REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-757/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr.sc. Senije Ledić i Jadranke Anić-Matić, članova vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Neapolis d.o.o., OIB 01696133948 Novigrad, Veliki trg 4, kojeg zastupa punomoćnik Shain Lou Pacheco-Vinković, odvjetnik u Puli, protiv ovršenika CZ iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ruđer Anić, odvjetnik iz Zagreba, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž Ovr-181/18-2 od 8. svibnja 2018., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Povrv- 193/17-4 od 15. siječnja 2018., u sjednici održanoj 26. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e:

I. Odbacuje se revizija ovrhovoditelja kao nedopuštena.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška odgovora na reviziju.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. ukinuto je rješenje o ovrsi doneseno po javnom bilježniku Nansi Kopić iz Pule posl. br. Ovrv-3488/16 od 24. studenog 2016. i odbacuje se prijedlog za ovrhu. U točki II. naloženo je ovrhovoditelju da ovršeniku naknadi troškove postupka u iznosu od 737,40 kuna u roku od 8 dana. U točki III. odbijen je zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka u dijelu iznad dosuđenog.

2. Rješenjem suda drugog stupnja u točki I. odbijena je žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje. U točki II. odbijen je zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu kao neosnovan.

3. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) podnio je ovrhovoditelj zbog pravnog pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže prihvatiti reviziju i preinačiti pobijano rješenje odnosno podredno ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti nižestupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. U odgovoru na reviziju ovršenik je predložio odbaciti istu kao nedopuštenu.

5. Revizija je nedopuštena.

6.1. Odredbom članka 382. stavka 2. ZPP-a propisano je da u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi stavka 1. ovoga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice kako je to navedeno u članku 382. stavku 2. točkama 1. do 3. ZPP-a.

6.2. Prema odredbi članka 382. stavka 3. ZPP-a u reviziji iz stavka 2. ovoga članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

6.3. Dakle, iz sadržaja naprijed navedenih odredaba ZPP-a jasno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni je li riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i s tim u vezi dopuštenosti revizije, potrebno da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje (uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose), da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu te određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

7. Ovrhovoditelj u reviziji postavlja slijedeće pitanje:

„Smije li sud pozivom na odredbu čl. 279. st. 3. OZ, obustaviti ovrhu, ukinuti rješenje o ovrsi, ukinuti ovršne radnje te odbaciti ovršni prijedlog, nakon što je javni bilježnik već donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave?“

8. Ovrhovoditelj ističe da je shvaćanje zauzeto u pobijanoj odluci drugostupanjskog suda protivno shvaćanju zauzetom u čitavom nizu odluka (koje citira) Županijskog suda u Osijeku, Županijskog suda u Splitu, Županijskog suda u Bjelovaru, Županijskog suda u Vukovaru, Županijskog suda u Varaždinu, Županijskog suda u Rijeci, Županijskog suda u Zagrebu, Županijskog suda u Velikoj Gorici te Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

9. U revizijskom stupnju postupka sporno je ovlaštenje suda u ovršnom postupku da stavi izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ukine provedene radnje te odbaci prijedlog za ovrhu, a s obzirom da je javni bilježnik izdao rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u postupku s međunarodnim elementom (ovršenik je strana fizička osoba s domicilom u Republici Njemačkoj).

10. Nižestupanjski sudovi polaze od odredbe članka 279. stavka 1. OZ, prema kojoj je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Budući da ovršenik nema prebivalište u [adresa], pa se na temelju te odredbe ne može uspostaviti nadležnost bilo kojeg javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj i kako da je ovrha pokrenuta radi naplate dnevne parkirne karte kao naknade za pruženu javnu uslugu parkiranja na području grada [adresa], zaključuju da se radi o postupku s međunarodnim elementom. Ocjenjuju da na temelju odredbe članka 21. stavka 1. OZ u vezi s odredbom članka 16. stavka 3. ZPP sud nije nadležan.

11. U odnosu na postavljeno pitanje pravno pitanje treba reći da prema pravnom shvaćanju ovog suda (odluka broj Revt- 419/16-4 od 15. ožujka 2017.) sud mora odbaciti prijedlog za ovrhu, ako ovršenik nema prebivalište na području županije gdje javni bilježnik ima sjedište, a tim prije ako uopće nema prebivalište ili sjedište na području Republike Hrvatske. Ovo zato što je jedan od razloga kada ovrhovoditelj može tražiti pravnu zaštitu od suda u postupku izdavanja platnog naloga upravo kada dužnik ima prebivalište u inozemstvu sukladno odredbi članka 446. stavka 3. ZPP-a ili eventualno sukladno pravilima o europskom postupku za izdavanje platnog naloga prema Uredbi (EZ) broj: 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uvođenju europskog postupka za izdavanje platnog naloga(tako i ovaj sud u Rev-3476/2019-2 od 25. travnja 2023.).

12. Slijedom iznesenog naznačeno revizijsko pitanje ne može se smatrati važnim pitanjem za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbi članka 382. stavaka 2. i 3. ZPP-a.

13. Stoga revizija ovrhovoditelja nije dopuštena, pa je odbačena na temelju odredbe članka 392.b stavka 3. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci.

14. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na revizije jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 166. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP).

Zagreb, 26. kolovoz 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić