Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3154/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima Šimi Mrdeži, odvjetniku u Šibeniku i Antunu Maričiću, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika OČ, [adresa] i [adresa], zastupan po punomoćniku Nikoli Dorbiću, odvjetniku u Šibeniku, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Psp-39/2021-53 od 5. lipnja 2025., dana 26. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženika se djelomično odbija kao neosnovana, a djelomično prihvaća te se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Psp-39/2021-53 od 5. lipnja 2025.:

-potvrđuje u toč. I. izreke u dijelu u kojem je utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u njegovom zadnjem mirnom posjedu dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je prikazan na skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik Mario Juras i digitalno potpisao 11. ožujka 2025. (i koja je sastavni dio ove presude) u liku označenom slovima A-B1-C-D-A, i to na način da je na tom dijelu nekretnine posjekao jedan ogromni bor, iščupao i odnio 2 željezna stupića sa katancima i postavio žičanu ogradu, pa se nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da tužitelju omogući neograničen pristup i nesmetano korištenje toga dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uklanjanjem žičane ograde s dijela iste nekretnine, koja ograda se proteže na potezu B1-C na istoj skici mjesta očevida, te se tuženiku ujedno zabranjuje da ubuduće vrši takvo ili slično smetanje opisanog posjeda tužitelja, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, kao i u toč. II. izreke,

-preinačuje u toč. I. izreke u dijelu u kojem je odlučeno da je tuženik dužan učiniti radnje opisane u prethodnoj alineji pod prijetnjom novčane kazne, tako da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da je tuženik smetao tužitelja u njegovom zadnjem mirnom posjedu dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dio je prikazan na skici mjesta očevida koju je izradio vještak mjernik Mario Juras i digitalno potpisao 11. ožujka 2025. (i koja je sastavni dio ove presude) u liku označenom slovima A-B1-C-D-A, i to na način da je na tom dijelu nekretnine posjekao jedan ogromni bor, iščupao i odnio 2 željezna stupića sa katancima i postavio žičanu ogradu, pa je naloženo tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da tužitelju omogući neograničen pristup i nesmetano korištenje toga dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] uklanjanjem žičane ograde s dijela iste nekretnine, koja ograda se proteže na potezu B1-C na istoj skici mjesta očevida, te je tuženiku ujedno zabranjeno ubuduće vršiti takvo ili slično smetanje opisanog posjeda tužitelja pod prijetnjom novčane kazne (toč. I. izreke). Naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime troškova spora iznos od 2.837,26 EUR-a (toč. II. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja žali tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-dalje: ZPP). Predlaže pobijano rješenje preinačiti, sukladno navodima iz žalbe, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev za posjedovnu zaštitu dijela predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Maria Jurasa od 27. ožujka 2025. označen slovima A-B1-C-D-A, a koju je tuženik počinio na način da je posjekao bor, isčupao i odnio 2 željezna stupića s katancima i postavio žičanu ogradu koje se proteže na potezu B1-C, uz nalaganje uspostave posjedovnog stanja kakvo je bilo prije počinjenog smetanja, i zabranu svakog takvog i sličnog smetanja ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne.

5. Sud prvog stupnja ocjenjujući izvedene dokaze nalazi utvrđenim slijedeće:

-da je prilikom očevida na licu mjesta vještak Vinko Gracin nekretninu katastarski identificirao kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a u naravi da se radi o pošljunčanom terenu, koji da je sa južne strane omeđen kameno-betonskim zidom, sa jugozapadne strane betonskim zidom, dok su ostale strane (zapad i sjever) postavljeni željezni stupovi na kojima je nategnuta žica, nekretnina da je položena u mjestu [adresa], uz Jadransku magistralu koja vodi od Šibenika prema Splitu, na nekretnini se vidi ostatak posječenog bora, dok se izvan postavljene žičane ograde prema magistrali nalazi jedan željezni stupić, a nastavno prema istoku kameno-betonski zid dužine 1m, a visine od oko 0,50 m,

-da je na skici mjesta očevida od 9. siječnja 2020. i dopuni iste skice od 17. studenog 2020., slovima A-B-C-D-A označen sporni dio čest. zem. [katastarska čestica], slovima A-B-C označena je sada postavljena žičana ograda sa stupovima te slovima A-B1- B2 označeno je mjesto srušenog zida sa tri željezna stupića (S1, S2, S3) sa katancima,

-da iz očitovanja vještaka proizlazi da je skice mjesta očevida izradio prema zatečenom stanju na terenu i kazivanju stranaka pa da je tako slovima S1, S2 i S3 naznačio položaj ranijih stupića, a položaj ranijeg betonskog zida sa stupićima na istim skicama da je označio slovima A-B1-B2, da na terenu da nisu bili uočljivi tragovi prijašnjeg zida i stupića jer da je teren poravnat šljunkom i ograđen na potezu slova A-B-C niskim betonskim zidom sa žičanom ogradom, a slovima A-D betonskim zidom, slovima D-C kameno-betonskim zidom, da je na terenu zatekao panj ispilanog bora,

-da je izveden dokaz ponovnim očevidom na mjestu spora uz prisutnost vještaka Marija Jurasa, koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da se pokazana nekretnina katastarski identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a u naravi da se radi o betoniranoj površini na kojoj su bijelom bojom iscrtana parkirna mjesta (približno četiri parkirna mjesta), da sporni dio pokazane nekretnine sada u naravi predstavlja jedinstvenu cjelinu sa preostalim dijelom čest. zem. [katastarska čestica],

-da u odnosu na skicu ranijeg vještaka od 17. studenog 2020., na terenu se ne uočavaju betonski zidovi koji su na toj skici bili označeni slovima A-D i D-C, a osim toga stanje na terenu da je drugačije i u dijelu koji je na spomenutoj ranijoj skici bio označen slovima A-B1, jer ni tog zida na terenu sada nema, a nema niti tragova ispilanog panja, a to zbog toga što je u vrijeme sastavljanja ranije skice predmet spora bio zemljana površina, pa se panj bora vidio, a sada da je cijela sporna površina betonirana, a osim toga, predmet spora da je ranije bio konfiguracijski visočiji u odnosu na dio nekretnine koju tužitelj nije držao u posjedu, a također je sporni dio bio konfiguracijski niži prema [adresa] i prema magistralnoj cesti,

-da iz navoda tužitelja proizlazi da je do promjena došlo zbog toga što je tuženik u međuvremenu maknuo spomenute zidove i zemlju kojom je teren bio nasut za cca 30 m3,

-da je na skici mjesta očevida istog vještaka od 17. svibnja 2024. predmet spora označen je slovima A-B-C-D-A, žičana ograda na betonskom zidu u razini zemlje označena slovima B-C, druga žičana ograda prema [adresa] označena je slovima A-B, nekadašnji položaj betonskog ogradnog zida označen je slovima A- D, a nekadašnji položaj betonsko-kamenog ogradnog zida označena je slovima C-D.

-da je na dopuni skice mjesta očevida istog vještaka od 27. ožujka 2025. slovima A-B1 označen je položaj nekadašnjeg betonskog zida prema skici mjesta očevida vještaka Vinka Gracina od 17. studenog 2020.

6. Ocjenom iskaza tužitelja, kao i svjedoka CČC, EČ, IČ, NČ, ĐČ, ČČ, utvrđenjima tijekom provedenih očevida na licu mjesta, kao i utvrđenjima iz nalaza i mišljenja geodetskih vještaka Vinka Gracina i Marija Jurasa sud prvog stupnja nalazi utvrđenim da je tužitelj bio u kontinuiranom nesmetanom posjedu dijela predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Maria Jurasa od 27. ožujka 2025. označen slovima A-B1-C-D-A, pa je time što je tuženik posjekao bor na opisanom dijelu iste nekretnine (što tuženik nit ne spori), te postavio željeznu ogradu na mjestu koji su na istoj skici označeni slovima B1-C (čime je onemogućio tužitelju pristup predmetnoj nekretnine) tuženik počinio smetanje posjeda tužitelja.

7. Stoga sud prvog stupnja, pozivom na odredbu čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15-dalje: ZV) prihvaća zahtjev tužitelja, i odlučuje kao pod toč. I. izreke rješenja.

8. Odluka suda prvog stupnja pod toč. I. izreke, osim u dijelu u dijelu kojim je tuženiku izrečena zabrana pod prijetnjom novčane kazne je pravilna i zakonita, a žalbeni navodi tuženika neosnovani.

9. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava kada se na njih tako pazi prema čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP, ovaj sud drugog stupnja ocjenjuje da je rješenje pravilno i zakonito.

10. Pobijano rješenje se može ispitati, ima razloge o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni niti međusobno proturječni, zbog čega nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354 st. 2 toč. 11. ZPP, na koju ukazuje tuženik u svojoj žalbi.

11. U smislu odredbe čl. 191. st. 1. ZPP preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg, ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, dok u smislu odredbe st. 3. istog članka tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

12. Podneskom od 18. travnja 2025. tužitelj i nadalje zahtjeva pružanje posjedovne zaštite dijela predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Maria Jurasa od 27. ožujka 2025. označen slovima A-B1-C-D-A, te i nadalje ostaju utužene iste radnje kojima bi prema navodima tužbe smetanje posjeda bilo počinjeno (posječen bor, isčupana i odnesena 2 željezna stupića s katancima i postavljena žičana ograda koje se proteže na potezu B1-C), samo je u navedenom podnesku, u skladu s utvrđenjima iz ponovljenog očevida na licu mjesta te nalazom i mišljenjem vještaka, određena uspostava ranijeg posjedovnog stanja (sada samo uklanjanjem žičane ograde na skici označene slovima B1-C), kao i zabranu budućeg smetanja, uz prijetnju novčane kazne, pa i po ocjeni ovog suda time nije izvršena preinaka tužbe niti je istaknut novi tužbeni zahtjev jer je objekt posjedovne zaštite, ostao isti.

13. Tako u postupku nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 381. i čl. 190 i čl. 191. ZPP, a poglavito ne ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kako to pogrešno smatra tuženik.

14. Pravni odnos parničnih stranaka je valjalo prosuđivati kroz odredbu čl. 22. st. 1. ZV koja propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, pri čemu sud, sukladno st. 2. istog članka, takvu zaštitu posjeda pruža u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

15. Odredbom čl. 21. ZVDSP, propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

16. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovanog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

17. Prema odredbi čl. 441. ZV raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

18. Pravilno je sud prvog stupnja na temelju izvedenih dokaza utvrdio da se tužitelj nalazio u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu dijela predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Maria Jurasa od 27. ožujka 2025. označen slovima A-B1-C-D-A i da je bio mirni posjednik i kao takav uživa posjedovnu zaštitu prema odredbama ZV.

19. Žalbeni navodi tuženika koji se odnose na ocjenu dokaza s tvrdnjom da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio provedene dokaze (glede posjeda tužitelja), valja reći da su isti u cijelosti neosnovani jer je sud prvog stupnja pri ocjeni izvedenih dokaza dao jasne i valjane razloge, dok se prigovori tuženika u suštini svode na preocjenjivanje tih dokaza i davanje vlastite i pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud, pa stoga nije ostvarena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP na koju sadržajno upire tuženik. Žalbeni navodi tuženika svode se na drugačiju ocjenu provedenih dokaza od one ocjene dokaza suda prvog stupnja te o pravnoj (ne) utemeljenosti zahtjeva tužitelja, a koji navodi i tvrdnje nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke budući je sud prvog stupnja ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i za svoj zaključak dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

20. Tako je prihvaćanjem iskaza tužitelja i u bitnom suglasnih iskaza svjedoka utvrđeno da je sporna nekretnina još prije Domovinskog rata nasuta te uzdignuta u odnosu na ostale nekretnine koje okružuje, a teren da je nasuo upravo tužitelj (svjedoci OČC, EČ i ĐČ), da je tužitelj prije 15-ak godina postavio zid uz predmetnu nekretninu prema istoku (svjedoci IČ pok. Nikole, ĐČ i ČČ pok. C), da je tužitelj predmetnu nekretninu držao u posjedu na način da je na istoj parkirao svoje vozilo (svjedoci EČC, EČ, IČ), da iz iskaza svjedoka ŽČ pok. O proizlazi da mu je tužitelj unazad 10-tak godina davao ključ za otvaranje brave koja je bila postavljena na jednom od stupova uz nekretninu da bi mogao nesmetano ući vozilom i parkirati se tijekom ljeta, a na istoj nekretnini su parkirali vozila i tužitelj i njegov sin, a jednako je svjedočila i ĐČ, supruga tužitelja.

21. Nadalje iskazima svjedoka je utvrđeno da je na predmetnoj nekretnini bio jedan veliki bor (svjedoci KČ, EČ i EČC), da je tužitelj postavio prepreku s zapadne i sjeverne strane predmetne nekretnine u vidu željeznih stupića (svjedoci EČ, IČ i KČ), dok je iskazima svjedoka ČČ, MČ i EČC utvrđeno da je djed tuženika odijelio svoju nekretninu od sporne nekretnine postavljanjem betonskog zida prema južnoj strani sporne nekretnine. Također, iskazima svjedoka je utvrđeno da je u međuvremenu posječen bor i da su postavljeni novi željezni stupovi i žica sa zapadne strane, iako svjedoci nisu znali tko je to učinio, osim svjedoka ĐČ koja je tvrdila da je upravo tuženik u listopadu 2018. srušio bor i počupao ranije postavljene željezne stupove te uspostavio nove.

22. Nadalje, prilikom očevida na licu mjesta, uz prisutnost vještaka Vinka Gracina dana 7. studenog 2019. utvrđeno je, da je predmetna nekretnina sa istočne i južne strane omeđena betonskim zidovima, sa sjeverne strane niskim zidom u razini zemlje, na terenu je zatečen panj otpilanog drveta, te je uočena nova žičana ograda sa zapadne i sjeverne strane predmetne nekretnine te je time onemogućen pristup tužitelju do predmetne nekretnine.

23. Nakon ukidne odluke ovog suda, izveden je dokaz ponovnim očevidom na licu mjesta uz prisustvo vještaka Maria Jurasa, kojom priliko je uočeno da došlo do promjene stanja na terenu utoliko što sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] s preostalim dijelom iste nekretnine predstavlja jedinstvenu cjelinu jer se na terenu više ne vide betonski zidovi koji su na skici vještaka Vinka Gracina od 17. studenog 2020. bili označeni slovima A-D, D-C i A-B1. Također nije bilo tragova ispilanog panja jer je prilikom sastavljanja prvotne skice, predmet spora bio zemljana površina pa se panj bora vidio, a sada je cijela sporna površina betonirana. Osim toga predmet spora je ranije bio konfiguracijski visočiji u odnosu na dio nekretnine koju tužitelj nije držao kao posjed. Tužitelj je istakao da je do promjene došlo uslijed toga što je tuženik u međuvremenu maknuo spomenute zidove i zemlju kojom je sporni teren bio nasut za cca. 30 m3, što tuženik nije osporio.

24. Pravilno je sud prvog stupnja, imajući u vidu ranije navedeno zaključio da se tužitelj (najranije od 1995.) nalazi u posjedu dijela predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je prikazan na skici očevida vještaka Maria Jurasa u liku označenom A-B1-C-D-A, da je nasuo predmetnu nekretninu (građevnim materijalom), ogradio i postavio željezne stupiće sa sjeverne i zapadne strane i nesmetano parkirao svoje vozilo na predmetnoj nekretnini, a to su očito uz njegovo znanje i odobrenje povremeno činili i ostali članovi njegove obitelji, te treće osobe (gosti i dr.), no navedeno je bez utjecaja na posjed tužitelja. Stoga neosnovano tvrdi tuženik da se radi o površini koja se koristila za slobodno parkiranje vozila, a ne površini u posjedu tužitelja.

25. Tuženik sada u žalbi ne spori utvrđenje suda prvog stupnja da je posjekao jedan bor (što nije tijekom postupka ni bilo sporno), odnio 2 željezna stupića s katancima, te postavio žičanu ogradu, čime je onemogućio tužiteljev pristup predmetnoj nekretnini i time počinio smetanja tužiteljevog posjeda.

26. Međutim, iako je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je u toč. I. izreke rješenja utvrdio čin smetanja posjeda tužitelja od strane tuženika, naložio tuženiku uspostaviti ranije posjedovni stanje, te istom zabranio takvo ili slično smetanja posjeda ubuduće, sud je pogrešno primijenio materijalno pravo u dijelu u kojem je tuženiku zaprijetio novčanom kaznom.

27. Naime odredbom čl. 22. st. 1. ZV je propisano kako je posjednik ovlašten zahtijevati da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja (naravno ako je to moguće), te zabrani takvo ili slično smetnje ubuduće ZV ne sadržava odredbu koja se odnosi na prijetnju novčanom kaznom u slučaju da tuženik ne postupi prema rješenju suda već je to pitanje o kojem se odlučuje u ovršnom postupku (ako do njega dođe).

28. Unatoč djelomičnom preinačenju pobijanog rješenja valjalo je potvrditi i odluku o trošku, to stoga jer tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi (čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 5. ZPP).

29. Iz navedenih razloga odbijen je i zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

30. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 26. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Milena Frankić