Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3116/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LE iz [adresa], L [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice BE iz [adresa], L [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dariji Krajina Štivičić, odvjetnici u Zadru, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv dijela presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2248/20244-27 od 24. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 26. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2248/20244-27 od 24. travnja 2024. u pobijanom dijelu - u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke kojim je tužiteljici naloženo naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 843,75 eura te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Nalaže se tuženici BE predati u posjed tužiteljici nekretninu i to stan u [adresa], na adresi L [adresa], oznake Etaža 7: Suvlasnički dio: 6343/51949 dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi kuća površine 196 m2 i dvor površine 447 m2, ukupne površine 643 m2, te povezano s tim pravo vlasništva na stambenom prostoru S1 u prizemlju označen crvenom bojom, neto površine 63,43 m2, upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 843,75 EUR (slovima: osamstočetrdesettrieurasedamdesetpetcenti) u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu, preko dosuđenog, zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

2. Protiv ove presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

2.1. Iako tužiteljica u žalbi navodi da pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti, iz sadržaja žalbe proizlazi da tužiteljica pobija presudu u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev i naloženo tužiteljici naknaditi troškove postupka, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) uzeo da tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu u dijelu i to u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke kojim je tužiteljici naloženo naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 843,75 eura.

3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za predaju u posjed stana u [adresa], u prizemlju, oznake S1, a koji zahtjev tužiteljica temelji na tvrdnjama da je ona vlasnica stana i da je tuženica u posjedu tog stana bez valjane pravne osnove, a tuženica osporavajući takve navode ističe povredu prava na poštivanje doma.

4. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužiteljica 5. srpnja 2022. sklopila kupoprodajni ugovor o kupnji predmetnog stana te je tužiteljica u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica istog,

- da se tužiteljica obraćala tuženici dopisima od 20. srpnja 2022., 1. kolovoza 2022. i 22. rujna 2022. pozivajući tuženicu da sklopi ugovor o najmu stana, odnosno da isti preda u posjed tužiteljici,

- da tuženica i kći tuženice i TE, bivšeg supruga tuženice, od 5. veljače 2021. imaju prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], Luke [adresa], time da obje u predmetnom stanu neprekidno žive od 2012.

- da je tuženica bila u braku s TE od 14. travnja 2012. do 21. siječnja 2020. kada je brak razveden,

- da će prema prihvaćenom Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u odnosu na zajedničko dijete tuženice i TE, stanovati s majkom, ovdje tuženicom, na adresi u [adresa],

- da je tužiteljica majka bivšeg supruga tuženice TE,

- da tužiteljica stanuje u stanu u njezinom vlasništvu, a koji stan se nalazi u istoj zgradi u kojoj se nalazi i predmetni stan.

5. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da predmetni stan predstavlja dom tuženice i njezine mlt. kćeri, pa obzirom da se u konkretnom slučaju radi o dva suprostavljena privatna interesa (prava vlasništva tužiteljice i prava na dom tuženice), prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 34. Ustava Republike Hrvatske kao i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 – dalje: Konvencija) zaključio da bi prihvaćenje tužbenog zahtjev predstavljalo miješanje u pravo na dom tuženice, pa je iz navedenih razloga odbio tužbeni zahtjev.

5.1. U točki II. izreke sud je o troškovima postupka odlučio primjenom čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 2. st. 1. ZPP kao i Tarife o nagradama i nakadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje: OT) te je djelomično zahtjev za naknadu troškova prihvatio, a preko dosuđenog iznosa zahtjev za naknadu troška odbio.

6. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

7. Žalba tužiteljice je osnovana.

8. Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjenr bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Osnovano tužiteljica ističe žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer prilikom provođenja testa razmjernosti u vezi istaknutog prigovora tužene na zaštitu prava na dom, sud nije utvrdio sve odlučne činjenice, a osim toga prvostupanjski sud u vezi tog prigovora nije dao jasne i potpune razloge, zbog čega je u tom dijelu ostvarena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji tužiteljica sadržajno ističe u žalbi.

10. Naime, budući da se u konkretnom slučaju radi o dva suprostavljena privatna interesa (prava vlasništva tužiteljice i prava na dom tuženice), cilj provođenja testa razmjernosti jest dobiti odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava zajamčenog čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 – dalje: Konvencija), tj. predstavlja li nalog za iseljenje neovlaštenog korisnika neopravdano miješanje u njegovo pravo na dom.

10.1. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja – negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji, odnosno neopravdano, a ta tri pitanja su:

1. Je li miješanje utemeljeno na zakonu?

2. Je li miješanje usmjereno na postizanje „legitimnog cilja“ ?

3. Je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu?

11. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da predmetni stan predstavlja dom tuženice, budući da je tuženica sa predmetnim stanom u kojem neprekidno stanuje od 2012. ostvarila dovoljno jaku, stvarnu i kontinuiranu povezanost s tim prostorom kao stambenim i da predstavlja njezin dom. Pri tome zahtjev tužiteljice za iseljenje svakako predstavlja čin kojim se pravo na dom tuženika oduzima, time da je čin miješanja utemeljen na zakonu, konkretno odredbi čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17

– dalje: ZV), budući da je tužiteljica vlasnica stana, pa je njezin zahtjev u skladu s odredbom čl. 161. st. 1. ZV, odnosno ima legitiman cilj - zaštitu prava vlasništva.

12. Međutim, ocjenjujući je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu kao odgovor na treće eliminacijsko pitanje, prvostupanjski sud, po ocjeni ovog suda, nije potpuno utvrdio činjenično stanje, a što tužiteljica osnovano ističe u žalbi.

12.1. To stoga jer je za ocjenu je li miješanje nužno u demokratskom društvu, potrebno utvrditi može li se opravdani cilj (u konkretnom slučaju zaštita prava vlasništva) postići primjenom kakve konkretne blaže mjere, kao i ispitati je li miješanje (iseljenje) razmjerno potrebi tužiteljice, a što je prvostupanjski sud također propustio utvrditi.

12.2. Pri tome valja dodati da pravo na dom, osim prava na stanovanje, podrazumijeva i obveze, i to prije svega obveze plaćanja režija koje terete stan, a što prvostupanjski sud nije utvrđivao, pa je ovisno o utvrđenju koliko iznose režijski troškovi za predmetni stan i tko te troškove plaća, potrebno ispitati u okviru testa razmjernosti, znači li ostanak tuženice u predmetnoj kući, s aspekta obveze plaćanja troškova u vezi stanovanja, nametanje tužiteljici kao vlasnici tog stana prekomjerno velikog tereta.

13. Kako je slijedom navedenog počinjenja bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te je utvrđeno da prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP), valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1. ZPP, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

14. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke.

15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će prije donošenja zaključka je li iseljenje tuženice kao miješanje u pravo na dom nužno u demokratskom društvu, pažljivo razmotriti i utvrditi sve odlučne okolnosti konkretnog slučaja na koje mu je naprijed ukazano u ovom rješenju (točka 12.1. i 12.2.) te ocijeniti koje od dva suprotstavljanja pojedinačna privatna prava u ovom sporu, i to s jedne strane, prava vlasništva tužiteljice i prava na dom tužene s druge strane, preteže u konkretnom slučaju.

15.1. U odnosu na utvrđenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, prvostupanjski sud će istu otkloniti na način da će nakon što postupi kako mu je ukazano ovim rješenjem i razmotri žalbene navode, u novoj odluci o tužbenom zahtjevu o svim odlučnim činjenicama dati potpune, uvjerljive i jasne razloge. Ujedno će prvostupanjski sud u novoj odluci odlučiti o troškovima postupka.

U Zagrebu, 26. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić