Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-311/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Dariju Obradoviću, odvjetniku iz Dubrovnika, protiv tuženika Index promocija d.o.o., OIB: 37502434016, iz Zagreba, Radnička cesta 41, zastupanog po opunomoćenici Vanji Jurić, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-261/2022-26 od 27. studenoga 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 27. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-261/2022-26 od 27. studenoga 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu tužitelja.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Dužan je tuženik isplati tužitelju na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede ugleda, časti i dostojanstva iznos od 5.309,00 EUR sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe, dakle od 01. veljače 2022.g. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana,

2. Dužan je tuženik potpuno ukloniti tekst pod naslovom: „Policijski načelnik snimljen kako kroz šumu iz BiH unosi kutiju. Isplivao novi detalj“ od 04. studenog 2021.g., sa svog internet portala „Index.hr“, u roku od 15 dana,

3. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana presuđenja do naplate koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.".

II. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eur, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tužitelj 24. prosinca 2024. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. - Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i obveže tuženika da mu naknadi trošak ili da istu ukine i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu podnio je tuženik 8. siječnja 2025., u kojem osporava navode žalbe tužitelja u cijelosti te predlaže istu odbiti i potražuje troškove odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer pobijana odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, a iznijeti razlozi da su nejasni i nepotpuni i u protivnosti sa zapisnicima sa održanih rasprava, kao i izvedenim dokazima.

5.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu jer je dao razloge o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni i nepotpuni niti u protivnosti sa zapisnicima sa održanih rasprava, kao i izvedenim dokazima. Nisu učinjene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2.,4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi neimovinsku štetu zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, koja mu je povreda nanesena objavom članka dana 4. studenog 2021. na elektroničkoj publikaciji „Index.hr“ - https://index.hr/ pod naslovom: „Policijski načelnik snimljen kako kroz šumu iz BiH unosi kutiju. Isplivao novi detalj“ i zahtjev za uklanjanje navedenog članka sa Internet portala "Index.hr".

6.1. Tuženik je osporio osnovu tužbenog zahtjeva, a time i visinu, jer da su na strani njega kao nakladnika ispunjeni uvjeti za oslobođenje od odgovornosti iz članka 21. stavak 4. alineja 3. i 6. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj 59/2004., 84/2011. i 81/2013., dalje: ZM) kao i da mu je šteta nadoknađena objavom ispravka.

6.2. Nesporno je između stranaka da je predmetni članak objavljen 4. studenog 2021.i da je po zahtjevu tužitelja objavljen ispravak.

6.3. Prvostupanjski sud utvrđuje da je tužba dopuštena i pravovremena jer su ispunjeni uvjeti iz članka 22. stavak 2. ZM-a.

6.4. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio:

- da se u objavljenom članku pod naslovom: „Policijski načelnik snimljen kako kroz šumu iz BiH unosi kutiju. Isplivao novi detalj“ navodi kako je Sindikat policijskih službenika javno razotkrio i objavio slučaj načelnika Postaje granične policije Gruda GT i njegovog pomoćnika NT, koji je snimljen kako kroz šumu ulazi iz BiH u Hrvatsku,

- da su pojasnili kako je načelnika i njegovog zamjenika snimila mobilna kamera za nadzor granice, što da je nedvojbeno utvrđeno u Izvješću Službe za unutarnju kontrolu

MUP-a od 20. studenog 2020.,

- da su GT i NT prema tom izvješću prešli državnu granicu u policijskim odorama izvan graničnog prijelaza, makadamskim putem kroz šumu,

- da su pritom unijeli kartonsku kutiju nepoznatog sadržaja izvan graničnog prijelaza, čime su izbjegli graničnu kontrolu, a snimila ih je mobilna kamera za nadzor državne granice,

- da su iz Sindikata naveli i kako su načelnik GT i njegov zamjenik unutarnjoj kontroli rekli da se u misterioznoj kutiji nalazila „plastična ambalaža od toplih napitaka konzumiranih tijekom sastanka s policijskim službenicima iz Trebinja (BiH)“,

- da je Sindikat, obzirom da protiv GT nikada nije pokrenut nikakav postupak, načelniku Policijske uprave ET poslao nekoliko dopisa u kojemu od njega pokušavaju doznati zašto nije pokrenuo disciplinski postupak protiv GT te još nekoliko pitanja o cijelom slučaju,

- da se u podnaslovu „Incident se dogodio 18.5.2020.“ navodi da je Sindikatu stigao odgovor načelnika PU dubrovačko-neretvanske ET, a iz njega da su isplivali neki novi detalji o slučaju pri čemu se citira navod Sindikata da je evidentno da sada postoji odgovornost samog načelnika ET jer nije poduzeo zakonom propisanu radnju koju je bio dužan i ovlašten poduzeti jer ga je Služba za unutarnju kontrolu MUP- a o tome obavijestila, a budući se disciplinski postupak pokreće po službenoj dužnosti i da je u konkretnom slučaju nastupila zastara za pokretanje disciplinskog postupka protiv GT, načelnika PGP Grude,

- da su ga pitali je li pokrenuo disciplinski postupak za navedeni događaj 18. svibnja 2020. i ako nije, iz kojih razloga to nije učinio,

- da iz Sindikata navode kako šef PU dubrovačko-neretvanske u svom odgovoru spominje neke druge datume,

- da se u podnaslovu „GT prijavio dva datuma sastanka, među njima nije onaj kad je snimljen kako iz BiH kroz šumu unosi kutiju“ citira navod Sindikata, a koji citira odgovor načelnika ET koji navodi da se „nije našlo elemenata za pokretanje stegovnog postupka“ jer je načelnik GT „sačinio službene zabilješke o održanim sastancima s predstavnicima granične policije BiH i to za sastanke održane 29. travnja 2020. i 27. svibnja 2020., a koje je dostavio Službi za granicu PU dubrovačko- neretvanske“,

- da Sindikat skreće pažnju na sam sadržaj dopisa čiji sadržaj gospoda kojoj su ga uputili nisu shvatila, jer se sporni sastanak, koji je i inspicirala unutarnja kontrola, dogodio 18. svibnja 2020.,

- da kako ET kao datume kada su se, po Klarićevim službenim zabilješkama, održali sastanci s bosansko-hercegovačkom policijom, navodi dva datuma među kojima nije onaj od 18. svibnja 2020. kada je snimljen prelazak granice, u Sindikatu sada ovo vide kao razlog i za traženje njegove odgovornosti,

- da se citira Sindikat policijskih službenika koji navodi „da čekaju i druge odgovore od načelnika ET na njihov dopis od 1.11.2021., a budući da se ovdje radi o događaju od 18.5.2020. gdje je unutarnja kontrola jasno i nedvojbeno utvrdila da načelnik GT nije podnio izvješće policijskoj upravi (koje je bio dužan podnijeti), i da je sada sasvim jasno iz odgovora načelnika ET da o toj međunarodnoj aktivnosti toga dana odnosno 18.5.2020. nije niti napisao službenu zabilješku (kako je to učinio za dane 17.4.2020, i 29.5.2020.) i da sada evidentno postoji odgovornost samog načelnika PU dubrovačko-neretvanske ET, kao i da će od ministra i glavnog ravnatelja policije zatražiti poduzimanje mjera i radnji iz njihove nadležnosti vezanih za odgovornost i smjenu načelnika PU dubrovačko-neretvanske",

- da se ispod naslova nalazi fotografija na kojoj je vidljiv jedan policijski službenik s maskom te još jedna osoba čije je lice i prsište zasjenjeno svjetlom baterijske lampe i koja fotografija je snimljena po mraku, a u krugu na navedenoj fotografiji nalazi se slika glave i prsišta tužitelja u policijskoj odori,

- da iz službenog očitovanja Sindikata policijskih službenika „Zašto šef dubrovačke policije ET šuti na upite sindikata o tajnoj snimci kamere za nadzor državne granice koja je snimila njegove šefove GT i NT u ilegalnom prelasku državne granice“, Broj: SPS-01-02/45-2-2021 od 1. studenoga 2021. (list 55-58 spisa), očitovanja Sindikata policijskih službenika od 4. studenoga 2021. (list 59-60 spisa) i odgovora načelnika PU dubrovačko-neretvanske, broj 511-03-01-3179/1-21 od 28. listopada 2021. (list 61-62 spisa) proizlazi da je sadržaj navedenih očitovanja kao i odgovor načelnika PU dubrovačko-neretvanske u predmetnom tekstu dijelom citiran, a dijelom prepričan i to bez autorske intervencije samog autora teksta u smislu tumačenja navedenih očitovanja i odgovora, davanja suda o sudionicima koji se spominju u predmetnom tekstu i iznošenja vrijednosnih sudova autora teksta o navedenim očitovanjima i odgovoru,

- da iz Izvješća MUP-a, Kabineta ministra, Službe za unutarnju kontrolu od 20. listopada 2020. (list 130-140 spisa) proizlazi da je izvješće sastavljeno na okolnosti izvršenih provjera navoda iz pritužbi, anonimnih podnesaka i podnesaka te zahtjeva Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta koji se odnose na rukovoditelje PU dubrovačko- neretvanske, Postaje granične policije Gruda i Policijske postaje Ston,

- da su provjerom, između ostaloga, obuhvaćeni i navodi da su tužitelj i njegov pomoćnik za policiju 18. svibnja 2020. za vrijeme zatvorenih granica zbog Covid-a 19 prešli pješice državnu granicu sa BiH preko postavljene zapreke u Konavlima, iznad sela Dubravka, predio Prapratno, i da je prilikom povratka, nakon 30 minuta, načelnik GT u rukama držao kartonski paket sa kojim je izbjegao carinsku kontrolu, a što je evidentirano na nadzornim kamerama,

- da je provjerama, između ostalog, utvrđeno da su 18. svibnja 2020. načelnik GT i njegov pomoćnik NT održali izvanredni koordinativni sastanak s policijskim službenicima iz Trebinja (BiH) u vezi kriminaliteta droga, a da provjerama nije bilo moguće utvrditi sadržaj kartonske kutije zbog čega se navod ocjenjuje kao nepotvrđen,

- da povodom održanog sastanka 18. svibnja 2020. tužitelj nije Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj dostavio izvješće, a koje je u obavezi tromjesečno dostavljati vezano uz provedbu međunarodnih aktivnosti,

- da iz iskaza tužitelja i svjedoka NT proizlazi da su se oni spornog dana sastali s kolegama iz BiH jer su to zahtijevale izvanredne okolnosti i to na graničnoj crti između dvije države, pri čemu nisu prelazili na teritorij BiH,

- da je o ovom sastanku obavješten načelnik PU dubrovačko-neretvanske koji je taj sastanak i odobrio,

- da je u kutiji bila ambalaža od toplih napitaka koje su konzumirali, a koje su donijeli kolege iz BiH,

- da protiv njega nije pokrenut disciplinski postupak radi navedenog događaja,

- da je zbog objavljenog članka tužitelj smršavio, da ne spava, da je sve to utjecalo i na zdravlje njegove majke i brata, da ne izlazi, ne druži se, da su protiv njega vođena tri disciplinska postupka od kojih je u dva oslobođen, a treći se još vodi (nevezano uz događaj od 18. svibnja 2020.), da nije vraćen na mjesto načelnika PGP Grude zbog negativnog publiciteta u javnosti i da ga tuženik nije kontaktirao prije objave članka,

- da je zbog objavljenog članka bio izložen upitima od strane raznih osoba i podrugljivim komentarima,

- da su i drugi portali („Telegram“, „Dnevno“, „Slobodna Dalmacija“) u vrijeme kada je objavljen sporni članak pisali o prelasku tužitelja preko granice izvan graničnog prijelaza,

- da je isti nakladnik prije spornog članka objavio članak vezan na prelazak granice i da u odnosu na taj članak nije zatražen ispravak,

- da iz iskaza svjedokinje ST proizlazi da je fotografija objavljena uz predmetni tekst ilustracija foto agencije „Pixell“ i da se u krugu nalazi fotografija tužitelja jer oni nisu imali originalnu fotografiju koji su objavili neki drugi mediji pa tako i „Telegram“, pa su se odlučili za sličnu fotografiju, ali da su na lijevoj strani donje fotografije naveli da je fotografija ilustracija preuzeta od „Pixella“,

- da iz iskaza ĐT, autora spornog teksta u bitnom proizlazi da je Sindikat policijskih službenika Hrvatske objavio priopćenje nekoliko dana ranije u prvom tekstu koji je objavljen na ovu temu, a predmetni tekst da je bila reakcija načelnika na prvo priopćenje Sindikata kojim su nadopunili ono što su prethodno iskazali i pozvali su cijeli niz osoba od načelnika PU, ravnatelja MUP-a, ministra, a priopćenje je objavljeno na stranicama Sindikata i njihovim društvenim mrežama,

- da su u članku vjerno citirali dijelove očitovanja Sindikata stavljajući citirani tekst u navodnike, a tamo gdje nisu bili stavljeni navodnici da je bilo jasno navedeno da to kažu iz Sindikata,

- da nisu imali razloga sumnjati u točnost informacija jer je to bila druga informacija iz istog izvora, a prvu da nitko nije osporavao,

- da je „Telegram“ raspolagao sa snimkom s mjesta događaja,

- da je izraz „incident“ trebao ukazati na policijsku praksu koja nije bila uobičajena,

- da je javni interes u objavi ovog članka da se ukazuje na svako neetično ponašanje i ponašanje protivno pravilima službe,

- da se nije obraćao tužitelju prije objave predmetnoga članka, niti predsjedniku Sindikata smatrajući da se radi o vjerodostojnim priopćenjima koja su objavljena na stranicama njegovog sindikata,

- da je načelnik PU dubrovačko-neretvanske ET u svom iskazu potvrdio da je sporni sastanak 18. svibnja 2020. održan uz njegovu suglasnost i da je o istom tužitelj sačinio izvješće,

- da iz iskaza svjedokinje, supruge tužitelja ĆT, proizlazi da su o tužitelju u medijima bile objave i prije samog predmetnog teksta o drugim činjenicama zbog čega on nije mogao spavati, jesti, nije se mogao družiti, bojao se javnosti, a s čim se tužitelj nosio na način da je bio fizički aktivan, čistio je masline, kosio i od čega je istome bivalo bolje, ali se stanje nakon objave konkretnog teksta pogoršalo.

6.5. Prvostupanjski sud utvrđuje da se navodi izneseni u članku, a za koje tužitelj tvrdi da su netočni i neistiniti, te uvredljivi i štetni i to dio teksta koji glasi: „Sindikat policijskih službenika javno je razotkrio slučaj načelnika Postaje granične policije Gruda GT i njegovog pomoćnika NT koji je, kako su objavili iz Sindikata, snimljen kako kroz šumu ulazi iz BiH u Hrvatsku“, podnaslov: „Incident na granici se dogodio 18.5.2020.“,podnaslov: „GT prijavio dva datuma sastanka, među njima nije onaj kad je snimljen kako iz BiH kroz šumu unosi kutiju" i fotografija tužitelja koja po njemu stvara zabludu kod prosječnog čitatelja da je upravo on uslikan prilikom „nelegalnog“ prelaska državne granice povezujući istu sliku s naslovom spornog teksta kroz koju se tendenciozno stvara pogrešan, odnosno negativan dojam o tužitelju.

6.6. Prvostupanjski sud zaključuje da je točna informacija da je Sindikat policijskih službenika putem svoje službene stranice javno objavio kako je Izvješćem Službe za unutarnju kontrolu MUP-a, Klasa: 050-01/20-01/610, Urbroj: 511-01-12-20-15 od 20. listopada 2020. „utvrđeno da su djelatnici Postaje granične policije Gruda i to: načelnik GT i njegov pomoćnik NT, prešli državnu granicu u policijskim odorama izvan graničnog prijelaza odnosno kroz šumu i dalje makadamskim putem na kojem je zapriječen ulaz u Republiku Hrvatsku te tom prilikom u Republiku Hrvatsku unijeli kartonsku kutiju nepoznatog sadržaja izvan graničnog prijelaza čime su izbjegli graničnu kontrolu, a kojom prilikom ih je u tom „nestašluku“ snimila mobilna kamera za nadzor državne granice.“. Podnaslov „Incident na granici se dogodio 18.5.2020.“ s naglaskom na riječ incident da predstavlja vrijednosni sud autora članka kada se uzme u obzir da je sporni prelazak preko granice, sukladno navodima Sindikata policijskih službenika, rezultirao postupanjem Službe za unutarnju kontrolu MUP-a RH koja je navedeni prelazak preko granice istraživala zbog sumnje u počinjenje prekršaja i povredu službene dužnosti od strane rukovodećeg policijskog službenika, te je zatražio i očitovanje ministra unutarnjih poslova, a vrijednosni sud da ne može biti istinit ili neistinit. Nadalje, da je točna informacija da je tužitelj prijavio dva datuma sastanka i da među njima nije sastanak koji je održan na granici 18. svibnja 2020., jer je Sindikat policijskih službenika zatražio očitovanje o prelasku tužitelja preko graničnog prijelaza Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom tog dana od načelnika PU dubrovačko- neretvanske ET, koji im je u svojem prvom odgovoru naveo da se nije našlo elemenata za pokretanje stegovnog postupka obzirom je tužitelj sačinio službene zabilješke o održanim sastancima s predstavnicima granične policije BiH i to za sastanke održane 29. travnja 2020. i 27. svibnja 2020., a koje je dostavio Službi za granicu PU dubrovačko-neretvanske, dok je informacija da je tužitelj nosio kartonsku kutiju s nepoznatim sadržajem u cijelosti prenesena iz službenog očitovanja Sindikata policijskih službenika od 4. studenog 2021. Prvostupanjski sud da je pritom imao u vidu odgovor načelnika PU dubrovačko-neretvanske koji je u spisu i koji je bio dostupan u trenutku objave predmetnog članka, dok tvrdnje načelnika ispitanog kao svjedoka da je Sindikatu dostavio i drugi odgovor kojim se osvrće na predmetni datum 18. svibnja 2020. nije bilo moguće povjeriti, jer isti nije priložen. Informacija da je tužitelj 18. svibnja 2020. nosio kartonsku kutiju u rukama s nepoznatim sadržajem proizlazi i iz Izvješća Službe za unutarnju kontrolu MUP-a, Klasa: 050-01/20-01/610, Urbroj: 511-01-12-20- 15 od 20. listopada 2020.

6.7. Što se tiče objavljene fotografije uz članak, kako je na istoj tužitelj u policijskoj odori i kako je u vrijeme objave spornog članka bio policijski službenik na rukovodećoj poziciji - načelnik Postaje granične policije Gruda u sklopu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, po mišljenju prvostupanjskog suda ta fotografija ne može predstavljati osnovu tuženikove odgovornosti za štetu u smislu Zakona o medijima.

6.8. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 21. stavak 4. alineja 3., 4. i 6. ZM-a kojom je propisano da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, da je fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela i ako je informacija kojom je šteta učinjena proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.

6.9. Prvostupanjski sud zaključuje da se predmetni članak temelji na činjenicama koje su istinite i za koje je autor članka imao osnovani razlog povjerovati da su istinite obzirom su utemeljene na informacijama koje se temelje na službenim očitovanjima strukovnog udruženja policijskih službenika - Sindikata policijskih službenika, koji su o tužiteljevom spornom prelasku preko državne granice obavijestili i tražili očitovanje od njegovih nadređenih, Ravnateljstva policije, Službe za unutarnju kontrolu MUP-a, kao i od ministra unutarnjih poslova, AT, pri čemu je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije obzirom je u javnom interesu propitkivati i objaviti svaki slučaj u kojem postoji sumnja da je rukovodeći policijski službenik, za vrijeme službene dužnosti, prešao državnu granicu izvan graničnog prijelaza, protivno pravilima službe i postojećim zakonskim propisima, kao i ograničenjima vezanim uz aktualnu pandemiju virusa Covid-19. Smatra da je autor predmetnog članka, postupao u dobroj vjeri i da nije imao namjeru povrijediti tužitelja obzirom isti u predmetnom tekstu prenosi službena očitovanja Sindikata policijskih službenika bez dodavanja, komentiranja ili vrednovanja istih na način koji bi bio uvredljiv za tužitelja, neovisno o subjektivnom doživljaju i interpretaciji tužitelja.

6.10. Sindikat policijski službenika da predstavlja strukovno udruženje policijskih službenika i da iako nije reprezentativni sindikat, kako je zadovoljio uvjete i proceduru za rad u Republici Hrvatskoj, odnosno njegov rad je legala, to da tuženik nije imao razloga sumnjati u istinitost onoga što je napisano na stranicama navedenog Sindikata i što je preneseno u spornom članku.

6.11. U točkama 30. do 35. obrazloženja prvostupanjski sud provodi test razmjernosti između prava na zaštitu prava osobnosti u koje spadaju čast i ugled iz članka 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.; dalje: ZOO), što ujedno predstavlja i Ustavom zaštićeno pravo tužitelja (odredba članaka 35. Ustava Republike Hrvatske – „Narodne novine“ broj 56/1991., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010. i 5/2014.; dalje: Ustav), kao i konvencijsko pravu iz članka 8. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori broj 18/1997., 6/1999.,14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010.; dalje: EKLJP) i prava tuženika na slobodu izražavanja koje mu jamči odredba članka 38. stavaka 1. i 2. Ustava (pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli) i odredba članka 10. stavka 1. EKLJP-a. Pravo tuženika da je podvrgnuto ograničenjima koja su nužna i radi zaštite ugleda ili prava drugih (stavak 2. članka 10. EKLJP-a), a u konkretnom slučaju da je ograničeno općom zabranom uzdržavanja od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta (članak 8. ZOO-a).

6.12. Uzimajući sve okolnosti konkretnog slučaja prvostupanjski sud zaključuje, a uvažavajući pravo tužitelja kao službene osobe da bude zaštićen od uvreda, kako informacije koje su u spornom tekstu objavljene i tiču se funkcioniranja policije kao teme od općeg interesa, ne opravdavaju dosudu zatražene neimovinske štete jer to u okolnostima ovog predmeta nije nužno u demokratskom društvu.

6.13. Pored toga, da je tuženik objavio od tužitelja zatraženi ispravak koji je povezan linkom s izvornim člankom i koji je identičan zatraženom ispravku pa je na taj način postupio u cijelosti sukladno članku 41. stavak 1. ZM-a, te je time tužitelju u cijelosti nadoknađena eventualna šteta.

6.14. Kako tužitelj nije dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu iz članka 21. stavak 1. i 2. ZM-a i članka 19. u svezi s člankom 1100. ZOO-a, odbijen je zahtjev za naknadu neimovinske štete. Kako je odbijen zahtjev za isplatu pravične novčane naknade neimovinske štete, to je odbijen i zahtjev kojim se traži uklanjanje predmetnog teksta sa Internet portala u smislu odredbe iz članka 1048. ZOO-a.

6.15. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članaka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a, dok je visina utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.).

7. U svojoj žalbi tužitelj osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pravilnost primijene materijalnog prava. Navodi se kako Izvješćem Službe za unutarnju kontrolu od 20. listopada 2020. nije utvrđeno da je tužitelj 18. svibnja 2020. za vrijeme zatvorenih granica zbog Covida-a 19 prešao pješice državnu granicu sa BiH, već da se radi o činjeničnom opisu iz anonimne prijave. Za navedeno da nije utvrđeno postojanje sumnje u disciplinsku odgovornost tužitelja. Pogrešno da je utvrđeno da tužitelj nije dostavio izvješće o sastanku i da je to utvrđeno u Izvješću Službe za unutarnju kontrolu MUP-a, jer je drugačije iskazivao načelnik PU dubrovačko- neretvanske, već je utvrđeno da nije dostavio tromjesečno izvješće koje on i ne dostavlja, već ga dostavlja PU dubrovačko-neretvanska. Pogrešan da je zaključak prvostupanjskog suda da riječ „incident“ u podnaslovu predstavlja vrijednosni sud autora teksta, već pogrešno utvrđenu činjenicu. Objavljena fotografija na način da je slika tužitelja umetnuta na fotografiju koja prikazuje dva policijska službenika u mraku negdje u šumi od kojih jedan policijski službenik kojem se zbog maske vidi samo gornji dio lica i koji izrazito sliči na tužitelja, a drugome se ne vidi lice zbog odsjaja od upaljene lampe, izravno i nedvosmisleno zavarava čitatelje da se ovdje upravo radi o tužitelju, dakle o vjernom prikazu naslovnice članka kao jasnom i nedvosmislenom dokazu da je tužitelj snimljen kako to potvrđuje sam naslov. Prema stavu tužitelja, nakladnik je postupio nemarno, nije provjerio informacije te je objavio fotografiju umetnutu u ilustraciju za koju namjerno nije naveo da se radi o ilustraciji i koja skupno nema nikakve veze sa stvarnim događajem. Ističe da se ne radi o službenim podacima ili informacijama nekog državnog tijela ili tijela s javnim ovlastima koji bi ekskulpirali tuženika, već o prenošenju objave (teksta) sa internet stranice jedne interesne udruge, u ovom slučaju sindikata. Tužitelj da nije niti javna osoba, niti je političar, niti je visoko rangirani policijski službenik u sustavu MUP-a RH. Prvostupanjski sud da je odbijanjem tužbenog zahtjeva kojim se traži brisanje spornog članka sa portala dozvolio da neistinite činjenice o tužitelju i spornom događaju budu i nadalje dostupne javnosti.

8. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je na isto pravilno primijenio materijalno pravo.

8.1. Europski sud za ljudska prava (dalje: ESLJP) je u nizu svojih odluka iznio načelna stajališta u odnosu na pravo na slobodu izražavanja, a koja su prihvaćena i od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te su implementirana u našu sudsku praksu.

8.2. Sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskih društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca. Pravo na slobodu izražavanja odnosi se ne samo na „informacije“ ili „ideje“ koje su blago naklono prihvaćene ili se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju (predmet ESLJP Guja protiv Moldavije (Vv) br. 14277/04 § 69., presuda od 12. veljače 2008., Bedat protiv Švicarske (Vv) br. 56925/08, § 48., presuda od 29. ožujka 2016.). Pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo te sloboda izražavanja može biti ograničena samo ako je to nužno u demokratskom društvu. Zbog toga je potrebno utvrditi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, pri čemu se ograničenje prava na slobodu izražavanja mora razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane. Sloboda medija uvjetovana je postupanjem novinara u dobroj vjeri u skladu s novinarskom etikom. Sloboda medija ne smije prekoračiti određene granice, osobito kad se radi o zaštiti ugleda i prava drugih pri čemu se ne smije smetnuti s uma da je njezin osnovni zadatak priopćiti, na način koji je u skladu s njihovim obvezama i odgovornostima, informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa i da javnost ima pravo i dobiti takve informacije.

8.3. Na jednoj strani imamo pravo na slobodu izražavanja, a na drugoj pravo na poštivanje osobnog života drugih koja prava zaslužuju jednaku zaštitu i zadatak suda je postići ravnotežu tih prava.

8.4. ESLJP je u svojoj odluci Axel Springer AG protiv Njemačke (Vv) br. 39954/08, presuda od 7. veljače 2012., a što je prihvaćeno u našoj sudskoj praksi, naveo okolnosti prema kojima se načelno ocjenjuje je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih prava. Potrebno je ocijeniti doprinos raspravi u javnom interesu, u kojoj mjeri je osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava, prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi, metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost, sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije te ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak.

8.5. Primjenjujući navedena načela na konkretno utvrđene činjenice u ovom predmetu ocjena je ovog suda da se nisu ispunili uvjeti za naknadu štete tužitelju zbog povrede prava na čast i ugled. U članku koji je predmet ovog postupka autor članka ne iznosi svoje vrijednosne sudove, ne ocjenjuje i ne komentira informacije koje su ili vjerno citirane iz javnih objava Sindikata policijskih službenika na njihovim stranicama, ili predstavljaju prepričavanje navedenih objava. Autor teksta ni u jednom trenutku ne iznosi svoje vrijednosne sudove, a riječ „incident“ u prvom podnaslovu po ocjeni ovog suda ne predstavlja vrijednosni sud, već se upotrebom te imenice željelo naglasiti da ponašanje tužitelja onako kako ga opisuje Sindikat policijskih službenika nije primjereno niti uobičajeno za službene osobe, odnosno policijske službenike. Informacija je prenesena onako kako ju je na svojim stranicama iznio Sindikat policijskih službenika, te je navedeni članak drugi u nizu koji je objavio tuženik, a koji se odnosi na isti događaj, odnosno na prelazak granice između RH i BiH 18. svibnja 2020.

8.6. Točno je da tuženik nije dodatno provjeravao istinitost navoda koje je prenio, pri čemu ovaj sud ocjenjuje da tuženik nije imao razloga sumnjati u istinitost onoga što je prije njega objavio Sindikat policijskih službenika. Neke tvrdnje koje su prenesene, a odnose se na Izvješće Službe za unutarnju kontrolu MUP-a, tuženik i nije mogao provjeriti jer u pravilu to izvješće nije dostupno široj javnosti. Isto je bilo dostupno Sindikatu policijskih službenika i tuženik je prenio informaciju, odnosno navodni sadržaj tog izvješća onako kako je to objavio Sindikat policijskih službenika.

8.7. Sagledavajući objavljeni tekst kao cjelinu dolazi se do zaključka da nije netočna informacija da je tužitelj zajedno sa svojim pomoćnikom 18. svibnja 2020. bio na neslužbenom graničnom prijelazu između RH i BiH (pri čemu nije moguće utvrditi je li bilo prelaska granice ili ne), da je snimljen nadzornim kamerama koje su postavljene na navedenom području i da je snimljen kako odlazi te se vraća, pri čemu pri povratku nosi kartonsku kutiju. Sam tužitelj i njegov pomoćnik NT u svojim iskazima potvrđuju da je tužitelj nosio kartonsku kutiju, pri čemu navode kako se u istoj nalazila plastična ambalaža od toplih napitaka koje su konzumirali prilikom susreta sa djelatnicima policije iz Trebinja. Stvarni sadržaj navedene kutije nije bilo moguće utvrditi niti bi tuženik bilo kakovim provjerama to mogao utvrditi. Točno je, isto tako, da su Sindikat policijskih službenika, ali ne samo navedeni Sindikat nego i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, te druge osobe putem anonimnih prijava izvršile prijavu tužitelja nadležnim tijelima zbog niza postupanja tužitelja koja po autorima tih prijava nisu bila sukladna službenim postupanjima i pravilima kojih se treba pridržavati policijski službenik, k tome još na rukovodećoj poziciji. Navedenim prijavama obuhvaćen je i događaj od 18. svibnja 2020. na koji se odnosi konkretni članak tuženika. Točno je i da je načelnik PU Dubrovačko-neretvanske na upit Sindikata policijskih službenika vezano uz navodni prelazak državne granice 18. svibnja 2020. odgovorio kako je tužitelj podnio odgovarajuća izvješća o susretima s policijom BiH, ali koji su se održali 29. travnja i 27. svibnja 2020. U svojem iskazu načelnik PU Dubrovačko-neretvanske ET navodi kako se u drugom dopisu koji je uputio Sindikatu policijskih službenika očitovao o sastanku od 18. svibnja 2020. tvrdeći kako je tužitelj „…suglasnost najvjerojatnije zatražio od njega“, „…da je siguran da je poslije sastanka podneseno i izvješće o obavljenom sastanku“, te da je prilikom očitovanja na pitanje Sindikata policijskih službenika, a vezano uz taj sastanak, propustio se izjasniti (na navodi objektivni razlog), što je učinio naknadno.

8.8. Tužitelj je bio u vrijeme objave članka policijski službenik na rukovodećem položaju, protiv njega je podneseno niz što anonimnih, što potpisanih prijava na kršenje radnih obveza i neprimjereno ponašanje, o čemu su prije tuženika izvještavali i drugi mediji, provedena je kontrola po Službi unutarnje kontrole MUP-a, a vezano uz navedene prijave, upućen je načelniku PU dubrovačko-neretvanske od strane Službe unutarnje kontrole MUP-a prijedlog za pokretanje disciplinskih postupaka protiv tužitelja, iako ne i za konkretan slučaj, odnosno sumnju na prelazak državne granice na nedopušten način i na nedopuštenom mjestu 18. svibnja 2020. jer se u odnosu na taj događaj nisu mogle utvrditi relevantne činjenice. Protiv tužitelja su i pokrenuti disciplinski postupci zbog drugih ponašanja, pa je po ocjeni ovog suda, postojao interes javnosti da ju se obavijesti o neprimjerenim postupanjima rukovodećih policijskih djelatnika.

8.9. Način na koji je napisan članak, pri čemu nisu iznošeni vrijednosni sudovi autora članka, pri čemu je u svakom dijelu članka naglašeno da se radi o onome što kaže Sindikat policijskih službenika ili se citira dio teksta koji je taj Sindikat objavio, ne ukazuje na to da tuženik nije postupao u dobroj vjeri.

8.10. Što se tiče fotografije, točno je da ona nije snimljena prilikom događaja koji se apostrofira u navedenom članku i ta fotografija doista bi mogla kod prosječnog čitatelja dovesti do zaključka da je na istoj upravo tužitelj sa svojim pomoćnikom, a što nije dokazano, odnosno tijekom postupka utvrđeno je da navedena fotografija ne predstavlja fotografiju sa mjesta događaja snimljenu 18. svibnja 2020., već se radi o nekoj drugoj preuzetoj fotografiji, a koja odgovara naslovu samog članka koji glasi „Policijski načelnik snimljen kako kroz šumu iz BiH unosi kutiju“. Na takovu fotografiju dodana je u krugu fotografija tužitelja, pri čemu tužitelj ne tvrdi da se radi o fotografiji koja nije bila javno dostupna i koju je on zabranio objaviti. Međutim, sagledavajući članak kao cjelinu navedena fotografija sama za sebe nije mogla dovesti do povrede časti i ugleda u tolikoj mjeri da bi tužitelju pripadala pravična novčana naknada neimovinske štete zbog povrede prava na čast i ugled.

8.11. Zaključak je ovog suda, kao što je to učinio i prvostupanjski sud, da je objava članka bila motivirana njegovom ulogom da izvijesti javnost o temi postupanja javnih službenika i to policijskih službenika na rukovodećim mjestima, a što je bilo od javnog interesa. Policijski službenici moraju biti primjer primjerenog i dobrog ponašanja i postupanja po pravilima i zakonima jer se to od njih očekuje i jer su upravo policijski službenici ti koji prvi sankcioniraju i prijavljuju ponašanja drugih kojima se krše pravila ustanovljena zakonima ove zemlje. Policijski službenici, a osobito oni koji su na rukovodećim pozicijama, moraju biti svjesni te uloge i svjesni svojih postupanja, kako u službenim prilikama tako i u privatnom životu, te moraju biti svjesni da su izloženi interesu javnosti, više od drugih građana koji obavljaju neke druge poslove i biti tolerantniji na eventualne kritike kojima su izloženi u svom radu.

9. Tuženik je po zahtjevu tužitelja objavio ispravak vezan na navedeni članak u cijelosti kako ga je napisao tužitelj, dakle, omogućio je tužitelju da se referira na navode iz samog članka, te je po ocjeni ovog suda, na taj način tužitelju u cijelosti nadoknađena eventualna šteta koja bi za njega nastala objavom tog članka. Na taj način je uspostavljena ravnoteža između dva zaštićena prava, pravo na zaštitu časti i ugleda i prava na slobodu izražavanja. Pri tome treba naglasiti, iako nije od ključnog utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari, da su i drugi mediji objavljivali članke vezane uz događaj od 18. svibnja 2020., ali i vezano uz neke druge događaje, odnosno postupanja koja su tužitelju stavljana na teret, da je supruga tužitelja izjavila kako je prije objave ovog članka, a zbog objave članaka u drugim medijima, tužitelj loše spavao, povukao se u sebe, nije izlazio i sl., pa stoga sam ovaj članak nije po ocjeni ovog suda mogao sam za sebe na način kako je napisan dovesti do povrede prava na čast i ugled, jer je ta povreda već učinjena ranije objavljenim člancima od strane drugih medija, a niti je taj članak sam za sebe na način kako je napisan mogao povećati povredu časti i ugleda tužitelja koja bi opravdavala i dosuđenje pravične novčane naknade u smislu članka 1100. ZOO-a.

10. Pravilno je prvostupanjski sud, a obzirom da je odbio zahtjev za naknadu štete, odbio i zahtjev za uklanjanje navedenog članka s Internet portala.

11. Zbog navedenih razloga žalba tužitelja odbijena je kao neosnovana te je pobijana odluka potvrđena primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a.

12. Tuženiku se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu tužitelja jer isti nije bio nužan u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a.

Koprivnica, 27. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković