REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2515/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice US, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić- Vrdoljak i partneri d.o.o. u Splitu, protiv tuženika NS, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Miji Jelačiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlozima tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž Ob-71/2024-2 i Gž Ob-72/2024 od 19. studenog 2024., kojom su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Torgiru poslovni broj P Ob-67/16-90 od 1. prosinca 2022., te dopunska presuda i rješenje istoga suda poslovni broj P Ob-67/16-101 od 2. travnja 2024., na sjednici održanoj 27. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlozi tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbijaju.

II. U odnosu na povredu temeljnih prava, prijedlozi tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije se odbacuju.

Obrazloženje

1. Tužiteljica i tuženik su predložili da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude i rješenja Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž Ob-71/2024- 2 i Gž Ob-72/2024 od 19. studenog 2024., kojom su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P Ob-67/16-90 od 1. prosinca 2022., te dopunska presuda i rješenje istoga suda poslovni broj P Ob-67/16- 101 od 2. travnja 2024.

2. U prijedlogu tužiteljica postavlja slijedeća pravna pitanja:

„1) Je li spornom odlukom drugostupanjskog suda koja je utemeljena na nejasnim i proturječnim razlozima o znanju tužene za stanje računa tužitelja prije zaključena prethodnog postupka kada sud navodi da bih tužiteljica u predmetu iskazivala o navedenom prije zaključenja prethodnog postupka, a što je kontradiktorno stanju predmeta te dali je time povrijeđeno pravo na pravično suđenje u odnosu na obrazloženu odluku zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14) i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. -pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.) a u vezi s člankom 338. Stavkom 4. ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00. - članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona, 88/01. - članak 50. Zakona o arbitraži, 117/03., 88/05. - članak 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07.

- oduka USRH broj: U-I-1569/2004 i dr., 96/08. - odluka USRH broj: U-I1569/2004 i dr., 84/08., 123/08. - ispravak, 57/11., 25/11., 89/14. - odluka USRH broj: U-I-885/2013 i 70/19., dalje: ZPP)?

2. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00. - članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama stečajnog zakona, 88/01. - članak 50. Zakona o arbitraži, 117/03., 88/05. - članak 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07. - oduka USRH broj: U-I-1569/2004 i dr., 96/08. - odluka USRH broj: U- I1569/2004 i dr., 84/08., 123/08. - ispravak, 57/11., 25/11., 89/14. - odluka USRH broj: U-I-885/2013 i 70/19., dalje: ZPP) jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama koji se tiču iskaza tužiteljice o stanju računa tuženika te mogućnosti primjene članka 190.st.2 Zakon o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023), postoji proturječnost stanja predmeta i obrazloženja drugostupanjske presude? 3. Da li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 1. rujna 2019. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/2019) kojom je brisan dotadašnji stavak 5. članka 375. Zakona o parničnom postupku? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenje vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st .1. i čl.354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?

4. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturiječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?

5. Dali je sud pogrešno primijenio odredbu Čl. 190.ZPP-a kada je odbio preinaku tužbe sa obrazloženjem da je tužiteljica prije i prije zaključenog postupka i postavljene preinake tužbe, iskazala o visini iznosa koje tuženik ima na bankovnim računima, a što je suprotno sadržaju predmeta?

6. Dali tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka jer je su podatke o računima tuženika zatražio tek nakon zaključenja prethodnog postupka? 7. Dali se radi o preinačenju tužbe zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe sukladno čl. 190. st2. Zakona o parničnom postupku kada tužiteljica zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu nakon što je sud pribavio podatke računa tuženika koji podaci su pribavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka?

8. Dali je riječ o (nepravnoj) dopuštenoj preinaci kada je tužiteljica iz iste pravne i činjenične osnove uskladila tužbeni zahtjev sa pribavljenim podacima stanja računa tuženika nakon zaključenja prethodnog postupka?“,

pozivajući se na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda, dok sadržajem prijedloga upućuje na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija) i u njim sadržanog prava na pristup sudu.

3. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:

1) Predstavlja li izmjena tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka koja se temelji na činjeničnoj osnovi koja je drugačija od one u prvotno postavljenom zahtjevu preinaku tužbenog zahtjeva?

2) Radi li se o uređenju tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja ili o preinaci tužbenog zahtjeva ako tako novopostavljeni tužbeni zahtjev obuhvaća depozite ili uloge na štednji koji nisu bili obuhvaćeni prvotno postavljenim zahtjevom niti su bili na popisu tražbina koji je u tužbi naveden za taj dio postavljenog zahtjeva? 3) Je li dopuštena preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka jer su provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva? Može li se tražiti takva preinaka tužbenog zahtjeva kao iznimka prema odredbi čl. 299. st. 2. ZPP-a?

4) Predstavlja li nedopuštenu preinaku tužbenog zahtjeva kada tužitelj nakon provedenog vještačenja promijeni istovjetnost tužbenog zahtjeva na način da zahtijeva isplatu po drugačijoj činjeničnoj osnovi od one istaknute u tužbi?

5) Je li sud prekoračio tužbeni zahtjev kada svoju odluku temelji na činjeničnoj osnovi drugačijoj od one na koju se poziva tužitelj?

6) Je li sud prekoračio tužbeni zahtjev u situaciji kada je istaknuti deklaratorni zahtjev na utvrđenje da određeni iznosi predstavljaju bračnu stečevinu pretvorio u kondemnatorni i tuženika obvezao na isplatu tih iznosa?

7) Je li sud drugog stupnja, kada je potvrdio prvostupanjsku presudu uz navođenje da je prvostupanjski sud ispravno utvrdio činjenično stanje i ispravno primijenio materijalno pravo dužan obrazložiti iz kojih to činjenica koje prihvaća proizlazi zaključak da je tužiteljica suvlasnica temeljem bračne stečevine imovine u dijelu u kojem je tužbeni zahtjev usvojen u situaciji kada tuženik tvrdi da nema dokaza o tome da je ta imovina stečena za vrijeme bračne zajednice, odnosno da potječe od sredstava koja predstavljaju bračnu stečevinu ?

8) Je li sud dužan obrazložiti sve žalbene navode i prigovore, obrazložiti zašto pojedini žalbeni navodi nisu osnovani i zašto ne prihvaća činjenično stanje i izvođenja zaključaka iz utvrđenog činjeničnog stanja onako kako to tuženik tvrdi?

9) Je li u nedostatku takvog obrazloženja počinio bitnu povredu odredaba postupka pred sudom drugog stupnja?

10) Je li sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. u situaciji kada nije u obzir uzeo sve utvrđene činjenice, a istodobno nije dao obrazloženje zbog čega te utvrđene činjenice ne uzima u obzir pri donošenju odluke i zašto ih sada interpretira na sasvim drugačiji način?

11) Je li postupanjem suda drugog stupnja u predmetnom postupku došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda iz čl.1. Protokola br.1. uz Konvenciju i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda? 12) Je li sud drugog stupnja, priznajući tužiteljici prava iz osnove bračne stečevine, a istodobno lišavajući tuženika imovine koja je isključivo njegovo vlasništvo donio proturječnu odluku kojom je povrijedio jamstvo prava vlasništva i jamstvo pravičnog suđenja?

13) Je li drugostupanjski sud donošenjem pobijane odluke povrijedio načelo iz 14.st. 2. Ustava RH kojim se jamči jednakost svih pred zakonom?“,

pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP navodeći da pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda, te da su mu pobijanom odlukom povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom i Konvencijom – pravo na pošteno suđenje i mirno uživanje vlasništva.

2. Na prijedloge nije odgovoreno.

3. Polazeći od odredbe čl. 385.a ZPP, ovaj sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja tužiteljice i tuženika nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

3.1. Postavljenim pravnim pitanjima tužiteljica i tuženik polaze od vlastitog viđenja procesnih okolnosti koje se u konkretnom slučaju nisu ostvarile, kao i od vlastitog viđenja činjenica konkretnog slučaja koje ne odgovara činjeničnom stanju koje je utvrdio sud i na kojem temelji svoju odluku – kako u odnosu na primjenu procesnih odredbi, tako i na primjenu relevantnih odredbi materijalnog prava.

3.3. Nižestupanjski sudovi iznijeli su jasne razloge na kojima temelje ocjenu da je preinaka tužbe bila dopuštena, kao i za ocjenu da preinaka tužbe u odnosu na činjenice koje su tužiteljici u vrijeme podnošenja tužbe bile poznate nije dopuštena.

3.4. Nadalje, sud drugog stupnja iznio je detaljnu ocjenu svih žalbenih navoda parničnih stranaka koji su bili od odlučnog značaja (čl. 375. st. 1. ZPP).

3.5. Stoga i odluke na koje se u smislu razloga važnosti u prijedlogu za dopuštenje revizije parnične stranke pozivaju (čl. 387. st. 3. ZPP) ne koincidiraju u odnosu na okolnosti konkretnog slučaja.

4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

4.1. U odnosu na navode tužiteljice i tuženika da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

4.2. U svojim odlukama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode parničnih stranaka. Nižestupanjske odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da parnične stranke nisu imale pravično suđenje.

5. Stoga su prijedlozi tužiteljice i tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odbijeni, dok su u odnosu na povrede temeljnih prava temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odbačeni.

Zagreb, 27. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek