Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Kž-454/2025
(Kov-509/2025)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to mr.sc. Ane Brkić, kao predsjednice vijeća, te Ante Bačića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Danijele Zubčić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Balić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika JD, zbog kaznenog djela iz čl. 232. st. 3. u vezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika JD, podnesenoj putem branitelja Borisa Radmana, odvjetnika iz Zadra, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-509/2025 od 19. kolovoza 2025., na sjednici vijeća dana 26. kolovoza 2025., r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika JD.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-509/2025 od 19. kolovoza 2025., na temelju čl. 123. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP/08), produljen je istražni zatvor okrivljeniku JD.
2. Protiv tog rješenja žalbu je uložio okrivljenik JD, putem branitelja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se okrivljenika pusti na slobodu i odredi mu se jedna ili više mjera opreza.
3. Žalba okrivljenika JD nije osnovana.
4. Ispitujući osporeno rješenje u skladu s čl. 494. st. 4. ZKP/08, ovo drugostupanjsko vijeće nije utvrdilo da ga je donijelo neovlašteno tijelo ili da postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08.
5. I sama obrana žalbom ukazuje na postojanje bitne povrede iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08. Međutim, kada se analizira sadržaj žalbenih navoda u tom pogledu dade se zaključiti da je okrivljenik nezadovoljan činjenicom što optužno vijeće nije prihvatilo njegovu argumentaciju sa sjednice vijeća na kojoj se odlučivalo o istražnom zatvoru. Potrebno je istaći da se u ovoj fazi postupka ne smije vršiti analiza i ocjenjivanje pojedinih dokaza na način kako to obrana ukazuje. To je zadatak kasnije faze kaznenog postupka. Iznoseći razloge prvostupanjski sud se fokusirao na ono što je njemu u ovoj fazi postupka bitno, a to je utvrđivanje konkretne i provjerljive sumnje je li okrivljenik počinio ono što mu se stavlja na teret. Zauzimanjem stava o tome nije okrivljenik stavljen u nepovoljni položaj, niti je time sud činio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. Prvostupanjski sud je ukazao da dokaze na temelju kojih povezuje okrivljenika sa počinjenjem inkriminacije i na temelju kojih drži da za sada slijedi da su zakonska obilježja predmetnog kaznenog djela ostvarena. Prvostupanjski sud se doista nije upuštao u obrazlaganje zašto drži da su zakonska obilježja predmetnog kaznenog djela ostvarena. Okrivljenik se u žalbi vrlo detaljno posvetio tome zašto on smatra da nisu. Međutim, detaljno obrazloženje suda oko ovakvih činjeničnih i pravnih pitanja je predmet presude. To pak ne znači kakva će presuda u konačnosti biti, jer postupak traje.
6. U pravu je prvostupanjski sud kada ocjenjuje da postoji osnovana sumnja daje okrivljenik počinio kazneno djelo kojemu se stavlja na teret. Okrivljeniku se stavlja na teret kazneno djelo utaje. Postojanje zakonskih obilježja tog kaznenog djela za sada slijedi iz iskaza svjedoka PD. Za sada iz iskaza tog svjedoka slijedi da je okrivljeniku povjerena utajena stvar – vozilo Peugeot Boxer i da ga je okrivljenik protupravno prisvojio. U pravu je okrivljenik kada ističe da nije svako zadržavanje tuđe povjerene mu stvari odmah utaja. Međutim, pojedini dijelovi iskaza ovog svjedoka za sada idu u prilog činjenici da bi to zadržavanje u ovom slučaju ipak bilo protupravno prisvajanje. Ovo vijeće neće na ovom mjestu detaljnije ulaziti u ocjenu ovog dokaza, jer će se to zasigurno provjeravati u raspravnoj fazi. Osnovana sumnja daje netko počinio kazneno djelo mora biti provjerljiva, ne smije biti puko nagađanje, mora se temeljiti na konkretnom dokazu. U ovom slučaju to je tako, bez obzira na vrlo opširno neslaganje okrivljenika s time.
7. S pravom je prvostupanjski sud utvrdio postojanje tzv. iteracijske opasnosti na strani okrivljenika. Okrivljenik je osoba koja je osuđivana u jednom kaznenom postupku. Osuđen je za učin kaznenog djela iz čl. 314. st. 2. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz izricanje uvjetne osude uz rok kušnje u trajanju od četiri godine. Ta presuda postala je pravomoćna 15. studenog 2022. Ovo znači da je okrivljenik sada osnovano sumnjiv da je počinio kazneno djelo u roku provjeravanja iz pravomoćne osuđujuće presude u kaznenom postupku. Iz tog nadalje slijedi da na njega ova relativno blaga sankcija, ustvari pružanje „druge prilike“, nije imalo utjecaja. Ukoliko je okrivljenik spreman činiti kaznena djela bez obzira što mu prijeti opoziv uvjetne osude onda doista postoji opasnost da bi mogao nastaviti s činjenjem kaznenog djela.
8. Okrivljenik žalbom predlaže da mu se istražni zatvor, kao najstroža mjera, zamijeni jednom ili više mjera opreza. Međutim, on u žalbi ne pruža neku značajniju argumentaciju zašto bi se svrha istražnog zatvora mogla ostvariti blažim mjerama. Ovo vijeće mora istaći da činjenica da je okrivljenik, kako to za sada slijedi zbog postojanja osnovane sumnje o tome, bio spreman počiniti kazneno djelo iako mu je prijetio opoziv uvjetne osude, ne pruža uporište za zaključak da bi se moglo očekivati da bi se svrha istražnog zatvora mogla ostvariti kroz okrivljenikovo poštivanje određenih obveza, naredbi ili zabrana.
9. Slijedom iznijetog žalba okrivljenika JD, na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP/08, odbijena je kao neosnovana.
Zadar, 26. kolovoza 2025.
Zapisničar
Predsjednica vijeća
Ivana Balić
mr.sc. Ana Brkić