REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5336/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RS, zbog prekršaja iz članka 17. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi okr. RS, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 19. travnja 2022., broj: Pp - 2252/2021-12, u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalba okr. RS, a po službenoj dužnosti, preinačuje se
pobijana prvostupanjska presuda, u pogledu djela pod točkom 2. izreke prvostupanjske presude, na način da se izriče:
Na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj
107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. RS (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
14. rujna 2021. u 20,21 sati u Zaboku, Matije Gupca 53 (adresa Centra za socijalnu skrb Zabok), izmišljala i širila lažne vijesti o ravnateljici Centra za socijalnu skrb Zabok KS te ostalim djelatnicama na način da je uživo na profilu društvene mreže „Facebook“ pod nazivom Bernarda Jug javno objavila video zapis u trajanju od 13 minuta i 17 sekundi koji je bio dostupan svim korisnicima navedene društvene mreže, na videu se cijelo vrijeme nalazi fotografija ravnateljice Centra iz emisije, odnosno dnevnika NOVE TV, iznosila laži vezane uz postupanje Centra, odnosno da centar nezakonito postupa, te ismijavala „Facebook“ profil ravnateljice koju je nazivala riječima: „lažljivica i sotona“, te na način da je da je sa svog „Facebook“ profila poslala poruku na „Messenger“ ravnateljici Centra za socijalnu skrb Zabok KS u kojoj ista navodi da je ravnateljica lažljivica, da Centar nema poštene namjere, da ju neka bude sram i da neka da odmah otkaz ili da se javno pokaje, zbog iznesenih lažnih informacija od strane okrivljene uznemirila se ravnateljica centra te djelatnici kao i građani koji su povjerovali u navode okrivljene te su isti poslali na službeni e-mail Centra za socijalnu skrb Zabok 24 poruke te su zvali službeni telefon Centra, a čime su remetili normalno funkcioniranje centra u obavljanju svojih poslova,
• pa da bi time počinila prekršaj iz članka 16. Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira.
II. Uslijed odluke pod I., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o izrečenoj kazni na način da se okr. RS, za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je proglašena krivom u točki 1) izreke pobijane prvostupanjske presude, izriče kazna zatvora 10 (deset) dana te se na temelju članka 44. Prekršajnog zakona primjenjuje uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica u roku 1 (jedne) godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.
III. Odbija se žalba okr. RS kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
IV. Na temelju članka 138. stavak. 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, okr. RS je dužna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 (pedeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 19. travnja 2022., broj: Pp - 2252/2021-12, proglašena je krivom okr. RS da je, na način činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena kazna zatvora 10 dana te da je na način činjenično opisan u točki 2) izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena kazna zatvora 10 dana, pa joj je na temelju članka 39. stavak 1. točke 1. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna kazna zatvora 20 dana te na temelju članka 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda pa se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenica u roku 1 godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena kazna zatvora.
1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu istih u iznosu od 500,00 kuna (66,36 eura).
2. Protiv te presude, okr. RS osobno je pravodobno podnijela žalbu, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrđena povreda odredaba materijalnog prekršajnog postupka, što će biti obrazloženo u nastavku ove drugostupanje odluke.
5. Ispitivanjem po službenoj dužnosti, ovaj sud je, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenice vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u točki 2) izreke pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
5.1. Naime, pobijanom presudom okrivljenica je proglašena krivom da je na način činjenično opisan u točki 2.) izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a kojom zakonskom odredbom je propisano:
„Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana“.
5.2. Iz naprijed citirane zakonske odredbe članka 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, proizlazi da se za predmetni prekršaj može proglasiti krivom osoba koja izmišlja ili širi lažne vijesti, pa je odlučna činjenica od koje ovisi ostvarenje bitnih obilježja djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, vijest koju je okrivljenica izmislila ili širila. Ističe se da, vijest po svom značenju je obavijest o nekom događaju, osobi ili pojavi.
5.3. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, a jednako je i u optužbi, u činjeničnom opisu nije naznačena vijest koju je okrivljenica izmislila ili širila pri čemu se napominje da dio činjeničnog opisa koji glasi „…iznosila laži vezane uz postupanje Centra, odnosno da centar nezakonito postupa…“ nema značaj vijesti budući da nije opisano o kojem postupanju Centra je okrivljenica iznosila laži, dok sam dio u kojem se navodi da Centar nezakonito postupa je preopćenito opisano i ne može se podvesti pod vijest o nekom događaju, osobi ili pojavi već u suštini predstavlja mišljenje okrivljenice o postupanju Centra. Isto tako, dio činjeničnog opisa djela prekršaja iz točke 2. izreke pobijane presude koji glasi „…te ismijavala „Facebook“ profil ravnateljice koju je nazivala riječima: „lažljivica i sotona“ te na način da je sa svog „Facebook“ profila poslala poruku na „Messenger“ ravnateljici Centra za socijalnu skrb Zabok KS u kojoj ista navodi da je ravnateljica lažljivica, da Centar nema poštene namjere, da ju neka bude sram i da neka da odmah otkaz ili da se javno pokaje, zbog iznesenih lažnih informacija…“ u svom sadržaju nema obilježja vijesti o nekom događaju, osobi ili pojavi pa samim time niti u tom dijelu nisu ispunjenja obilježja prekršaja iz članka 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5.4. Slijedom navedenog, djelo za koje je okr. RS nepravomoćno proglašena krivom, a na način kako je to činjenično opisano u točki 2) izreke pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenicu za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
6. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenice u odnosu na ovaj prekršaj postala je bespredmetna.
7. Suština žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, svodi se na tvrdnju da je presuda utemeljena na potpuno krivim, netočnim i lažiranim premisama i pretpostavkama.
7.1. Međutim, žalbenim navodima okrivljenice nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, budući da iz provedenog dokaznog postupka, osobito reproducirane snimke CD-a, nesporno proizlazi da je okrivljenica putem svog „Facebook“ profila riječima vrijeđala i omalovažavala ravnateljicu Centra za socijalnu skrb kao službenu osobu, a u vezi s objavljenjem njezine službe, a čime je ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret činjenično opisano u točki 1.) izreke pobijane presude.
7.2. Naime, iz reproducirane video snimke proizlazi da se na istoj nalazi slika ravnateljice Centra za socijalnu skrb Zabok –KS ta da tijekom snimke okrivljenica govori omalovažavajuće i uvredljive riječi za ravnateljicu Centra za socijalnu skrb – KS, a koje riječi su detaljno navedene u 3.4. odlomku obrazloženja pobijane odluke, a iz kojih nesporno proizlaze da su u vez s vršenjem službe KS kao ravnateljice Centra za socijalnu skrb, a potom Fecebook profila koji je bio dostupan neograničenom broju osoba, a o čemu je detaljno iskazivao i svjedok TS koji je taj prekršaj utvrdio neposrednim opažanjem u svojstvu službene osobe.
7.3. Stoga, žalba okrivljenice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
8. Odluka o prekršajnopravnoj sankciji razmatrana je uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, kao i sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, obzirom da iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenica nije žalila zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
8.1. Stoga, razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o prekršajnopravnoj sankciji za prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilno je prvostupanjski sud okrivljenici izrekao kaznu zatvora kao težu vrstu kazne ujedno primijenivši mjeru upozorenja – uvjetnu osudu tako da se izrečena zatvorska kazna neće izvršiti ukoliko okr. RS u roku od 1 godine ne počini jedan ili više prekršaj za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, a posebno imajući u vidu težinu počinjenog djela, osobito grube i uvredljive riječi koje je okrivljenica izgovarala bez izražene ikakve kritičnosti prema vlastitom postupanju.
9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 50,00 eura, predstavlja iznos iznad minimalno mogućeg iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice kao ni osoba koje je ista eventualno dužna uzdržavati.
10. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 207. (točka I. izreke presude) i članka 205. (točka II. izreke presude) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 15. rujna 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
