Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5667/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Jasne Momirović, predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca, članova vijeća, uz sudjelovanje Ksenije u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika pravne osobe HAYAT d.o.o. i odgovorne osobe RS, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 118/18, 102/19, 84/21, 119/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Koprivnici, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 23. travnja 2025., broj: Pp-367/2024, u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Varaždin, Ispostave u Koprivnici, te se preinačuje prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni tako da se za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisan u izreci pobijane presude, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi HAYAT d.o.o. izriče novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi RS, novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura, koju su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, a okrivljenicima će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ukoliko isti, u naprijed navedenom roku, plate dvije trećine izrečene novčane kazne.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Koprivnici od 23. travnja 2025., broj: Pp-367/2024, proglašeni su krivima okrivljenici pravna osoba HAYAT d.o.o. i odgovorna osoba RS, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, te su na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), oslobođeni od kazne.

2. Okrivljenici su obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka svaki u iznosu od 15,00 eura.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, a kako to proizlazi iz sadržaja žalbe. Žalitelj ističe kako je u tijeku postupka nedvojbeno utvrđeno kako su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, te je propuštanjem radnji okrivljenika, odnosno počinjenjem prekršaja došlo do povrede odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, međutim, smatra da s obzirom na težinu prekršaja, nije moguća primjena članka 38. Prekršajnog zakona i da je prvostupanjski sud trebao uzeti u obzir stvarnu težinu počinjenog prekršaja i voditi računa o specijalnoj i generalnoj prevenciji. Zbog navedenog, žalitelj predlaže ovom Sudu preinačiti pobijanu presudu na način da se okrivljenici proglase krivima i kazne po zakonu, podredno, istu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je utvrdio da na štetu okrivljenika nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava, da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točki 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.

6. Ispitujući dalje pobijanu presudu u odnosu na odluku o kazni, a u smislu navoda žalbe tužitelja, ovaj Sud smatra da okrivljenike za počinjeni prekršaj nije trebalo osloboditi od kazne. Naime, iz obrazloženja pobijane presude vidljivo je da je prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od kazne zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci, navodeći za takvu odluku kao razloge protek vremena od počinjenja prekršaja, te činjenicu da su sporne prijave nadležnom tijelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podnesene sa zakašnjenjem od 4 i 5 dana. Međutim, uzimajući u obzir da se radilo o tri radnika za koja nisu dostavili prijave nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja na vrijeme s kašnjenjem od više dana, ove navedene okolnosti po ocjeni ovog Suda, pružaju dostatnu osnovu za primjenu instituta ublažavanja kazne, ali ne i za oslobađanje od kazne primjenom članka 38. Prekršajnog zakona, a kako to opravdano ističe žalitelj.

7. Stoga je ovaj Sud, prihvaćajući žalbu tužitelja, a imajući na umu okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni i okrivljenicima za počinjeni prekršaj izrekao novčane kazne uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, dakle, u iznosima nižim od propisanih posebnih minimuma budući je novčana kazna za pravnu osobu propisana od 660,00 do 6.630,00 eura, a za odgovornu osobu od 130,00 do 1.320,00 eura, vodeći računa o svim okolnostima koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i koje okolnosti su po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđene.

8. Ukoliko okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati će se da je ta novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

9. Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ksenija Šupe Vukadinović v.r.

Jasna Momirović v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.