- 1 -              Revd 3746/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3746/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. P., OIB ..., iz Z., zastupane po punomoćnicima I. Š. i B. V., odvjetnicima u Z. protiv tuženika O. b. d.d. sa sjedištem u S., OIB ..., zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva ”M. i p.” j.t.d. iz Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-541/2023-2 od 31. srpnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, poslovi broj P-2354/2018 od 3. siječnja 2023., u sjednici održanoj 28. studenoga 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije, kao neosnovan. 

 

              Odbija se prijedlog tuženice za nadoknadu troškova sastava odgovora na prijedlog, kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude.

 

2. 1. U prijedlogu je postavio četiri pravna pitanja, a ona glase:

 

              "-Ima li bivši bračni supružnik pravo potraživati isplatu polovice iznosa plaćenog temeljem ništetnog Ugovora o kreditu koji je zaključen za vrijeme trajanja bračne zajednice i koji je, kao takav, otplaćivan za vrijeme trajanja bračne zajednice ili, eventualno, ima li pravo na povrat pretplaćenih iznosa temeljem takvog ugovora a temeljem ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli bez obzira što se ne radi o stvarnom korisniku kredita tim više što je ista obvezana izvršiti povrat polovice plaćenog kredita korisniku kredita?

 

              -Može li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, kao bitnih odredbi Ugovora o kreditu, predmetni Ugovor o kreditu zaključen između tužitelja i tuženika odnosno ništetnog predmeta tj.valuta te djelomično cijene odnosno kamata, opstati odnosno radi li se o ništetnom Ugovoru o kreditu?

              -Je li i Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka ukazuje osnovanost svojeg zahtjeva?"

 

2. 2. Tvrdi da je pobijana presuda u suprotnosti s stavom Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici u presudi pod posl. br.Gž-115/2020 te presudom suda EU izraženim u odlukama broj C-118/17 i C-260/18, te , u i s stavom Vrhovnog suda RH iznesenim u odlukama broj Gzz 105/2002, Rev-907/2002., a u kojim odlukama je izneseno shvaćanje da ništetnost ugovorne odredbe o cijeni takva ništetnost ima za posljedicu ništetnost cijelog ugovora.

 

3. U odgovoru na prijedlog tuženica osporava osnovanost prijedloga, te predlaže isti odbiti te joj dosuditi troškove sastava odgovora na prijedlog.

 

4. Prijedlog je neosnovan.

 

5. Prvostupanjskom presudom odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice u kojem traži utvrđenje ništetnim cijelog ugovora o kreditu koji je tuženik sklopio s trećom osobom, O. P., te povrat svih iznosa koje je treća osoba uplatila tuženiku na ime sklopljenog ugovora o kreditu. Odbijen je i podredni tužbeni zahtjev tužiteljice u kojemu traži isplatu iznosa na temelju ništetnosti pojedinih odredbi predmetnog ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi i odlukama o promjeni kamatne stope.

 

6. Drugostupanjski sud je odbijanje tužbenog zahtjeva zbog nedostatka aktivne legitimacije obrazložio na slijedeći način:

              "14. Prije svega ona je taj Ugovor o kreditu potpisala kao sudužnik, dok je njen sada bivši suprug taj ugovor sklopio kao korisnik kredita s prednikom tuženika. O. P. je kao korisnik kredita tuženiku jedini plaćao do 2014. anuitete kredita (kasnije nije nitko) te je on ovlašten i zainteresiran potraživati preplaćene iznose zbog ništetnih ugovornih odredbi.

 

              14.1. Tužiteljica nije dokazala da bi to pravo prešlo na nju. Presuda kojom je naloženo da ona isplati bivšem suprugu polovicu iznosa anuiteta kojeg je on platio tuženiku (njegovom pravnom predniku) po tom Ugovoru o kreditu, ne daje joj legitimaciju za pokretanje ovog spora. O. P. je ovlašten za pokretanje postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i ima jedini pravni interes za vođenje spora za zaštitu takvih interesa i prava, obzirom to svoje ovlaštenje i pravo nije prenio na tužiteljicu, a niti joj to pravo pripada temeljem zakona.

 

              15. Tuženik nije stekao bez osnove ništa što je tužiteljica-protutužna platila već eventualno od uplate izvršene po O. P., pa jedino bi on bio ovlašten tražiti preplaćeno. Tužiteljica bi eventualno imala pravo tražiti preplaćeno da je nešto od tog iznosa platila.

 

7. Tužiteljica u podnesenom prijedlogu za reviziju u odnosu na prvo postavljeno pitanje nije iznijela odgovarajuće razloge važnosti jer ni u jednoj odluci na koju se pozvala nije izneseno pravno shvaćanje vezano za aktivnu legitimaciju supružnika u situaciji o kojoj se radi u ovom slučaju.

 

8. Pitanje može li bez ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi te ništetne valutne klauzule, ugovor o kreditu opstati, odnosno je li cijeli predmetni ugovor o kreditu ništetan nije relevantno jer se ne radi o razlozima zbog kojih je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, a tužiteljica je, kako je navedeno, odbijena sa svojim tužbenim zahtjevom iz razloga što nije aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe, odnosno što nije dokazala pravni interes za postavljanjem predmetnog tužbenog zahtjeva i potraživanjem iznosa navedenih u tužbenom zahtjevu niti da bi na nju prešlo pravo potraživati bilo kakve iznose od tuženika, te tim pitanjem tužiteljica zapravo ulazi i u meritum stvari.

 

9. Vezano za treće pitanje razlozi koje je tužiteljica navela nisu odgovarajući jer se u tim razlozima ne problematizira pitanje bitne povrede odredaba parničnog postupka, na što se odnosi to pitanje.

 

10. Sukladno odredbama 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), a prema svemu navedenom, ovaj sud je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u prijedlogu, to je na temelju odredbe čl. 389.b. st. 1. ZPP-a riješeno kao u izreci.

 

11. Tuženici nisu dosuđeni troškovi sastava odgovora na prijedlog jer je taj trošak ocijenjen nepotrebnim u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a.

 

Zagreb, 28. studenoga 2023.