Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1333/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja- protutuženika OR pok. HR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnici SR, Nedjeljko Tutavac i Luka Šiljeg, odvjetnici u Pločama, protiv tuženika-protutužitelja NR iz O, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik mr.sc. Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj P-138/2023-29 od 17. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 26. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj P-138/2023-29 od 17. prosinca 2024

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbenog postupka, kao neosnovan.

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je pod točkom I. izreke utvrđeno da je tužitelj-protutuženik OR vlasnik dijela nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. uložak broj: [broj ZK uloška] kao kat. čest. [katastarska čestica], koji dio je u nalazu i mišljenju vještaka Marka Vukše mjernika, koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, prikazan likom A, B, C , D, E, A, površine 23 m2, pa je temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva na opisanom dijelu sa imena tuženika- protutužitelja uz istodobnu uknjižbu toga prava na opisanom dijelu, na svoje ime za cijelo, sve u roku 15 dana.

U točki II. izreke je odlučeno da je tuženik-protutužitelj nadoknaditi tužitelju- protutuženiku parnične troškove u iznosu od 2.681,90 eura, uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate- po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%, a koje kamate teku od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe

Pod točkom III izreke je odbijena tužba koja glasi:

"Nalaže se tužitelju-protutuženiku OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženiku-protutužitelju NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], preda u posjed dio k. č. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Adresa katastarske čestice „[adresa], zgrada i dvorište“ površine 133 m2 i to baš dio površine 23 m2, koja površina je u Skici lica mjesta u Nalazu-vještvu Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše od 28.03.2024.godine označena slovima A,B,C,D,E,A, a koji Stručni Nalaz- vještvo je sastavni dio ove presude, u roku od 15 dana."

U točki IV izreke je odbijen zahtjev tuženika-protutužitelja za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.476,48 eura.

2. Protiv navedene presude u cijelosti žali se tuženik-protutužitelj NR zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i prihvatiti protutužbeni zahtjev tuženika, uz naknadu svih „sudskih troškova“ tuženiku, a podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženika-protutužitelja NR, tužitelj-protutuženik OR pobija žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika OR na utvrđenje da je on vlasnik dijela čestice upisane u z. k. uložak broj: [broj ZK uloška] kao kat. čest. [katastarska čestica], koji dio je u nalazu i mišljenju vještaka Marka Vukše mjernika, koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove presude, prikazan likom A, B, C, D, E, A, površine 23 m2, pa je temeljem ove presude ovlašten zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva. Predmet spora je također protutužbeni zahtjev od 26. kolovoza 2025 kojim tuženik protutužitelj NR (dalje: tuženik) traži od tužitelja-protutuženika OR (dalje: tužitelj) predaju u posjed sporne nekretnine

6. U tijeku prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik sporne nekretnine i da se prema zapisniku sastavljenom povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisao u vlasnički list za 1/1 dijela k. č. [katastarska čestica] ([adresa], dvorište, zgrada) površine 133 m2 na temelju izjave "kako je pravo vlasništva na ovoj nekretnini stekao temeljem nasljeđivanja od svojih roditelja i to svog pok. oca FR koji je umro 1990. godine, te majke FR MR koja je umrla 2005. godine. Ima brata ĆR koji je također nasljednik, a nakon smrti roditelja oni su se podijelili. U toj diobi sačinjen je pismeni ugovor kojim ugovorom o diobi je baš na njega pripala predmetna nekretnina.", a uz to je predočio sudu na uvid rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Pločama br. O-4/2005, UPP-OS-10/05 od 3.3.2005.,

- da iz iskaza svjedoka VR proizlazi da je tužiteljev djed OR prije 50 godina izgradio prvo na spornoj nekretnini septičku jamu za svoju kuću koja se nalazi preko puta iste, betonirao ju je u čemu mu je pomagao "H" Markota, a godinu dana iza toga postavio je na spornu nekretninu željeznu konstrukciju-nadstrešnicu i željeznu ogradu; da je na ovoj nekretnini tužiteljev djed držao gajbe, parkirao automobil, a danas je posjednik tužitelj; da nije čuo, niti zna da bi tuženik polagao bilo kakva prava na spornoj nekretnini, niti su se pok. OR i pok. FR ikada svađali zbog ove nekretnine,

- da iz iskaza svjedoka ĆR proizlazi da je susjed s tuženikom NR jer su zidovi njihovih kuća naslonjeni jedno na drugo; da mu je betonski plato oduvijek poznat jer ga je napravio tužiteljev djed OR, dok je svjedok još bio dijete, kasnije je napravio metalnu konstrukciju i nadstrešnicu gdje je parkirao automobil 80.-tih godina prošloga stoljeća a možda i kasnije; da je na nekretnini pekao meso i držao auto; da iza pok. OR spornu nekretninu koristi tužitelj koji na istoj parkira auto i drži neke stvari; da tuženik nije koristio ovu nekretninu, i nije mogao prolaziti preko nje već prolazi njegovim zemljištem koje je susjedno sa prijeporom,

- .da iz iskaza svjedoka ZR, susjeda parničnih stranaka, proizlazi da je prijepor u naravi betonski plato s metalnom konstrukcijom i nadstrešnicom, što sada koristi tužitelj, a prije tužitelja je koristio njegov djed OR za parkiranje auta, držanje stvari, pekao je ribu i sušio rublje; da se na prijeporu nalazi i septička jama, a nitko osim tužitelja i njegovog djeda nije koristio ovu nekretninu, a nije mu poznato da bi tuženikov otac FR bio vlasnik ove nekretnine niti mu je poznato kako su tužiteljev djed i tužitelj došli u posjed ove nekretnine,

- da iz iskaza svjedoka CR proizlazi da je tužiteljev djed OR oženio njegovu sestru IR; da je tužiteljev djed, prilikom gradnje kuće 1970. trebao i ovaj teren preko puta kuće u svrhu septičke jame za kuću; da je FR prodao OR teren za gradnju kuće te mu je prodao i ovaj sporni teren; da su se njih dvojica dogovorili i imali su pisani ugovor; da su obje nekretnine bile u ovom ugovoru te je OR uz svjedokovu pomoć izgradio septičku jamu; da je tužiteljev djed spornu nekretninu koristio na sve moguće načine - za sušenje robe, pečenje na ognjištu, držao je automobil, drva te ju je on koristio u potpunosti, a nikada nitko OR nije smetao u posjedu sporne nekretnine; da OR i FR nikada nisu imali nikakvih sporova pa tako ni u vezi spornog terena; da je OR platio FR ovaj teren te su pisali ugovor o kupoprodaji i kuće i ovog spornog dijela; da je svjedok pročitao taj kupoprodajni ugovor jer je tužiteljevom djedu gradio kuću pa se pojavio problem s WC-om; a onda su to riješili tako da su napravili na spornom dijelu septičku jamu, koja je građena odmah kada je građena i kuća,

- da iz iskaza svjedoka UR proizlazi da je njen suprug CR brat tužiteljeve bake, koji je pomagao tužiteljevom djedu OR graditi kuću jer je bio majstor, to je bilo negdje 1972. ili1973.; da je spornu nekretninu OR platio tuženikovom ocu S; da su OR i S bili u jako dobrim odnosima; da je ovu garažu stalno koristio tužiteljev djed OR, a iza njega njegovi nasljednici i danas je koristi tužitelj. Stari OR je držao automobil u garaži i sav alat za poljoprivredu pa tako i motokultivator agriju, mreže za loviti ribu i to je sve nastavio OR je držao automobil u garaži i sav alat za poljoprivredu pa tako i motokultivator agriju, mreže za loviti ribu i to je sve nastavio koristiti iza njega tužitelj; da je septička jama bila u funkciji te izričito tvrdi da tužitelja i njegove prednika nitko nije smetao u korištenju ove nekretnine niti su imali bilo kakvih sukoba,

- da iz iskaza svjedoka HR proizlazi da je početkom 80-tih godina prošlog stoljeća pa na dalje tužiteljev djed OR držao na predmetnoj nekretnini automobil marke Renault i neke stvari poput gajbi, drva; da ne može ništa izričito reći za septičku jamu a čini mu se da nije primijetio nikakve dodatne radove nakon što je garaža napravljena, već jedino zna da je predmetnu nekretninu koristio tužiteljev djed kako je to opisao, a sada tužitelj koji na istoj drži automobil i neke stvari,

