Poslovni broj: Usž-2407/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tuž itelja KUHINJA MAME I MAJE d.o.o., Zagreb, Karažnik 84, OIB: 15437793554, kojeg zastupa opunomoćenik Pane Handžiski, odvjetnik u Zagrebu, Demetrova 22, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Rijeka, Osječka ulica 50, OIB: 33706439962, radi suzbijanja neprijavljenog rada, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2292/2024-10 od 4. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2292/2024-10 od 4. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-116-02/24-01/580, URBROJ: 443-02-02-11-24-1 od 29. studenog 2024. i zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

2. Pobijanim rješenjem tuženika naloženo je tužitelju da podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za neprijavljene radnike te da u korist državnog proračuna Republike Hrvatske uplati za svakog neprijavljenog radnika 2.650,00 EUR.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi da poslovi koje su obavljali neprijavljeni radnici nemaju obilježja radnog odnosa. Nastavlja da su u konkretnom slučaju neprijavljeni radnici zasnovali obvezno pravni odnos s njim kao naručiteljem s ciljem izvršenja jednokratnog fizičkog rada za potrebe održavanja vjenčanja. U tom smislu ističe da su neprijavljeni radnici kao izvođači obavljali posao za tužitelja na jednom specifičnom događaju, koji nije dio njegovih redovnih aktivnosti. Predlaže da Sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev, a podredno da vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da se da poslodavac može za obavljanje određenog posla s izvođačem – fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu samo onda kada se obavljanjem takvog rada ne izvršava sadržaj radnog odnosa odnosno kada se ne radi o poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos. Obveza sklapanja ugovora o radu postoji kada radnik radi nesamostalno, isključivo osobno, po uputama i pod nadzorom poslodavca, prema određenom radnom vremenu i u prostorijama poslodavca ili na nekom drugom radnom mjestu koje odredi poslodavac. Za razliku od toga kod ugovora o djelu izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno od naručitelja djela, posao obavlja u prostoru koji sam odredi i u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji. Nadalje tuženik navodi da je u postupku inspekcijskog nadzora nedvojbeno utvrđeno da navedeni poslovi spadaju u redovitu, registriranu djelatnost poslodavca te da radnici prije početka rada nisu bili prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje. Proizlazi da predlaže da Sud odbije žalbu tužitelja kao neosnovanu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“, broj: 36/24. - dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je nad radom tužitelja na događaju vjenčanja i na događaju u organizaciji DOUGLAS u hotelu Royal, u Opatiji obavljen inspekcijski nadzor. Neposrednim opažanjem na radu u obavljanju poslova posluživanja hrane i pića, obučeno u bijele košulje, crne hlače i opasane crne pregače zatečeno je na događaju vjenčanja jedanaestero radnika, od kojih petero prije početka rada nije bilo prijavljeno na obvezno mirovinsko osiguranje, dok je na događaju u organizaciji DOUGLAS zatečeno dvoje radnika koji prije početka rada nisu bili prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje, a obavljali su poslove iz registrirane djelatnosti tužitelja, za ime i račun tužitelja, po uputama i pod nadzorom tužitelja, u radnom vremenu određenom po tužitelju.

8. Prvostupanjski sud je održao raspravu i na taj način sukladno odredbi članka 6. ZUS-a dao strankama mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Osim toga izvršio je uvid u spis tuženika i sudski spis.

9. Odredbom članka 3. stavka 2. točke 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada („Narodne novine“, broj: 151/22. - dalje: ZSNP) propisano je da je neprijavljeni rad u užem smislu rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja, između ostalog i obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada.

10. Odredbom članka 112. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. – dalje: ZOMO) propisano je da kada se radi o osiguranicima iz članka 9. stavka 1. točke 1. - 7. tog Zakona obveznici su dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

11. Odredbom članka 7. stavka 2. ZSNP propisano je da će nadležni inspektor u roku osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

12. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da takav rad u smislu odredbe članka 3. stavka 2. točke 1. ZSNP-a predstavlja neprijavljeni rad jer tužitelj prije početka rada koji ima obilježja rada za koji se zasniva radni odnos radnike nije prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje. Pravilno je s obzirom na navedeno prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 7. stavka 2. ZSNP-a i naložio tužitelju da radnike prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i uplati u državni proračun Republike Hrvatske za svakog od njih zakonom propisani iznos od 2.650,00 eura.

13. Imajući na umu navedeno, prvostupanjski sud je ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika na temelju dokaza utvrđenih u upravnom postupku i uvida u dokumentaciju u sudskom spisu pravilno utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

14. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog Suda osporena se presuda temelji na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu utvrđene povrede pravila sudskog postupka jer je presuda valjano i razložno obrazložena pa stoga ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.

15. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 27. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Blanša Turić