Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3221/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Jadranke Travaš i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice MV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Stipica Kovačević, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3005/2024 od 14. travnja 2025., u sjednici održanoj 26. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženice MV kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3005/2024 od 14. travnja 2025. u dijelu pod točkom I. izreke kojim se tužiteljica ovlašćuje temeljem pobijane presude pred zemljišnoknjižnim odjelom suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, stan u prizemlju u površini od 56,00 m2, koji se sastoji od jedne sobe i nusprostorija, ulaz H, [adresa] na svoje i ime i u svoju korist, za cijelo, uz prethodno brisanje toga prava sa imena tuženih.

II. Preinačuje se navedena presuda pod točkom I. izreke u dijelu kojim je utvrđeno da je tužiteljica jedina i isključiva vlasnica nekretnine označene kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, stan u prizemlju u površini od 56,00 m2, koji se sastoji od jedne sobe i nusprostorija, ulaz H, [adresa], a koju vlasnost nekretnine je stekla temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008., javnobilježnički ovjerenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac, pod poslovnim brojem OV-9057/08 i OV-9058/08 i pod točkom II. izreke i sudi:

Odbija se zahtjev tužiteljice:

„ Utvrđuje se da je tužiteljica jedina i isključiva vlasnica nekretnine označene kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, stan u prizemlju u površini od 56,00 m2, koji se sastoji od jedne sobe i nusprostorija, ulaz H, [adresa], a koju vlasnost nekretnine je stekla temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008., javnobilježnički ovjerenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac, pod poslovnim brojem OV-9057/08 i OV-9058/08.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke utvrdio da je tužiteljica jedina i isključiva vlasnica nekretnine označene kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, stan u prizemlju u površini od 56,00 m2, koji se sastoji od jedne sobe i nusprostorija, ulaz H, [adresa], a koju vlasnost nekretnine je stekla temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008., javnobilježnički ovjerenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac, pod poslovnim brojem OV-9057/08 i OV-9058/08, pa se ista ovlašćuje temeljem pobijane presude pred zemljišnoknjižnim odjelom suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini, na svoje i ime i u svoju korist, za cijelo, uz prethodno brisanje toga prava sa imena tuženih. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.344,61 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14. travnja 2025. pa do isplate.

2. Protiv navedene presude tuženica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer sud nije saslušao svjedoke koje je predložila, radi čega smatra da je i činjenično stanje nepravilno utvrđeno te ističe da je sud trebao odrediti prekid postupka u odnosu na tuženika AV koji je tijekom postupka preminuo. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tužiteljica je podnijela odgovor žalbu u kojem osporava navode žalbe i predlaže odbiti žalbu tuženice uz naknadu troška za sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba tuženice je djelomično osnovana.

5. Razmatranjem presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene odredbom čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Neosnovano tužiteljica u žalbi ukazuje na počinjenu bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 212. st. 1. ZPP-a navodeći da je sud prvog stupnja trebao odrediti prekid postupka u odnosu na tuženika AV obzirom da je AV postupak pravomoćno okončan. Naime, 5. veljače 2016. pod poslovnim brojem P-10384/15 sud je donio presudu na temelju priznanja u odnosu na tuženika ČV i presudu zbog ogluhe u odnosu na tuženicu (list 55 spisa). Kako je pravomoćnim rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P- 10384/2015-37 od 9. svibnja 2023. ukinuta potvrda o pravomoćnosti presude zbog ogluhe i to samo u odnosu na tuženicu na koju se presuda zbog ogluhe i odnosi, to je presuda na temelju priznanja od 5. veljače 2016. pod poslovnim brojem P-10384/15 postala pravomoćna u odnosu na tuženika AV. Stoga su neosnovani žalbeni navodi žaliteljice da je u odnosu tuženika trebalo odrediti prekid postupka, obzirom da je nakon pravomoćnosti presude na temelju priznanja poslovni broj P- 10384715 od 5. veljače 2016. u odnosu na tuženika sud prvog stupnja pravilno nastavio postupak u odnosu na tuženicu MV.

7. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice o pogrešno i nepravilno utvrđenom činjeničnom stanju, te počinjenoj bitnoj povredi iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 355. ZPP-a, kao niti iz odredbe čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja da je vlasnik nekretnine označene kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, površine od 56,00 m2 a koje vlasništvo je stekla temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008. sklopljenim sa NV i ĐV.

9. Sud prvog stupnja je tijekom postupka utvrdio:

- da je tužiteljica ustala tužbom protiv 1. tuženika AV i 2. tuženice MV radi utvrđenja da je jedina i isključiva vlasnica nekretnine označene kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, površine od 56,00 m2 a koje vlasništvo je stekla temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008. sklopljenim sa svojim roditeljima NV i ĐV te se nalazi u posjedu istog,

- da je 1. tuženik ŠV priznao u cijelosti tužbeni zahtjev pa je sud prvog stupnja 5. veljače 2016. donio presudu na temelju priznanja poslovni broj P- 10384/15 u odnosu na 1. tuženika AV i presudu zbog ogluhe u odnosu na 2. tuženicu MV koja je ukinuta u odnosu rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2762/2024-3 od 2. srpnja 2024.,

- da je presuda na temelju priznanja u odnosu na tuženika AV postala pravomoćna 21. ožujka 2016.,

- da se tuženica kao vlasnik predmetne nekretnine upisala temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 6. lipnja 2005. sklopljenim između AV kao primatelja uzdržavanja i tuženice MV kao davatelja uzdržavanja, kojim je AV kao primatelj uzdržavanja ovlastio MV kao davatelja uzdržavanja da temeljem tog Ugovora postigne u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] upis prava vlasništva za cijelo na predmetnoj nekretnini uz istodobno brisanje toga prava sa imena AV,

- da je pravomoćnom presudom suda prvog stupnja poslovni broj P-1622/05 od 17. ožujka 2008. utvrđeno da je ništav Ugovor o darovanju bez datuma i naznake mjesta sklapanja ugovora, sa datumom ovjere potpisa od 17. ožujka 1987. kojim je NV darovao AV stan u [adresa] na adresi [adresa], te da je prema tužiteljici ĐV bez pravne valjanosti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 6. lipnja 2005. kojim je AV prenio pravo vlasništva na predmetni stan,

- da je gore navedenom presudom utvrđeno je da je predmetni stan na adresi [adresa], površine 56 m2 bračna stečevina i kao takav u suvlasništvu bračnih drugova ĐV i NV za po ½ dijela te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu suda prvog stupnja da provede brisanje upisa NV i AV, te provede upis prava vlasništva ĐV i NV

ĐV za po ½ suvlasničkog dijela,

- da je pravomoćnom presudom poslovni broj P-175/08 od 7. svibnja 2008. razveden brak između AV i MV

- da je 15. rujna 2008. sklopljen ugovor o darovanju kojim su NV i ĐV kao darovatelji darovali tužiteljici ŽV predmetni stan u kojem je u čl. 2. tog Ugovora navedeno da je isti bračna stečevina darovatelja za ½ suvlasničkog dijela.

10. Iako je sud prvog stupnja potpuno i pravilno utvrdio sve činjenice, nepravilno je primijenio materijalno pravo kada je tužiteljicu utvrdio vlasnikom predmetne nekretnine temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008. Naime, bitna je činjenica da tužiteljica zahtjev postavlja temeljem navedenog ugovora o darovanju a ugovor o darovanju predstavlja pravni posao.

11. Stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla uređeno je odredbama 119. i 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „Narodne novine„ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 81/15; dalje- ZV). Odredbe članka 119. stavak 1 i članka 120. stavak 1. ZV propisuju da se vlasništvo temeljem pravnog posla stječe upisom stjecateljevog prava u zemljišnoj knjizi. Na temelju valjanog pravnog posla, kojemu je cilj stjecanje prava vlasništva, prelazi vlasništvo s dosadašnjeg vlasnika na stjecatelja i istim se stječe valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, odnosno isti predstavlja samo titulus, pri čemu je modus stjecanja prava vlasništva, sukladno odredbi čl. 119. st. 2. u svezi s čl. 120. ZV-a uknjižba tog prava u zemljišne knjige. Stoga je tužiteljica temeljem navedenog ugovora o darovanju kao pravnog posla eventualno stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva navedene nekretnine upisom u zemljišne knjige tako da je u tom dijelu njezin zahtjev za utvrđenje prava vlasništva neosnovan.

12. Stoga je, uz odgovarajuću primjenu mjerodavnih odredbi članka 119. stavak 1. i članka 120. stavak 1. ZV valjalo temeljem odredbe čl. 373. st. 3. ZPP-a preinačiti pobijanu presudu i odbiti zahtjev radi utvrđenja da je tužiteljica vlasnik predmetne nekretnine temeljem Ugovora o darovanju od 15. rujna 2008.

13. Pravilno je sud prvog stupnja prihvatio zahtjev u dijelu pod točkom I. izreke kojim se tužiteljica ovlašćuje temeljem pobijane presude pred zemljišnoknjižnim odjelom suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao: stan na adresi [adresa], koji je posebni dio zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], upisan u ZU 11105, [broj poduloška], K. O. [katastarska općina], kao 2 ETAŽA 0/0, stan u prizemlju u površini od 56,00 m2, koji se sastoji od jedne sobe i nusprostorija, ulaz H, [adresa] na svoje i ime i u svoju korist, za cijelo, uz prethodno brisanje toga prava sa imena tuženih.

14. U konkretnom slučaju Ugovor o darovanju sklopljen između darovatelja NV i ĐV i obdarenika tužiteljice ŽV dana 15. rujna 2008. sklopljen je sukladno odredbi čl. 482. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) te je isti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 16/07 i 75/09, dalje u tekstu: ZJB). U smislu odredbe članka 53. ZJB-a javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca pa je u konkretnom slučaju riječ o valjanom pravnom poslu koji može predstavljati osnovu za stjecanje prava vlasništva.

15. Dakle, imajući u vidu utvrđenja u ovom predmetu, da je predmetna nekretnina pravomoćnom presudom poslovni broj P-1622/05 od 17. ožujka 2008. utvrđena bračnom stečevinom roditelja tužiteljice NV i ĐV, svakog u ½ to isti valjano mogli i raspolagati spomenutim ugovorom o darovanju od 15. rujna 2008. pa tužiteljica ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini koja je predmet spora.

16. Tužiteljica, u odnosu na tuženicu, nema sklopljen pravni posao jer svoj zahtjev temelji na stjecanju prava vlasništva temeljem pravnog posla kojeg je sklopila sa svojim roditeljima pa je stoga pravilno sud prvog stupnja utvrdio da tužiteljica može u takvim okolnostima zahtijevati ovlaštenje na upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi obzirom da je tužiteljica navedenim pravnim poslom, darovanjem, stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva. Naime, u smislu članka 115. stavka 1. i članka 119. stavka 1. ZV-a, na temelju valjanoga pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja upisom vlasništva u zemljišnoj knjizi pa tužiteljica u ovom postupku ima pravo potraživati upis svog prava vlasništva i brisanje tog prava s imena tuženice.

17. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženice i potvrditi pobijanu presudu na način kako je to navedeno u izreci pod točkom I.

18. U svezi žalbenih navoda da je tuženici pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje time što sud prvog stupnja nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka koje je tužena predložila pri čemu se žaliteljica poziva na odredbu čl. 220. ZPP-a valja reći da su isti žalbeni navodi neosnovani. Prema odredbi članka 220. stavku 2. ZPP-a sud je ovlašten odlučiti koje će dokaze izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.

18.1. U ovom postupku tuženica je predložila saslušanje dvaju svjedoka (list 225 spisa) IV i OV navodeći da iste predlaže na okolnost navoda iz pobijane tužbe. Dakle, bez navođenja na koje točno konkretne okolnosti bi isti trebali svjedočiti, a niti isto navodi u žalbenim navodima. Odredbom čl. 241. ZPP- a je propisano da stranka koja predlaže da se određena osoba sasluša kao svjedok mora prije toga naznačiti o čemu ona treba da svjedoči. Stoga činjenica da je sud prvog stupnja nije proveo dokaze koje je predložila tužena ne može se smatrati povredom prava na pravično suđenje jer je sud tijekom postupka proveo sve ključne dokaze, te ih ocijenio ih u skladu s čl. 8. ZPP-a.

19. Kako je djelomično preinačena pobijana presuda, valjalo je preinačiti i odluku o troškovima postupka te temeljem odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a odrediti da svaka stranka snosi svoj trošak.

20. Tužiteljici nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer ova parnična radnja nije bila nužna za konačni ishod postupka sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a.

21. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 26. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Roberta Pandža