- da iz iskaza svjedoka JR proizlazi kada je bila geodetska izmjera u [adresa] 2003., vršena od Geodetskog zavoda d.d. Split, pomagao je geodetima i označavao sprejem kutove terena, a išli su od kuće do kuće i kontaktirao je ljude jer je iz mjesta; kod označavanja predmetne nekretninu nitko od susjeda nije osporavao granicu; da su bili nazočni svjedok, geodet, tuženik, njegov brat i bratova supruga te pok. majka, i oni su rekli da je njihova nekretnine do garaže te je na temelju toga stavio sprej na tri kuta koja dijele njihovu nekretninu od tužiteljeve; da je predmetna garaža uvijek pripadala tužiteljevom djedu OR, a iza njegove smrti njegovom unuku – tužitelju, a svjedok na predmetnoj nekretnini nije nikada vidio tuženika niti članove obitelji te spornu nekretninu koristi tužitelj,

- da iz iskaza GR, tužiteljevog strica, proizlazi da je njegov otac pok. OR izgradio septičku jamu na spornoj nekretnini, a u čemu mu je pomagao ujko CR te je njegov otac koristio ovu nekretninu kao garažu za automobil, drvarnicu, za držanje čumura, alata za poljoprivredu i ribarskog alata i tu je bio konop za rublje i kameni roštilj, a nikada nitko njegova oca nije smetao niti polagao bilo kakva prava na ovoj nekretnini; da se sjeća kako je otac njemu i njegovom pok. bratu HR više puta pričao da je pok. tetku S, tuženikovom ocu, platio za ovu nekretninu odnosno garažu u visini ondašnje cijene za motocikl ili vanbrodski motor Tomos 4, a ne zna je li postojao pisani ugovor; da iza smrti njegova oca nekretninu koristi tužitelj; da je njegov otac brat tuženikove majke MR i bili su u više nego dobrim odnosima i nikada ništa u vezi ove nekretnine između njih, rekao bih više od 50 g., nije bilo sporno pa tako ni iza smrti tetka S i smrti tete MR, sve do negdje 2023.,

- da je svjedok PR iskazao da je sa svojim roditeljima kao dijete stanovao u kući svog ujaka - tuženikova oca FR do 1963., a njegov ujak je teren za gradnju kuće prodao OR kasnije; da je svjedok sudjelovao u radovima kada je tužiteljev djed gradio kuću, tako da je nešto malo pomagao; da ne može odgovoriti na pitanje je li tužiteljev djed izgradio nadstrešnicu, izbetonirao prijepor i izgradio septičku jamu jer tu nije živio te nije vršio nikakve radove na gradnji septičke jame, već samo u kući; da mu je poznato da je sporni teren pripadao tuženiku i članovima njegove obitelji; da mu nije poznato je li sporna nekretnina prodana, već mu je samo poznato da kada se kuća gradila nije bilo nadstrešnice ni ovoga terena već je to nasuto, a ne zna tko je to nasipao,

- da iz iskaza svjedokinje ŽR proizlazi da se udala u [adresa] 1979.; da je predmetna nekretnina pripadala njezinom pok. svekru; da je njezin svekar prodao teren tužiteljevom djedu za gradnju kuće i tužiteljev djed je izgradio kuću; da tužiteljev djed jednostavno nije imao gdje držati gajbe, kako mi kažemo krtol, i druge stvari; da je tužiteljev djed kod njezinog pok. svekra FR pitati može li se koristiti prijeporom odnosno može li mu ga dati na uslugu, a njezin svekar mu je rekao: ''može OR, samo ne smije se zidati'', a ona tvrdi da je čula taj razgovor jer je bila prisutna više puta pošto je živjela kod svekra i svekrve; da se ne sjeća se je li tužiteljev djed OR pitao za gradnju septičke jame njenog svekra; da ne može sigurno odgovoriti je li septička jama bila izgrađena na prijeporu kada se doselila u svekra, ali moguće je i da je bila; da joj je poznato da je tužiteljev djed pitao njezina svekra za gradnju nadstrešnice što mu je svekar dopustio; da je njezin svekar rekao OR da ne smije zidati jer ako izgradi nešto čvrsto da će po njegovom tada nekretnina pripasti tužiteljevom djedu, a što njen svekar nikako nije htio te naglašava da nije prodao tužiteljevom djedu prijepor; da su tužiteljev djed i iza njega tužitelj u posjedu prijepora, ali iskazuje da njezin svekar to nije njima dao, već im je samo dao na služenje dok ne bude trebalo njemu ili njegovim sinovima - tuženiku i njezinom suprugu ĆR; da joj je poznato da je njezin svekar dopustio nalijevanje nekakvog betona na prijeporu, a njezina obitelj i ona nisu smetali tužitelja niti njegovog djeda u korištenju prijepora, ali zna da je moj suprug ĆR inzistirao od tužiteljeva djeda govoreći mu ujko ovo moramo sa ovim spornim terenom riješiti na što bi mu tužiteljev djed odgovorio: ''Ma, neka ĆR naši smo, neće biti problema.“,

- da iz iskaza svjedoka ĆR proizlazi da je njegov otac prodao teren za gradnju kuće tužiteljevom djedu OR koji je na tom terenu izgradio kuću; da je po izgradnji kuće tužiteljev djed molio svjedokovog oca da mu dopusti da na spornom terenu – prijeporu izgradi septičku jamu, a što mu je svjedokov otac dozvolio, ali samo kao kako bi on rekao, na služnost; da je svjedok bio prisutan ovim razgovorima između njih dvojice pa mi je zato to poznato; da je svjedokov otac brat supruge tužiteljevog djeda i htio mu je pružiti uslugu; da je njegov otac sporni teren dao na korištenje tužiteljevom djedu samo do trenutka dok se tu ne bude nešto radilo, odnosno dok taj teren ne bude potreban svjedoku i njegovom bratu – tuženiku; da je septička jama izgrađena kad je tužiteljev djed uselio u kuću, negdje 70.-te godine prošlog stoljeća, betonirao je izgradio nadstrešnicu je kada je kupio automobil, s time da je pitao mog oca može li to izgraditi i moj mu je otac rekao: ''OR može, ali nema čvrste gradnje.''; da čvrste gradnje nema iz razloga što je to bila nekretnina mog oca te je svjedokov otac to tužiteljevu djedu dozvolio do trenutka dok mu ne bude trebalo.

- da je svjedok KR u svom iskazu naveo da je vlasnik predmetne nekretnine bio FR, a iza njegove smrti ista je "ostala" tuženiku, njegovoj majci i bratu te je diobom između njih pripala tuženiku; da je tužiteljev djed OR po dopuštenju tuženikov oca sagradio septičku jamu i nadstrešnicu uz uvjet da nadstrešnica ne smije biti od betona ili nekog čvrstog materijala; da nije čuo da bi prijepor tuženikov otac prodao tužiteljevom djedu; da je svjedok bio povjerenik za osnivanje z.k. za k. o. [katastarska općina] te tužiteljev djed nije osporavao da se tuženik upiše kao vlasnik; da je kao povjerenik papire za ovu česticu uručio tuženiku i njegovom bratu, a i nije imao kome drugome; da tužiteljev djed nije bio prisutan u sudu kada je bilo izlaganje ove k.č., a septičku jamu je gradio zet tuženikova oca CR,

- da je tužitelj OR iskazao kako je kuća u kojoj živi u suvlasništvu njega i njegovog strica ČR i to svakog za ½ dijela, a kako je to upisano u zemljišne knjige; a iza djeda samo ja koristim ovaj prijepor da tužitelj tvrdi da je vlasnik prijepora i da je vlasništvo stekao od svog djeda koji je bio prvi posjednik; da je njegov stric GR 1993.g. otišao živjeti u [adresa], BiH, te od tada tužitelj s djedom, a iza djeda samo tužitelj koristi ovaj prijepor; da tužitelja i njegove prednike nitko nije smetao u posjedu prijepora; da su taj prijepor tužitelj i njegov djed koristili za parkiranja automobila te tužitelj i dan danas tamo parkira automobil, drži razne stvari poput drva za ogrjev, gajbe, vršve, alat za poljoprivredu, konjić za piljenje drva i na istoj se nalazi septička jama te su gabariti septičke jame gabariti objekta; da su sve ove stvari kao i septička jama u svrhu korištena kuće u kojoj tužitelj živi; da u tu kuću njegov stric GR dolazi najčešće ljeti; da sporna nekretnina ima nadstrešnicu i ograđena je; da tužitelj smatra da je prijepor isključivo njegovo vlasništvo iz razloga jer mu je stric GR rekao da neka tužitelj tuži samostalno iz razloga što je on uvijek prijepor koristio; da je tužitelju djed rekao da je prijepor kupio od FR; da mu je djed pričao da kada mu je platio za spornu nekretninu, ta da su on i FR zajedno otišli kupiti pentu – izvanbrodski motor Tomos 4: da su nekretninu nesmetano koristili sve dok tuženik nije počeo smetati posjed postavljanjem ograde na ulazu u garažu u mjesecu travnju 2023.; da je tužiteljev djed umro **.**.2021., a baka je umrla malo iza djeda, oko 11 mjeseci iza njega te problemi s tuženikom nastaju iza smrti njegovih bake i djeda te da su nasljednici njegovog djeda tužitelj, njegov brat i sestra te stric,

- da je tuženik NR iskazao kako izričito tvrdi da prijepor pripada njemu te je upisan na njegovo ime u zemljišnim knjigama kod osnivanja ZK za k. o. [katastarska općina], a prilikom njegovog upisa nitko se nije protivio; da je tom prilikom izašao na teren i označio teren, a bio je nazočan KR koji je saslušan kao svjedok i ne znam tko je još bio prisutan; da ni tužitelj niti itko od njegove obitelji nije dolazio kada sam on to označavao; da on nije izlazio na gornju ulicu preko prijepora već je prolazio okolo prolazio; da je njegov otac prodao tužiteljevom djedu teren na kojem je izgradio kuću tamo 70.-te godine prošlog stoljeća; da tužiteljev djed nije imao septičku jamu za kuću pa je pitao njegovog oca može li na prijeporu napraviti septičku jamu te mu je otac rekao da može te da se može koristiti prijeporom dok ne bude njemu trebalo za kuću ili tuženiku ili njegovom bratu; da je tuženik rekao tužitelju da mu treba ovaj teren iz razloga što to želio prodati, a ne može prodati dok to ne riješi; da je to bilo u zadnje vrijeme kada su umrli ujko i ujna – tužiteljev djed i baka; da je na prijepor stavio 4 kante za smeće te mu je tužitelj to sklonio, odnosno stavio ispod puta; da je njegov brat ĆR stavio željeznu pregradu, te izričito tvrdi da je njegov otac govorio jedino da je prodao tužiteljevu djedu terene na kojem je izgrađena kuća, a ovaj sporni dio mu je dao da se koristiti dok njenu (mom ocu ili tuženiku ili tuženikovom bratu) ne bude trebao.

7. Cijeneći iskaze saslušanih svjedoka u ovom predmetnu VR, ĆR, ZR, CR, UR, HR, JR, GR, ŠR, a čije iskaze je potvrdio tužitelj OR, prvostupanjski sud zaključuje da je u pravu tužitelj kada tvrdi da je njegov djed pok. OR kupio prijepor 1969.g. od FR, nakon čega je pristupio izgradnji istog, i to najprije izgradnji septičke jame za kuću koja se nalazi preko puta prijepora.

8. Stoga sud prvog stupnja također zaključuje da su tužitelj i njegov djed u poštenom posjedu prijepora preko 50 godina i da su isti stekli dosjelošću, dok tuženik tek 2023. pokazuje svoj interes za prijepor, s tvrdnjom da je isti stekao nasljeđivanjem i diobom te činjenicom da se prilikom obnove z.k. za k. o. [katastarska općina] upisao kao isključivi vlasnik prijepora kako je to prethodno opisano. U situaciji kada tužiteljev djed koristi prijepor, a iza njega tužitelj, preko 50 godina te da tek 2023. tuženik, sin FR, koji je s tužiteljevim djedom sklopio ugovor o kupoprodaji prijepora i predao mu isti u posjed da ga nesmetano koristi preko 50 godina, pri čemu ga nikada nije smetao u posjedu istog, da nikako ne stoji tuženikova tvrdnja da bi njegov otac dopustio tužiteljevom djedu "u cilju dobrosusjedskih odnosa i bez naknade, da tamo odlaže razne stvari, međutim do opoziva". Pri tome valja uzeti u obzir da je prema izjavi tuženika na zapisniku o preoblikovanje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] njegov otac umro 1990 g, a majka MR umrla 2005 g., dakle da tuženikovi roditelji za vrijeme svog života nisu zahtijevali da im tužiteljev djed OR preda u posjed prijepor zbog opoziva, a da iza njihove smrti tužiteljev djed, a kasnije i tužitelj, nesmetano posjeduju prijepor, izuzev 2023. kada tuženik postavljanjem ograde smeta tužiteljev posjed prijepora, ali je ovu ogradu i sklonio, tako da je tužitelj ponovno u posjedu prijepora.

9. Opisane zaključke u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, osim što iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je OR spornu nekretninu počeo posjedovati 1973. kada je sagradio septičku jamu, a što je bilo pri kraju gradnje kuće na zemljištu s druge strane ceste.

10. Neuvjerljive su i neprihvatljive tvrdnje tuženika (rođenog 1974. koji u vrijeme kada je tužiteljev djed kupio zemljište za gradnju kuće te sporno zemljište - nije bio niti rođen), kao i njegovog brata ĆR i šogorice ŽR (rođene 1959., koja je u vrijeme kupnje zemljišta za gradnju kuće te spornog zemljišta bila maloljetna i živjela u roditeljskoj kući, a ne u kući tuženikovog oca) da je tuženikov otac prilikom predaje u posjed spornog zemljišta tužiteljevom djedu, rekao da mu to daje na korištenje do opoziva, i to iz razloga što sve do svoje smrti 1990. tuženikov otac nije tražio vraćanje tog zemljišta, niti je to učinila tuženikova majka do svoje smrti 2005., a to nije učinio ni tuženik slijedećih 18 godina, pri čemu ni tuženik niti njegov brat kao ni njihova majka MR prilikom geodetske izmjere kojoj su prisustvovali 2003. nisu niti jednom riječju iskazali da bi polagali bilo kakvo pravo na spornu nekretninu. Stoga, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ponašanje tuženika i njegovih pravnih prednika ne ukazuje da bi FR posjed sporne nekretnine predao tužiteljevom djedu OR do opoziva, već mu je taj dio nekretnine prodao.

11. Tuženik u žalbi ističe da tužitelj ne raspolaže odgovarajućom ispravom (kupoprodajnim ugovorom) u odnosu na spornu nekretninu, ali tužitelj ne raspolaže takvom ispravom niti u odnosu na zemljište na kojem je njegov djed sagradio kuću, a koje zemljište je nesporno kupio. Upravo zbog toga što ne raspolaže odgovarajućom ispravom u odnosu na stjecanje prava vlasništva sporne nekretnine, tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva stečenog dosjelošću.

12. Točan je žalbeni navod tuženika da je pogrešno pozivanje prvostupanjskog suda na shvaćanja Europskog suda za ljudska prava izražena u odlukama Trgo, N i F i dr. jer se ta shvaćanja odnose na nekretnine koje su bile u režimu društvenog vlasništva, a u konkretnom slučaju se radi o nekretnini koja je u vlasništvu fizičke osobe.

13. No, naprijed navedeno pogrešno shvaćanje prvostupanjskog suda nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude jer i pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 159. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP) je valjalo na jednaki način odlučiti o tužbenom zahtjevu.

14. Odredba čl. 159. st. 1. ZVDSP-a propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je u stavku 3. istog članka propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

15. Iz iskaza saslušanih svjedoka VR, ZR, ĆR (daljnjeg rođaka stranaka), UR, HR, JR te tužitelja jasno proizlazi da je tužiteljev prednik OR bio pošteni posjednik sporne nekretnine nedvojbeno od 1973. godine, što znači da su se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću do kraja 1993. godine.

16. Nadalje, tuženik ističe da je tužbeni zahtjev nepodoban za raspravljanje jer je dio tužbenog zahtjeva u kojem tužitelj traži uknjižbu brisanja prava vlasništva na opisanom dijelu s imena tuženika-protutužitelja NR uz istodobnu uknjižbu na ime tužitelja-protutuženika OR, nije provediv jer „se tužitelj tužbenim zahtjevom nije odredio i po pitanju parcelacije tuženikove nekretnine“.

17. Na opisani žalbeni navod valja odgovoriti da upis realnog dijela nekretnine (fizički odijeljenog) nije moguće bez parcelacije, ali kako okolnost da tužitelj u tužbenom zahtjevu nije naveo da će biti provedena parcelacije ne znači da takva parcelacije ne može i neće biti provedena, zbog čega su žalbeni navodi u tom dijelu neosnovani.

18. Tuženik u žalbi navodi kako su svjedoci koje je on predložio (PR, ŽR i ĆR) iskazali da je tuženikov prednik dao tužiteljevu predniku predmetnu nekretninu na korištenje „do opoziva“, ali da njihove iskaze sud nije prihvatio niti je obrazložio zašto bi iskazi tih svjedoka bili nevjerodostojni.

19. Imajući u vidu da je PR tuženikov prvi rođak, da je svjedokinja ŽR tuženikova šogorica koje je u kuću tuženikovog oca došla živjeti nakon udaje 1979., što znači nekoliko godina nakon što je tužiteljev djed sagradio kuću te napravio septičku jamu i izbetonirao sporni dio nekretnine pa nije mogla imati neposrednih saznanja u vezi dogovora tužiteljevog djeda i tuženikovog oca u vrijeme kada je tužiteljev djed stekao posjed sporne nekretnine (zbog čega je neuvjerljiv njezin iskaz kako je tužiteljev djed dolazio k njenom svekru i tražio ga da mu dozvoli koristiti predmetnu nekretninu jer je sporni dio nekretnine tužiteljev djed počeo koristiti nekoliko godina prije nego se ona udala i došla živjeti u kuću svekra FR), dok je ĆR tuženikov brat, zbog čega ovi svjedoci imaju interes da tuženik uspije u sporu.

20. U pravu je žalitelj kada ističe da je poštenje posjeda bitna pretpostavka bilo kojeg načina stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

21. No, upravo iz iskaza svjedoka VR, rođ. 1952., nesrodnog sa strankama, ZR, rođ. 1952., nesrodnog sa stankama i ĆR, rođ. 1962., u daljnjem srodstvu sa strankama (list 72-76 spisa) jasno proizlazi da su spornu nekretninu koristio tužiteljev djed OR te da ju sada koristi tužitelj, dok tuženik nije nikada koristio spornu nekretninu.

21.1. Činjenicu da je od početka 1970. -tih godina spornu nekretninu koristio tužiteljev djed OR, a da istu nikada nije koristio tuženik niti članovi njegove obitelji, potvrdili su izričito u svojim iskazima, pored svjedoka VR, ZR, i ĆR, rođ. 1962., i svjedoci CR (list 86-87 spisa), rođen 1939., daljnji rođak tužitelja, koji je izvodio građevinske radove na kući tužiteljevog djeda i septičkoj jami (te tvrdi da je vidio kupoprodajni ugovor za zemljište na kojem je sagrađena kuća tužiteljevog djeda i za spornu nekretninu) te njegova supruga UR, rođ. 1945., kao i HR (list 88 spisa), nesrodan sa strankama, te JR, nesrodan sa strankama, a koji je sudjelovao u geodetskoj izmjeri u [adresa], koja je 2003. vršena od Geodetskog zavoda d.d. Split te je pomagao geodetima i označavao sprejem kutove terena, a kada su označavali spornu nekretninu bili su nazočni tuženik, njegov brat i bratova supruga te pok. majka, koji su rekli da je njihova nekretnina do garaže, a garažu su označili kao tužiteljevu nekretninu te je svjedok JR, koji živi na udaljenosti 100 metara od sporne nekretnine, jasno iskazao da je sporna nekretnina uvijek pripadala tužiteljevom djedu OR, a iza njegove smrti njegovom unuku – tužitelju te da on tuženika nit članove njegove obitelji nikada nije vidio na ovoj nekretnini.

21.2. Dakle, tužiteljev djed je predmetnu nekretninu posjedovao kao pošteni posjednik od početka 70. -tih godina prošlog stoljeća (prema iskazu CR i ĐR kuća je građena 1972. -1973., a pred kraj gradnje kuće je iskopana septička jama, pa je nedvojben početak posjeda od kraja 1973.), a nakon njegove smrti 28. prosinca 2021. je njegov unuk OR (tužitelj) nastavio koristiti predmetnu nekretninu kao pošteni posjednik, dok tuženik, njegov brat ĆR i (sada pok.) majka MR (umrla 2005.), u vrijeme geodetske izmjere 2003. nisu polagali nikakva prava na predmetnu nekretninu te se nisu izjasnili kao posjednici i vlasnici tog dijela nekretnine.

22. Neosnovani su i paušalni žalbeni navodi tuženika da je prednik tužitelja „evidentno aktivno sudjelovao“ u postupku obnove jer je istina upravo suprotna – pravni prednik tužitelja, njegov djed OR, nedvojbeno nije sudjelovao u postupku obnove.

Naime, iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 8. rujna 2005. (list 21-22 spisa), vidljivo je da je na ročište u tom postupku pristupio samo NR, pok. FR (ovdje tuženik), koji je izjavio da je k. č. br. [katastarska čestica] od 135 m2 (dio koje nekretnine je sporna nekretnina) stekao nasljeđivanjem iz pok. oca FR koji je umro 1990. i majke MR koja je umrla 2005., a koje navode je potvrdio povjerenik KR te je zapisnik dostavljen NR i u zbirku isprava Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Pločama.

23. Iz podataka u spisu je vidljivo da je svjedok KR u svom iskazu na ročištu održanom dana 4. studenoga 2024. (list 102-104 spisa) naveo „da je papire za ovu česticu uručio tuženiku i njegovom bratu, a nemam koje drugome“, kao i da su u postupku preoblikovanja bili prisutni on, ER, AR, BR i još netko, a tužiteljev djed tada nije bio prisutan. Također je iskazao: „Ja nisam čuo za dogovor između tužiteljevog djeda i tuženikovog oca da ovu nekretninu koristi tužiteljev djed dok ne bude trebala tuženikovom ocu ili njegovim sinovima. Tuženikov otac je dao ovu nekretninu tužiteljevom djedu samo da se posluži dok njemu ne bude trebalo, odnosno dok na njoj ne bi nešto radio.“

24. Dakle, iz sadržaja zapisnika iz postupka preoblikovanja zemljišne knjige od 8. rujna 2005. (list 21-22 spisa) i iskaza svjedoka KR jasno proizlazi da tužiteljev djed OR nije sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga.

25. U odnosu na žalbene navode da su zakonski nasljednici iza tužiteljevog djeda pok. OR, pored tužitelja, tužiteljevi brat i sestra te stric, iz čega proizlazi da je tužitelj jedan od sunasljednika, valja reći da prema tvrdnji tužitelja među sunasljednicima postoji sporazum prema kojem samo njemu pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine. Pritom je iz iskaza svjedoka GR, tužiteljevog strica (list 89 spisa), koji je suvlasnik kuće i dvorišta oznake k.ć.br. 795 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vidljivo da GR ne polaže nikakva prava na predmetnu nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti je taj svjedok naveo da bi netko od sunasljednika iza pok. tužiteljevog djeda OR polagao bilo kakvo pravo na spornu nekretninu.

S obzirom da iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi na predmetnoj čestici (spornom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) postojalo pravo suvlasništva između nasljednika pok. OR, pri čemu briga za zaštitu eventualne povrede imovinskih prava sunasljednika koji nisu stranke u ovom postupku nije u domeni i ovlasti tuženika, već mogu biti predmetom raspravljanja u parnici između zakonskih nasljednika, to žalbeni navodi u opisanom dijelu nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude (tako i u odluci Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4845/2019-2 od 21. svibnja 2020.).

26. Tuženik također navodi kako je znakovito da je predmetna tužba podnesena tek nakon smrti pravnog prednika tužitelja. No, žalitelj zanemaruje znakovitost činjenice da je tuženik počeo osporavati tužitelju pravo na posjed predmetnog dijela nekretnine tek 2023., i to nakon smrti tužiteljevog djeda OR (u prosincu 2021.) i bake LR (u studenom 2022.) te je na spornom dijelu nekretnine postavio ogradu kako bi u posjedu smetao tužitelja, a upravo je u svibnju te iste 2023. godine tužitelj podnio ovu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, iz očitog razloga jer mu je tuženik počeo osporavati pravo na posjed predmetne nekretnine.

Ovdje treba dodati da Iako se tuženik još 2005. upisao u zemljišne knjige kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] od 135 m2 k. o. [katastarska općina], on sve do podnošenja protutužbenog zahtjeva u ovom postupku dana 29. lipnja 2023. nije od tužitelja niti od njegovog pravnog prednika (djeda OR) zahtijevao predaju u posjed predmetne nekretnine niti je na bilo koji način manifestirao vlasnička prava na spornom dijelu nekretnine.

27. S obzirom da je pravni prednik tuženika, njegov djed OR, predmetnu nekretninu uživao i koristio kao pošteni posjednik te je dosjelošću stekao vlasništvo iste na temelju odredbe čl. 159. st. 1. i 3. ZVDSP-a, to je valjalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

28. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.

29. Slijedom svega navedenoga i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

30. Budući da tuženik nije uspio u žalbenom postupku, valjalo je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a, odbiti zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe i odlučiti kao u točki II. izreke.

31. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu, kojeg tužitelj i nije postavio u određenom iznosu u skladu s čl. 164. st. 1. ZPP-a (zatražio je trošak u skladu s Tbr. 10. t. 6. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", br. 138/23/, koja propisuje nagradu za sastavljanje prijedloga za dopuštenje revizije i izvanrednih pravnih lijekova, a koji trošak temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP nije bio potreban za vođenje postupka.

U Zagrebu 26. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac