REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CČ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 26. svibnja 2022., broj: 20 Pp - 3444/2021-6, u sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Šibenik, kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 26. svibnja 2022., broj: 20 Pp - 3444/2021-6, na temelju članka 182. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. CČ i okr. ČČ oslobođeni su optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.

3. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj u kojoj ističe da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se događaj nije odvio na javnom mjestu jer je jasno utvrđeno da je između okrivljenik CČ i ČČ došlo do verbalno i fizičkog sukoba na prostoru stubišta zgrade od deveta katova, a koje mjesto je prema dosadašnjoj praksi bilo klasično javno mjesto jer se radi o prostoru stubišta zgrade od devet katova u kojoj nije ograničen ulazak i da se sa tog prostora događaj odnosno narušavanje javnog reda i mira manifestiralo kako na počinitelje tako i na stanare okolnih stanova.

4. Žalba nije osnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije u pravu tužitelj kada ističe da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava.

6.1. Naime, okr. CČ i okr. ČČ oslobođeni su optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na stubištu stambene zgrade.

6.2. Za ispunjenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, a stubište stambene zgrade je fiktivno javno mjesto, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

6.3. U odnosu na žalbene navode tužitelja da je stubište stambene zgrade prema dosadašnjoj sudskoj praksi bilo klasično javno mjesto. Ističe se da je na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022l, donesen zaključak prema kojem ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Dakle, budući da se taj zaključak primjenjuje još od listopada 2022., suprotno žalbenim navodima tužitelja, radi se o ustaljenoj sudskoj praksi.

7. Slijedom navedenog, žalba tužitelja nije osnovana.

8. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 27. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.