dopuštenja revizije.

5. U navedenim okolnostima valja zaključiti da u prijedlogu nema razloga koji bi bili osnova na temelju kojih bi dopuštenjem revizije bilo moguće ostvariti javnopravnu funkciju revizije po dopuštenju, a ona se očituje o osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (to mogu biti, npr. neujednačenost sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnost prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava i slično).

6. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 5. ZPP valjalo odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije kao nedopušten i riješiti kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 27. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek