REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3108/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Jadranke Anić Matić članice vijeća, u pravnoj stvari Domus upravljanje d.o.o., Zagreb, Trakošćanska ulica 6, OIB:46029483587, kojeg zastupa punomoćnik Bruno Mudronja, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rački, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rački i kolege u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5794/2024-2 od 5. veljače 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-175/2023-12 od 17. listopada 2024., u sjednici održanoj 26. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5794/2024-2 od 5. veljače 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-175/2023-12 od 17. listopada 2024. (stavak I. izreke) te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan (stavak II. izreke).
2. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije, pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) naznačuje dva pravna pitanja u odnosu na koja ističe da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a ta pitanja glase:
"1. da li prigovor parnične stranke na vjerodostojnost i istinitost privatne isprave, a to napose u vidu da bi isprava bila potpisana od strane naznačenog potpisnika, i to isprave koju protivna parnična stranka prilaže u spis, ne postupanje po takvom prigovoru te zasnivanje sudske odluke na takvoj ispravi, predstavlja pitanje/razlog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili bitnu procesnu povredu i to osobitu onu pravila o teretu dokazivanja iz članka 219. Zakona o parničnom postupku?
2. da li je teret dokazivanja istinitosti i vjerodostojnosti privatne isprave koja se tijekom postupka dostavlja u sudski spis na onoj stranci koja istu ispravu dostavlja u spis te na istoj ispravi zasniva odnosno istom dokazuje svoje navode ili na protivnoj parničnoj stranci koja istinitosti i/ili vjerodostojnosti iste isprave prigovara?
3. da li je na tužitelju ili tuženiku teret dokazivanja kada se u parnici pojavi pitanje istinitosti i vjerodostojnosti potpisa na privatnoj ispravi na kojoj tužitelj temelji osnovanost tužbenog zahtjeva, u smislu odredbe čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku?".
2.1. Predlagatelj navodi da pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda odstupa od prakse revizijskog suda izraženo primjerice u odlukama Rev-2377/1999-2 od 12. ožujka 2023., Rev-x 159/16-2 od 2. ožujka 2016., Revt-170/06-2 od 7. listopada 2008., Rev-177/82 od 13. ožujka 1984., II Rev-112/83 od 15. studenoga 1983., Rev- 525/84 od 28. lipnja 1984., Rev-1640/86 od 21. studenoga 1986., Rev-1011/79, Rev- 3288/1993-2 od 30. ožujka 1995., Rev-179/13-3 od 21. svibnja 2014., Rev-3179/1995- 2 od 29. studenoga 1995., Rev-2544/1998-2 i dr.
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. st. 1. u vezi sa čl. 385.a st. 1. ZPP revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Naime, o odgovorima na postavljena pitanja ne ovisi odluka u sporu. Pobijana je presuda donesena u postupku u sporu male vrijednosti (čl. 460. ZPP) jer vrijednost predmeta spora iznosi 560,07 eura, a odgovor na ova pitanja se tiče pravilnosti činjeničnih utvrđenja. Prigovor pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u postupku u sporu male vrijednosti nije moguće podnijeti ni žalbu jer to priječi odredba čl. 467. st. 1. ZPP, pa slijedom toga činjenična utvrđenja ne mogu biti dovedena u pitanje ni u prijedlogu za dopuštenje revizije (tako i u Revd-3838/2022-2 od 16. studenoga 2022.). S tim u vezi valja istaći da razlozi važnosti na koje ukazuje revident nisu suprotni ovom zaključku zato što odluke broj Rev-2377/1999 od 12. ožujka 2003., Rev-x 159/16 od 2. ožujka 2016. i Revt-170/2006 od 7. listopada 2008., na koje revident ukazuje, nisu donesene u postupku u sporu male vrijednosti pa se na njih i ne primjenjuju odredbe Glave XIII ZPP, kao u konkretnom slučaju.
6. Prema ocjeni revizijskog suda pitanja o čijim odgovorima ne ovisi odluka u sporu nemaju potrebno obrazloženje važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. toč. 1. ZPP, pa je utoliko ne opravdavaju intervenciju revizijskog suda slijedom čega je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 2. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbiti i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 26. kolovoza 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
