Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6730/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČU, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenog ČU podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, broj Pp-1306/2021 od 11. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe okrivljenog ČU, a po službenoj dužnosti, preinačava se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na točku 2. izreke, te se na temelju odredbe članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni ČU (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa od optužbe
- da bi dana 27. kolovoza 2021., oko 18,00 sati, za vrijeme boravka na terasi ugostiteljskog objekta rg, erg, wger, vrijeđao konobara DU riječima „tebe je kao Č trebalo ubiti u majci, ne bi trebali živjeti, sve vas treba poklati“,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine broj 85/08. i 112/12.).
I Uslijed odluke iz točke I., preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, na način da se okrivljenom ČU za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je proglašen krivim u točci 1. izreke pobijane presude, izriče novčana kazna u iznosu 100,00 (sto) eura, koju kaznu je dužan platiti u roku trideset dana od dana primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II Žalba okrivljenog ČU odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
IV. Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, okrivljeni ČU obvezuje se naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 40,00 eura (četrdeset eura) u roku 15 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, broj Pp-1306/2021 od 11. lipnja 2025., okrivljeni ČU proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji mu je utvrđena novčana kazna od 100,00 eura i prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije za koji mu je utvrđena novčana kazna od 663,61 eura, tako da mu je izrečena ukupna novčana kazna od 763,61 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne. Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je platiti paušalni iznos od 20,00 eura.
2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni ČU, osobno, ne navodeći zakonski osnov pobijanje presude.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrđeno da je okrivljeni ČU pod točkom 2. izreke pobijane presude proglašen krivim za djelo koje po propisu nije prekršaj, čime je počinjena povreda materijalnog prava iz članka 196. točka 1. Prekršajnog zakona.
5. Člankom 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je kažnjavanje onoga tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo. Iz navedene odredbe je razvidno da za ostvarenje zakonskog obilježja predmetnog prekršaja treba biti ostvarena i posljedica u vidu povrede tuđeg dostojanstva, a koja odlučna činjenica čine biće navedenog prekršaja. Budući da se činjeničnom opisu optužnog prijedloga ne naznačuje niti na bilo koji način opisuje postojanje navedenih zakonskih obilježja, proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaju konstitutivni elementi prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. S obzirom da je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
6. Ono što je prvostupanjski sud napravio, pa u činjenični opis presude dodao dijelove obrazloženje optužnog prijedloga u kojima se citira zakonski opis prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, znači počinjenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6. Prekršajnog zakona. Stoga je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu kao u točci I. izreke.
7. U odnosu na žalbu okrivljenog ĆU koja je razmatrana isključivo uz djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, valja navesti da odluka prvostupanjskog suda nije dovedena u pitanje. U dokaznom postupku nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljeni ČU vikom (sadržaj nebitan) na javnom mjestu (ugostiteljski objekt u radno vrijeme) počinio terećeni prekršaj. Žalbeni navodi, kao i obrana okrivljenika koje je teško razumjeti, ali i dovesti u vezu s prekršajem kojega čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče i na drugi način remeti javni red i mir, takvi su da na iste gotovo nije moguće odgovoriti.
8. U odnosu na kaznu, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda koji je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu kao blažu, budući Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje kažnjavanje i kaznom zatvora do 30 dana, a potom je odmjerio u okviru propisanog raspona, smatrajući da će tako izrečenom kaznom biti ostvarena svrha kažnjavanja iz članka 6. i 36. Prekršajnog zakona. Žalbenim navodima tako izrečena kazna nije dovedena u sumnju.
9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.
10. Imajući u vidu navedeno, odlučeno je kao u točkama II., III. i IV. izreke.
Zagreb, 22. kolovoza 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 6 ovjerenih prijepisa.
