Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-834/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća, Milka Samboleka suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Tatjane Ledinšćak-Babić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KARAŠICA-VUČICA d.d. Donji Miholjac, Trg Ante Starčevića 9, OIB: 69701859287, zastupanog po punomoćniku Igoru Svilaru, odvjetniku iz Zagreba, Gredička 23, protiv tuženika ŠU, nositelja OPG Bogadi Ivica iz Mikleuša, Matije Gupca 102, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Andrijaniću, odvjetniku iz Zagreba, Republike Hrvatske 6, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Povrv-36/2024-7 od 16. svibnja 2024., u sjednici vijeća 21. kolovoza 2025.

p r e s u d i o  j e

Djelomično se odbija žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Povrv-36/2024-7 od 16. svibnja 2024. u pobijanim dijelovima pod toč. I. izreke te u odluci o troškovima postupka sadržanoj pod toč. III. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se odbacuje kao nedopuštena žalba tuženika u dijelu kojim pobija toč. II. i IV. izreke presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj Povrv-36/2024-7 od 16. svibnja 2024.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova iz žalbenog stadija postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom pod toč. I. izreke održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Sandre Naumovske iz Slatine poslovni broj Ovrv- 231/2020 od 4. svibnja 2020. u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.859,35 EUR sa zateznom kamatom od 14. travnja 2020. do isplate, pod toč. II. izreke ukinut je navedeni platni nalog u dijelu kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 98,79 EUR sa zateznom kamatom od donošenja javnobilježničkog rješenja o ovrsi do isplate i predvidivi trošak u iznosu od 4,98 EUR, te je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, pod toč. III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.661,75 EUR sa zateznom kamatom od 16. svibnja 2024. do isplate, dok je pod toč. IV. izreke odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u dijelu koji predstavlja razliku dosuđenog iznosa od 1.661,75 EUR i zatraženog iznosa od 1.866,72 EUR.

2. Pravovremenom žalbom tuženik pobija navedenu presudu u cijelosti zbog svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05, 2/07., 84/08, 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje u tekstu: ZPP) koji se u ovoj pravnoj stvari koja je započela 16. lipnja 2020. primjenjuje temeljem čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 80/22.) uz iznimke propisane u st. 2.-7. tog članka. Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih navoda, a podredno istu ukinuti i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba tuženika djelomično je neosnovana, a djelomično nedopuštena.

5. Ovaj postupak je započeo podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika, povodom kojeg prijedloga je javna bilježnica Sandra Naumovska iz Slatine donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-231/2020 od 4. svibnja 2020., koje rješenje je povodom prigovora tuženika (tada ovršenika) rješenjem Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj Povrv-67/2020-2 od 6. srpnja 2020. stavljeno izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha i ukinute su provedene radnje te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Kako se Trgovački sud u Bjelovaru rješenjem broj Povrv-67/2020-6 od 2. veljače 2021. oglasio stvarno nenadležnim i odredio da će se predmet nakon pravomoćnosti tog rješenja ustupiti stvarno i mjesno nadležnom Općinskom sudu u Virovitici, to je daljnji postupak proveden pred Općinskim sudom u Virovitici, koji je presudom broj Povrv-37/2021-17 od 14. travnja 2022. održao na snazi platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju o ovrsi od 4. svibnja 2020. u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 21.543,75 kn sa zateznom kamatom od 14. travnja 2020. do isplate i naložio tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 5.252,50 kn. Navedena prvostupanjska presuda ukinuta je rješenjem ovog drugostupanjskog suda broj Gž- 780/2022-2 od 5. veljače 2024. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, drugom sucu pojedincu tog suda.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da se održi na snazi gore navedeni platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju o ovrsi od 4. svibnja 2020. u dijelu kojim je tuženiku naloženo platiti tužitelju iznos od 2.859,35 EUR sa zateznom kamatom od 14. travnja 2020. do isplate, a koja tražbina tužitelja se odnosi na uslugu krčenja (vađenja panjeva i zakapanja sa nadslojem 60 cm) po narudžbi tuženika koju je tužitelj odradio bagerom marke KOMATSU u trajanju od ukupno 58 sati u razdoblju od 5. do 14. lipnja 2019. i na trošak selidbe stroja (bagera) labudicom od sjedišta tužitelja u Donjem Miholjcu do zemljišta tuženika gdje su obavljeni radovi i natrag u sjedište tužitelja.

7. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je analizirao iskaze djelatnika tužitelja DU i ZU, svjedoka MU (sina tuženika), iskaz tuženika, izvršio je uvid i pročitao isprave navedene pod toč. 20. obrazloženja te je na temelju navedenog utvrdio:

- da je tužitelj obračunao tuženiku radove koje je obavio bagerom na poljoprivrednom zemljištu tuženika - raskrčivanje zemljišta tj. vađenja panjeva i zakapanja sa nadslojem

60 cm, po satu rada,

- da iz dokumenta „Radna lista broj 25/2019 od 27. svibnja 2019.“ proizlazi da je naručitelj radova ovdje tuženik, da je pod nazivom usluge navedeno - rad bagera „Case cx210“ na vađenju panjeva i zakapanju sa nadslojem 60 cm u količini od 15 h po cijeni od 385,00 kn po satu i seljenje stroja labudicom po cijeni od 10 kn/km, što ukupno iznosi iznosi 7.643,75 kn, da je rok valjanosti radne liste 30 dana, da je navedeno plaćanje avansom, te da je u istom navedeno da će obračun radova biti izvršen prema stvarno izvedenim količinama,

- da se radna lista (koja sadrži samo procjenu potrebnih broja sati bagera) otvara u slučaju kada nije moguće točno utvrditi koliko je panjeva potrebno izvaditi i zakopati, time da se naručitelja upozorava da se radi o procjeni, a konačni obračun se vrši po stvarno izvedenom broju sati, dok se ponuda sastavlja u slučaju kada je moguće utvrditi točan broj panjeva koje treba iskrčiti, da je prema sadržaju radne liste upitna količina ukupnog potrebnog rada pa time i konačna cijena izvršenog rada na iskrčivanju poljoprivrednog zemljišta, te da u istoj nije naveden rok ispunjenja, odnosno dovršenja radova raskrčivanja zemljišta,

nakon čega je analizom i ocjenom svih provedenih dokaza prvostupanjski sud zaključio da „Radna lista broj 25/2019 od 27. svibnja 2019.“ nema karakter ponude koja bi obvezivala tužitelja (kako to tvrdi tuženik), nego karakter inicijalne procjene broja sati dostatnih za raskrčivanje zemljišta te njihove ukupne cijene, te da je konačna cijena raskrčivanja zemljišta ovisila o stvarnom broju sati rada bagera na zemljištu tuženika jer je bilo nemoguće pred početak radova egzaktno predvidjeti broj sati potrebnih za krčenje raslinja jer isto ovisi o vrsti i tvrdoći tla i ukorijenosti raslinja, da je među strankama nesporno da je djelatnik tužitelja radio na bageru na gore navedenim poslovima ukupno 58 sati, pa kako nije sporno između stranaka da je tuženik djelatnicima tužitelja koji su raskrčivali njegovo zemljište potpisivao dnevnik rada i da je tuženik bio upoznat da ukupni broj odrađenih sati iznosi 58 sati, a nije bila ni sporna cijena sata rada bagera u iznosu od 385,00 kn niti trošak usluge selidbe bagera labudicom, da je tuženik uplatio tužitelju iznos od 7.643,75 kn, pa kad se od ukupnog iznosa 29.187,50 kn umanji iznos od 7.643,75 kn da se dobije iznos od 2.859,35 EUR / 21.543,75 kn, koji tužitelj potražuje u ovom postupku, to je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj dokazao osnovanost i visinu svoje tražbine prema tuženiku i temeljem odredbe čl. 451. st. 3. ZPP odlučio kao pod toč. I. izreke presude.

8. Pobijajući navedenu presudu tuženik u žalbi ukazuje na počinjenje bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP navodeći da mu zbog nezakonitog postupanja prvostupanjskog suda nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, ističući pritom da se povreda načela saslušanja stranaka ne sastoji samo u uskraćivanju raspravljanja pred sudom već u svakom onemogućavanju stranke u neposrednom, kontradiktornom i jednakopravnom raspravljanju o predmetu spora, odnosno neprihvaćanjem stranačkih dokaznih prijedloga ne navodeći razloge za to. U vezi navedenog, ističe da je tužitelj dostavio u spis dokaze da kao porezni obveznik nije koristio odbitak pretporeza prema spornom računu, odnosno da isti nije uveo u svoje poslovne knjige, te da je u spis dostavio knjige primitaka i izdataka za 2018., 2019. i 2020. iz kojih je vidljivo da nije knjižen trošak računa koji je predmet ovog postupka, smatrajući da je sud na temelju navedenih dokaza trebao utvrditi da tužitelj nije postupao u dobroj vjeri. Navedeno tim više, što prvostupanjski sud knjigu primitaka i izdataka nije uopće uzeo u razmatranje i ocjenjivanje pri donošenju odluke o predmetu spora, niti je obrazložio razloge takvog postupanja, posljedično čemu smatra da je grubo prekršio načelo saslušanja i ravnopravnosti stranaka.

8.1. Tuženik u žalbi ukazuje i na počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, navodeći da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a posebice stoga što je izreka presude nerazumljiva i proturječna razlozima presude, odnosno jer u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a isti su nejasni i međusobno proturječni, dok o odlučnim činjenicama postoje proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi kao sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

8.2. Preostalim žalbenim navodima tuženik ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu primjenu materijalnog prava, pozivajući se pritom na odredbu čl. 253. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje u tekstu: ZOO) i opetovano ponavljajući da dokument „Radna lista broj 25/2019 od 27. svibnja 2019.“ predstavlja ponudu tužitelja, za koji je isti vezan, da su stranke sklopile pravni posao sukladno ponudi tužitelja 27. svibnja 2019. (datum otvaranja ponude) jer su u istoj navedeni svi bitni sastojci ugovora, a ista je imala rok valjanosti 30 dana, nakon čega gubi učinak ponude.

9. Nije osnovan žalbeni navod tuženika da ga je sud onemogućio u raspravljanju te da je na taj način počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP. Naime, da bi se radilo o navedenoj bitnoj povredi potrebno je da je nemogućnost raspravljanja pred sudom posljedica nezakonitog postupanja suda, čega u konkretnom slučaju nije bilo. Prema odredbi čl. 220. st. 2. ZPP, sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Neprihvaćanje prijedloga stranke za izvođenjem dokaza u konkretnom slučaju ne predstavlja bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, posebice stoga što je sud u obrazloženju presude pod toč. 33. i 34. obrazloženja iznio svoje stajalište u vezi predloženih dokaza, posljedično čemu tuženik potpuno promašeno ukazuje na počinjenje navedene bitne povrede. S tim u vezi valja navesti da je sud odlučne činjenice u ovom postupku utvrdio na temelju isprava koje prileže u spisu i iskaza svjedoka i stranaka, a odredba čl. 221.b ZPP sadrži oborivu presumpciju o postojanju tražbine ukoliko tužitelj dokaže da je za tražbinu koju je utužio na temelju vjerodostojne isprave tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza, pa je stoga sud pravilno zaključio da to ne znači da tužitelj samo na takav način može dokazati postojanje, odnosno osnovu i visinu svoje tražbine, već je tom odredbom zakonodavac olakšao položaj tužitelja i prebacio teret dokaza na tuženika.

10. Protivno žalbi tuženika, nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se tuženik poziva reproduciranjem zakonskog opisa te bitne povrede. Pobijana presuda nije opterećena nedostacima koji bi spriječili ovaj sud da u žalbenom stadiju postupka ispita njenu pravilnost i zakonitost, odnosno ista ne sadrži nikakve nedostatke zbog kojih se navodno ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost. Naprotiv, presuda sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su potpuno jasni i određeni i bez ikakvog proturječja. Nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda odredbi parničnog postupka na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

11. U konkretnom slučaju tužitelj je 27. svibnja 2019. otvorio radnu listu br. 25/2019 u kojoj je naveo tuženika kao naručitelja, specificirao je naziv usluge i to „1. Rad bagera „CASE Cx210“ na vađenju panjeva i zakapanju sa nadslojem 60 cm“ u trajanju od 15 sati po cijeni od 385,00 kn uz pripadajući PDV po satu i „Selenje stroja labudicom na udaljenost do 20 km“ po cijeni od 340,00 kn uz pripadajući PDV, naveo je da je tuženik dužan platiti za navedenu uslugu iznos od 7.643,75 kn. Uz navedeno, u radnoj listi tužitelj je utvrdio rok i valjanost predmetne radne liste u trajanju od 30 dana, uvjet i način plaćanja – avansno, te da će se obračun radova izvršiti prema stvarno izvedenim količinama.

12. Nadalje, iz preslika Dnevnika rada od 5., 6., 7., 8, 10., 11., 12., 13. i 14. lipnja 2019. (list 9 do 13 spisa), razvidno je da je tužitelj u navedenim danima obavljao za tuženika vrstu rada: „Vađenje i ukapanje panjeva“ u ukupnom trajanju od 58 sati, time da je predmetni Dnevnik rada za sve navedene datume potpisan po tuženiku, dok iz preslike putnog radnog lista od 3. i 17. lipnja 2019. proizlazi da je tužitelj izvršio uslugu seljenja bagera za potrebe vađenja panjeva i zakapanja sa nadslojem 60 cm.

13. Prema odredbi čl. 253. st. 1. ZOO ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora, a prema čl. 257. st. 1. ZOO ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla.

14. Imajući u vidu gore citirane zakonske odredbe, te sadržaj dokumenta naziva „Radna lista broj 25/2019 od 27. svibnja 2019.“ iz kojeg proizlazi da je tužitelj svoju obvezu održavanja u radnoj listi navedene cijene isključio unošenjem formulacije da će „obračun radova biti izvršen prema stvarno izvedenim količinama“, što znači da je prilikom sastavljanja tog dokumenta bilo upitno koliko sati je doista potrebno za dovršenje radova, a posljedično tome i konačna cijena izvršenog rada, te kako u istom nije naveden niti rok ispunjenja, to je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da predmetna radna lista nema karakter ponude u smislu čl. 253. st. 1. ZOO, već da predstavlja inicijalnu procjenu broja sati dostatnih za raskrčivanje zemljišta i njihove ukupne cijene.

15. Dakle, konačna cijena raskrčivanja zemljišta ovisila je o stvarnom broju sati rada bagera na zemljištu tuženika, pa kako je između stranaka nesporno da je djelatnik tužitelja radio na bageru na zemljištu tuženika ukupno 58 sati, a što je tuženiku bilo poznato, obzirom da je isto odobrio svojim potpisom u dnevniku rada, pa kako je tužitelj izdao tuženiku račun br. 149-P01-1 od 13. travnja 2020. za rad bagera KOMATSU u trajanju od 58 sati i za seljenje stroja labudicom (102 km), sve to u ukupnom iznosu od 29.187,50 kn i kad se od tog iznosa odbije nesporno uplaćeni iznos po tuženiku od 7.643,75 kn, dobije se utuženi iznos od 21.543,75 kn (2.859,35 EUR), to i prema ocjeni ovoga suda tuženik neosnovano osporava obvezu plaćanja iznosa od 2.859,35 EUR, koju visinu duga je prvostupanjski sud obrazložio na jasan i nedvosmislen način pod toč. 11. i 12. obrazloženja presude.

16. Kako se dakle, prema odredbi čl. 590. ZOO ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu, te kako su stranke nesporno dogovorile da tužitelj sa svojim strojem obavi vađenje panjeva i zakapanja sa nadslojem 60 cm na točno određenom dijelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tuženika, da tuženik nije tražio od tužitelja da prekine navedene radove nakon što je djelatnik tužitelja odradio sa strojem 15 sati na izvođenju radova, već je potpisao dnevnik rada i time u biti priznao (i odobrio) rad stroja u trajanju od 58 sati, to je prvostupanjski sud, protivno žalbi tuženika, na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo odlučivši kao pod toč. I. izreke

17. Stoga je valjalo žalbu tuženika djelomično odbiti kao neosnovanu i primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi toč. I. izreke, uključujući i odluku o troškovima postupka sadržanu pod toč. III. izreke koju tuženik osporava samo za slučaj uspjeha sa žalbom u odnosu na odluku o glavnoj stvari, ne osporavajući kriterij dosuđenja, niti iznos troškova postupka koje je prvostupanjski sud pravilno obračunao primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, vodeći računa o odredbi čl.155. st. 1. ZPP. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

18. Konačno, kako tuženik u uvodu žalbe navodi da pobija u cijelosti prvostupanjsku presudu, dakle toč. II. i IV. izreke, a za isto nema pravni interes za podnošenje žalbe jer je istima u biti suđeno njemu u korist, to je primjenom odredbe čl. 358. st. 3. u vezi čl. 467. st. 1. ZPP valjalo odbaciti kao nedopuštenu žalbu tuženika u dijelu kojim pobija toč. II. i IV. izreke presude. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

19. Tuženik nije uspio sa žalbom, posljedično čemu u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP nema pravo na naknadu troškova iz žalbenog stadija ovog postupka. Stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke ovog rješenja.

U Varaždinu 21. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun