Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2699/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice MK (djevojački OK), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Mislavu Poliću, odvjetniku u Splitu, protiv protustranke OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Gordani Brčić, odvjetnici u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-353/2024-11 od 28. travnja 2025. ispravljenog rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-353/2024-14 od 30. travnja 2025. kao i protiv rješenja o ispravku Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-353/2024-14 od 30. travnja 2025. dana 15. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuju rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-353/2024-11 od 28. travnja 2025. ispravljeno rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-353/2024-14 od 30. travnja 2025. kao i rješenje o ispravku Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-353/2024- 14 od 30. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom razvrgava se suvlasništvo na nekretnini i to:-R. br. 22 Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-22), Stan na II. (drugom katu, označen br. 13, u površini 59,09 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, predsoblja i lođe, s pripadajućom drvarnicom, a koji se nalazi u Zgradi, [adresa], površine 317 m2, sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve upisano u 16736 K. O. [katastarska općina], neodvojivo povezanog s pripadajućim suvlasničkim dijelom i zajedničkim uređajima nekretnine, kao i pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta ispod nekretnine i zemljišta koje služi redovnoj uporabi nekretnine sukladno čl. 68., 69., 370. i dr. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14, 81/15 – dalje ZVDSP), civilnom diobom, odnosno prodajom na javnoj dražbi i tako da se dobivena vrijednost podijeli na način da predlagateljici MK pripadne ½ dobivene vrijednosti, a protustranci OK ½ dobivene vrijednosti. Pod II se nalaže protustranci OK isplatiti predlagateljici MK iznos od 257,00 € (1.936,40 kn) na ime odgovarajućeg dijela troškova nastalih u ovom postupku.

2. Rješenjem o ispravku ispravlja se rješenje R1-353/24-11 od 28. travnja 2025. u uvodu (četvrti redak) i izreci rješenja (u I. točki – zadnji redak i II. točki – prvi redak) te u obrazloženju rješenja stranica treća točka 6. (šesti redak) te umjesto imena "VK" treba pisati "OK", dok u preostalom dijelu rješenje ostaje neizmijenjeno.

3. Protiv navedenih odluka žali se protustranka iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14-dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska odluka preinači u smislu žalbenih navoda.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U žalbi se navodi kako je predmetna nekretnina jedina nekretnina koju on i njegova obitelj ima te ističe kako je predmetni stan jedini dom njemu, njegovom sinu i njegovoj bivšoj supruzi, u kojem njih troje žive zajedno, i s kojom su više od četrdeset godina povezani te da je civilna dioba zatražena u nevrijeme za protustranku. Protustranka smatra kako je njegov prijedlog da predlagateljica zajedno sa svojom obitelji, dođe živjeti u stan realan i razuman, sve na način da predlagateljica sa svojom obitelji isključivo samostalno koristi jednu sobu a da će on sa svojom obitelji isključivo koristiti drugu sobu dok bi zajednički koristi ostale prostorije u stanu. Stan je, tvrdi žalitelj, kupio otac protustranke za njega i njegovog brata, sada pok. M, a oca predlagateljice, te da je u tom stanu u jednoj sobi sa svojom obitelji živio protustranka sa svojim bolesnim sinom i drugom sinom i suprugom, a kad je njegov brat, otac predlagateljice prestao ploviti i nije imao gdje živjeti onda se doselio u predmetni stan i živio u jednoj sobi koju je isključivo on koristio dok je drugu sobu isključivo koristila protustranka sa svojom obitelji dok su druge prostorije u stanu koristili zajednički. Vještak da je stan procijenio na vrijednost od 102.130 €, pa nije jasno kako bi stranke sa svojim pripadajućim iznosom od 51.065 € mogli kupiti bilo kakav stan za rješavanje svog stambenog pitanja. Sama predlagateljica tvrdi kako su ona i suprug kreditno nesposobni za podizanje bilo kakvog kredita, ostvaruje primanja od 530 € a njen suprug oko 660 €, pa je traženje predlagateljice da se razvrgne suvlasnička zajednica civilnom dobom samo korištenje svojim pravima u nevrijeme za protustranku a predmetnim razvrgnućem ne bi nikako mogla riješiti svoj stambeni problem već bi svoj stambeni problem mogla riješiti jedino useljenjem u predmetni stan. Protustranka se i nadalje poziva na svoje pravo na dom a i iz provedenog postupka i izvedenih dokaza proizlazi da postoji trajni karakter odnosno trajna veza protustranke, i njene obitelji, s predmetnim stanom, a koji stan se smatra domom njegove obitelji.

7. Dalje, žalitelj tvrdi kako je predlagateljica nakon donošenja rješenja od 28. travnja 2025. god. svojim podneskom od 28. travnja 2025. god. tražila ispravak imena protustranke u rješenju jer da je ona cijelog postupka isticala točno ime protustanke "OK". U prijedlogu je međutim naveden "VK" te je u istom prijedlogu kod predlaganja rješenja navela ime protustranke kao VK. Stoga je prijedlog za ispravak neosnovan.

8. I ovaj sud prihvaća obrazloženje koje u pobijanoj odluci iznosi sud prvog stupnja, a u kojem se navodi kako u [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] – etažno vlasništvo s neodređenim omjerima, upisana je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Zgrada, [adresa], površine 317 m2, te je upisan pod R. br. 22. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-22), Stan na II. (drugom katu, označen br. 13, u površini 59,09 m2, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, predsoblja i lođe, s pripadajućom drvarnicom, a koji se nalazi u neodvojivo povezanog s pripadajućim suvlasničkim dijelom i zajedničkim uređajima nekretnine, kao i pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta ispod nekretnine i zemljišta koje služi redovnoj uporabi nekretnine a kao suvlasnici su upisani: VK OK za 1/2 i MK za 1/2 dijela. Predlagateljica po potvrdi zk odjela nije upisana kao vlasnica odnosno da nije upisana kao posjednica niti jedne druge nekretnine izuzev suvlasničkog dijela predmetne nekretnine a niti suprug predlagateljice FK nije vlasnik niti jedne nekretnine, kao ni posjednik niti jedne nekretnine – dok i sin predlagateljice O FK nije upisan kao vlasnik nekretnina na području [adresa].

9. Vještačenjem je sud procijenio tržišnu vrijednost predmetne nekretnine na dan vrednovanja od strane procjenitelja u viđenom stanju, prema mogućnostima prodaje. Određena je cijena od 102.130,00 € ili 13.000,00 kn/m2 odnosno 1.730,00 € te bi svaku stranku pripao sukladno suvlasničkim omjerima iznos od 384.000,00 kn odnosno 51.065,00 € prema tečaju 1,00 €=7,521 kn na dan izrade vještva.

10. Pravilno u takvoj situaciji sud utvrđuje da se protustranka poziva na čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj: 18/97, 7 R1-353/24-11 (ranije R1-368/20) 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, dalje Konvencija)-pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Naime, Republika Hrvatska ratificirala je Europsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 7. studenog 1997. i ona je dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona. Pravo na dom u značenju koje mu daje Konvencija izvodi se iz članka 34. st. 1. u svezi članka 35. i članka 16. st. 2. Ustava Republike Hrvatske prema kojima je dom nepovrediv, svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, a svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

11. Stoga pravilno ovdje sud utvrđuje kako se predlagateljicu zbog navedenoga ne može staviti u nepovoljniju poziciju te time uskratiti predlagateljici prava koja joj pripadaju po istoj toj Konvenciji na koju se protustranka poziva, jer i predlagateljici konvencija jamči pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života i doma ali i nepovredivo pravo vlasništva. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu. Odredbom čl. 50. ZVDSP propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

12. Budući da je vještak utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti s obzirom na suvlasničke udjele stranaka, pravilno je sud odredio stvar prodati na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni i proizlaze iz navedenog z.k. izvatka. Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

13. Konačno, trajni karakter, odnosno trajna veza protustranke i predmetne nekretnine koja se smatra domom njegove obitelji u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnih protokola uz tu Konvenciju koju je Republika Hrvatska ratificirala te se u Hrvatskoj primjenjuje kao izvor prava. S druge strane, predlagateljica je dokazala da je razvrgnuće suvlasničke zajednice potrebno i opravdano jer se njime štite prava i slobode drugih osoba i to u ovom slučaju predlagateljice, pa je tako s osnova Konvencije omogućeno postupanje javne vlasti, a što bi ovdje predstavljalo donošenje odluke kojom se razvrgava suvlasništvo između predlagateljice i protustranke. Konvencija jamči predlagateljici i zaštitu vlasništva, a što bi značilo i disponiranje s njezinim pravima u vidu zahtjeva za razvrgnućem suvlasničke zajednice. Stoga i ovaj sud prihvaća utvrđenje suda prvog stupnja o tome kako je provođenje razvrgnuća suvlasničke zajednice potrebno jer na strani predlagateljice postoji obitelj u kojoj je i maloljetna osoba, dok su na strani protustranke s njim njegova bivša supruga i punoljetni sin, oboje radno sposobni, jer u suprotnom ne postoji nikakvi dokazi. Argumentacija protustranke da nisu zaposleni kako on, tako njegov sin i bivša supruga ne mogu ići na štetu predlagateljice i njene obitelji čija obitelj ima skromna primanja, troškove najma stana, vrtića i neizvjesnost podstanarstva, koja činjenica je nesporna i svakodnevna zbog poznatih okolnosti tržišta i iznajmljivanja za potrebe turizma. Predlagateljica i njezina obitelj nemaju druge imovine odnosno nemaju u vlasništvu druge nekretnine u kojima bi mogle stanovati. Prijedlozi protustranke da se predlagateljica s obitelji useli u stan nisu životni jer se radi o situaciji u kojoj bi predlagateljica trebala živjeti i spavati u istoj sobi sa suprugom i maloljetnim djetetom od šest godina, u stanu s ljudima sa kojima ranije nije imala kontakta te s njima dijeliti životni prostor. Predlagateljici je predmetna nekretnina jedina nekretnina koju ima u (su) vlasništvu isto kao i protustranci, a istu ne koristi. Zahtjev predlagateljice predstavlja legitimni cilj koji predlagateljica želi ostvariti, s ciljem da ostvari boljitak za sebe i svoju obitelj. Prodajom predmetne nekretnine stranke će imati priliku riješiti egzistencijska pitanja mogućom kupnjom nekretnine svaki za sebe jer je neživotno i nelogično da njih šestero koji se jedva poznaju žive u tako malom stanu. Po prijedlogu protustranke, predlagateljica bi sa mužem i malodobnim djetetom trebala spavati i boraviti u jednoj sobi, a protustranka u drugoj sobi sa suprugom od koje je razveden i punoljetnim sinom, uz zajedničko korištenje ostalih prostorija pa sud isto ne prihvaća. Određivanjem razvrgnuća na način da se predmetna nekretnina proda na javnoj dražbi a dobiveni novac podijeli među suvlasnicima sukladno suvlasničkim udjelima, dolazi do miješanja prava na razvrgnuće s pravom na poštovanje doma kojeg koristi protustranka te se uistinu radi o dva suprotstavljena prava i interesa, prava predlagateljice u smislu čl. 47. ZVDSP te prava svakog pa i protustranke na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma te prava na mirno uživanje svoje imovine koje nitko ne može biti lišen, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Stoga je ovdje određeno razvrgnuće upravo takvo miješanje utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja te je opravdano i ima legitimni cilj te je nužno u društvu i razmjerno cilju koji se želi postići. U ovom slučaju nema povrede načela razmjernosti i sud pravilno utvrđuje kako je ovakva dioba pravična i moguća te dopuštena pa sve razloge koje je u tom pravcu iznio prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

14. Konačno, ime i prezime protustranke proizlazi iz zk izvatka i aplikacije e spis sa točnim OIB protustranke, [osobni identifikacijski broj], pa ako je predložen ispravak (a predlagatelj svakodobno može ispraviti svoj prijedlog, te tako i sud svakodobno može ispraviti rješenje temeljem čl. 342. ZPP) te je valjano odlučeno kao u izreci rješenja o ispravku.

15. Stoga je temeljem čl. 380. st. 2. ZPP valjalo žalbu protustranke protiv odluke odbiti i njome pobijanu odluku kao i rješenje o ispravku potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 15. rujna 2025.

Sudac

Josip Grubišić