REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-3799/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Josipa Turkalja člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Boris Medović, odvjetnik u Dubrovniku, protiv tuženika AN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Tokić, odvjetnik u Dubrovniku, radi isplate, i u pravnoj stvari protutužitelja AN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Tokić, odvjetnik u Dubrovniku, protiv protutuženika MN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Boris Medović, odvjetnik u Dubrovniku, radi utvrđena ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženika-protutužitelja protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-230/2017-2 od 11. rujna 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-167/2012 od 5. prosinca 2016., ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja od 19. prosinca 2016., na sjednici održanoj 26. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e :
I. Prihvaća se revizija tuženika-protutužitelja AN protiv dijela drugostupanjske presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-230/2017-2 od 11. rujna 2018. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-167/2012 od 5. prosinca 2016., ispravljena rješenjem istog suda i poslovnog broja od 19. prosinca 2016., te se ista drugostupanjska presuda dijelom preinačava i to:
- u dijelu u kojem je potvrđena prvostupanjska presuda pod točkom IV. stavak 1. izreke, u kojem je odbijen dio protutužbenog zahtjeva za utvrđenje ništetnosti ugovora te se u tom dijelu preinačava i prvostupanjska presuda i sudi:
"Utvrđuje se da je Ugovor o zajmu sklopljen između tužitelja/protutuženika kao zajmodavca i tuženika/protutužitelja kao zajmoprimca, koji je ovjeren od strane Javnog bilježnika Anđelka Stanića od 05. veljače 2007. godine pod brojem Ov. 1901/2007, te kojim ugovorom je tužitelj pozajmio tuženiku iznos od 100.000,00 Eura, ništetan te da ne proizvodi pravne učinke.",
- kao i u dijelu u kojem je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je naloženo platiti iznos glavnice u protuvrijednosti u kunama te se u tom dijelu preinačava i prvostupanjska presuda i sudi se tako da se odbija dio zahtjeva za plaćanje u protuvrijednosti u kunama.
II. U preostalom dijelu revizija tuženika-protutužitelja podnesena protiv preostalog dijela citirane drugostupanjske presude, kojom je potvrđena navedena prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I., izuzev za nalaganje plaćanja u protuvrijednosti u kunama, pod točkom II. i točkom IV. stavak 2. i 3. izreke, odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je suđeno:
"I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe plati tužitelju iznos od 95.000,00 EUR (i slovima: devedesetpettisuća eura) u protuvrijednosti u kunama prema prodajnom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate sa zateznim kamatama koje teku od 08. ožujka 2007. godine do 31. prosinca 2007. godine po stopi od 15% godišnje, od 01. siječnja 2008. godine do 30. lipnja 2011. godine po stopi od 14% godišnje, a od 01. srpnja 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine po stopi od 12% godišnje, a od 1. kolovoza 2015. godine pa nadalje po stopi propisanoj čl. 29 ZOO-a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.
II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe plati tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 102.212,50 kuna.
III. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim se tuženiku nalaže da isplati tužitelju zatezne kamate koje teku od 6. ožujka 2007. godine do 8. ožujka 2007. godine po stopi od 15% godišnje.
IV. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:
1. Utvrđuje se da je Ugovor o zajmu sklopljen između tužitelja/protutuženika kao zajmodavca i tuženika/protutužitelja kao zajmoprimca, koji je ovjeren od strane Javnog bilježnika Anđelka Stanića od 05. veljače 2007. godine pod brojem Ov. 1901/2007, te kojim ugovorom je tužitelj pozajmio tuženiku iznos od 100.000,00 Eura, ništetan te da ne proizvodi pravne učinke.
2. Nalaže se tužitelju/protutuženiku, isplatiti tuženiku/protutužitelju iznos od 55.000,00 eura, uvećan za zakonski zatezne kamate koje na navedeni iznos teku od dana podnošenja ove protutužbe, pa do isplate.
3. Dužan je tužitelj/protutuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tuženiku/protutužitelju troškove ovog parničnog postupka.".
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik-protutužitelj AN i to na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11.,148/11. – pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - dalje: ZPP) ističući revizijske razloge bitne povrede postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je ukinuti nižestupanjske odluke i vratiti predmet na ponovno prvostupanjsko suđenje.
3. Odgovor na reviziju nije podnesen.
4. Revizija je djelomično osnovana.
5. U konkretnom slučaju dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. t. 1. ZPP jer vrijednost svakog pojedinog zahtjeva prelazi iznos od 200.000,00 kuna.
6. Prema odredbi čl. 386. ZPP u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja MN za vraćanje zajma, te protutužbeni zahtjev AN za utvrđenjem ništetnosti tog ugovora o zajmu i povratom vraćenih iznosa na temelju takvog ugovora.
8.1. Nižestupanjski sudovi cijeneći nespornim činjenicu zajma na temelju ugovora sklopljenog između stranaka, u odnosu na predaju predmeta zajma, s obzirom da tuženik tvrdi da je primio iznos od 55.000,00 EUR i da je vratio taj pozajmljeni iznos, po provedenoj ocjeni dokaza zaključuju da je tužitelj tuženiku pozajmio i predao iznos od 100.000,00 EUR, na rok od mjesec dana, a da je tuženik (odnosno njegovi roditelji) vratio iznos od 5.000,00 EUR, dok da preostali iznos nije vraćen. Pri tome cijene nedokazanim prigovore tuženika da mu je na ime zajma predan samo iznos od 55.000,00 EUR te da je on u više navrati vratio tužitelju i veći iznos od pozajmljenog.
8.2. Sudovi su pravnog pristupa da s obzirom da je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu u protuvrijednosti u domaćoj valuti, da je neosnovan protutužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti tog ugovora zbog predmeta zajma u stranoj valuti.
9. I u revizijskom stadiju postupka tuženik - protutužitelj AN ističe da je ugovor ništetan i da ne proizvodi pravne učinke jer da je predmet zajma novčani iznos u stranoj valuti, a ne u kunama. Ističe da je propušteno ocijeniti dokaze i prihvatiti njegove dokazne prijedloge na okolnost vraćenih iznosa zajma. Prigovara primijeni materijalnog prava u pogledu vrste kamata.
10. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
11. Prvenstveno, svi oni revizijski prigovori koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje nisu razmatrani jer prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
12.1. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ne nalazi da je počinjena bitna povreda parničnog postupka budući da su jasni i neproturječni razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi smatraju tužbeni zahtjev osnovanim, a protutužbeni neosnovanim, te isto tako pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ista ne bi mogla ispitati. Radi navedenog nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koje se određeno ukazuje u reviziji.
12.2. Kada se tužitelj poziva na povredu postupovnih odredbi iz čl. 354. st. 1. ZPP on niti opisno ne obrazlaže u čemu se ta povreda sastoji, pa u smislu citirane odredbe čl. 386. ZPP taj razlog nije uzet u obzir. Pri tome postupovna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP može se s uspjehom isticati, prema sadržaju odredbe čl. 385. ZPP, ako je učinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom, a u drugim slučajevima zbog te povrede revizija nije dopuštena.
12.3. Pritom, kada revident u reviziji ističe da sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka koje je on predložio, on sadržajno ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP. Međutim, osim što je na temelju ovlaštenja iz čl. 220. st. 2. ZPP sud taj koji odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica za donošenje zakonite i pravilne odluke u predmetu, revidentu valja naglasiti da su se stranke na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava izjasnile da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga. Zbog toga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP.
13. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio, sukladno odredbi čl. 356. ZPP.
14.1. U pravu je revident kada tvrdi da je ništetan ugovor o zajmu zbog pozajmice ugovorene i predane u stranoj valuti.
14.2. Takav ugovor o zajmu, u vrijeme njegova sklapanja, bio je protivan Zakonu o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92/09., 133/09., 153/09., 145/10. i 76/13. i 52/21.) koji ne predviđa sklapanje zajma u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata. Takav ugovor je ništetan. Posljedica ništetnosti je da je svaka strana dužna vratiti onoj drugoj što je primila na temelju takvog ugovora, sukladno odredbi čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., - dalje: ZOO). Vraćanje se izvršava prema općim pravilima stjecanja bez osnove, a to je, u vrijeme predaje spornog novčanog iznosa, strana valuta, a ne protuvrijednost u kunama.
14.3. U tom smislu nije pravilno primijenjeno materijalno pravo iz odredbe čl. 501. st. 1. ZOO. Kako je utvrđeno činjenično stanje prema kojem je tužitelj ĆN predao iznos od 100.000,00 EUR tuženiku ON, od čega je vraćen iznos od 5.000,00 EUR, to je pravilno valjalo naložiti vraćanja onog što je primljeno na osnovi ništetnog ugovora o zajmu, s pripadajućim kamatama.
14.4. Protutužbeni zahtjev protutuženika AN za povratom po tužitelju- protutuženiku MN iznosa u visini od 55.000,00EUR nije osnovan s obzirom da je utvrđeno da on taj iznos nije vratio tužitelju-protutuženiku, pa da bi ovaj nešto stekao po pravilima stjecanja bez osnove.
14.5. Tumačenje revidenta da se odredba čl. 22. st. 4. ZOO ne primjenjuje do 1. siječnja 2008. je pogrešno jer iz odredbe čl. 1165. ZOO koja glasi: "Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2006., s tim da se odredbe članka 26. stavka 1. - 3. i članka 29. stavka 2.- 6. i stavka 8. počinju primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona." to ne proizlazi.
15. Zbog navedenoga na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP dijelom je prihvaćena podnesena revizija tako da su preinačen pobijana nižestupanjska presuda u dijelu odluke o protutužbenom zahtjevu AN na utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu, te u dijelu prihvaćenog tužbenog zahtjeva za plaćanja u protuvrijednosti u kunama. U preostalom dijelu revizija odbijena na temelju odredbe čl. 393. ZPP.
16. Kako je na navedeni način tuženik uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, to je odluka o troškovima parničnog postupka neizmijenjena.
Zagreb, 26. kolovoza 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
