REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1800/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. lipnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Marije Jukić Jurišić, odvjetnice i punomoćnice tuženika KP, dipl.iur. (Su-987/24), 21. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužiteljici SP iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete daljnji iznos od 1.265,24 eura skupa s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 02.09.2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku tužiteljici nadoknaditi parnični trošak od 1.300,00 eura skupa sa zateznim kamatama tekućim od 21.8.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatom zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 741,00 eura te zahtjev za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 12.07.2024. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca VUPIK plus d.o.o. na Govedarskoj farmi Jakobovac prilikom obavljanja poslova pripreme za strojnu mužnju i izlaska iz rotora izmuzišta kada se poskliznula na klizavoj površini izmuzišta i pala pri čemu je ozlijedila desni ručni zblog i šaku. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada štete potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužiteljica svoj posao obavljala na uobičajeni način i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno, tužiteljica je podnijela tuženiku odštetni zahtjev dana 02.09.2024., a tuženik joj je isplatio na ime naknade štete dana 01.10.2024. iznos od 741,00 eura koji za tužiteljicu ne predstavlja pravični iznos naknade štete. Tužiteljica se javila u Službu za kiruršku djelatnost u Nacionalnu memorijalnu bolnicu Dr. Juraj Njavro Vukovar gdje su joj dijagnosticirali ozljede:

Contusio capitis regio occipitalis, Contusio art RC dex., Contusio dorsi regio lumbalis i Contusio hemithoracis dex. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer se prilikom pada jako natukla jer je udarila zatiljkom, desnom stranom leđa i desnim ručnim zglobom, uslijed čega je pretrpila intezivne bolove i strah. Tužiteljica je morala mirovati, izbjegavati suvišne audiovizualne podražaje, stavljati hladne obloge na bolna mjesta i uzimati analgetike. Tužiteljici je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog, tužiteljica na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje tužbenim zahtjevom kojeg je precizirala podneskom od 24.4.2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja za pretrpljene bolove 1.100,00 eura, za pretrpljeni strah 800,00 eura i za tuđu pomoć 106,24 eura, ukupno 2.006,24 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 741,00 eura, dakle 1.265,24 eura. Potražuje i isplatu zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 741,00 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 2.9.2024. do dana isplate 1.10.2024., sve sa pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju tuženika u ovoj pravnoj stvari, kao osiguratelja poslodavca tužiteljice, niti nastanak štetnog događaja. Također, nesporno je i da je tužiteljica prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, podnijela odštetni zahtjev tuženiku za naknadu štete, kao i da je tuženik istoj izvršio plaćanje nespornog iznosa neimovinske i imovinske štete u iznosu od 741,00 EUR. U cijelosti su sporni osnova i visina postavljenog tužbenog zahtjeva tužiteljice, obzirom da tuženik smatra da je svoju obvezu naknade štete u cijelosti izvršio plaćanjem iznosa od 741,00 EUR, za koji iznos tuženik drži da u konkretnom slučaju predstavlja primjerenu i pravičnu novčanu naknadu s obzirom na pretrpljene fizičke boli, strah i potrebu za tuđom pomoći i njegom, sukladnu Orijentacijskim kriterijima VSRH i svim okolnostima konkretnog slučaja. Tužiteljica je uz tužbu priložila svega jedan nalaz liječnika, datiran dan nakon štetnoga događaja, iz kojega je proizlazi da je zadobila kontuziju ručnog zgloba i šake, lumbosakralne regije i zatiljka. Daljnje medicinske dokumentacije nema, pa tuženik drži da je ozljeda tužiteljice sanirana nakon tog posjeta. Također, tuženik ističe i prigovor na tijek zatraženih zateznih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu uslijed povrede prava osobnosti. Kamate na tuđu pomoć i njegu, obzirom da se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti, mogu teći tek od presuđenja, dok je u pogledu neimovinske štete odlučan nalaz vještaka u pogledu završetka liječenja. Slijedom svega iznesenoga, tuženik se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice protivi u cijelosti, te predlaže isti odbiti kao neosnovan, uz obvezivanje iste na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnika osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 12.7.2024. kada je tužiteljica zadobila ozljedu na radu prilikom obavljanja poslova pripreme za strojnu mužu.

6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika. Nije sporno da je tuženik tijekom ovog postupka 1.10.2024. isplatio tužiteljici iznos od 741,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nije sporno da je tužiteljici priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u preostalom iznosu kojeg tužiteljica potražuje od tuženika.

7. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

8. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti.

9. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju 12.07.2024. zadobila ozljede: natučenje zatiljnog dijela glave, natučenje desnog ručnog zgloba, natučenje leđa u slabinskom dijelu, natučenje desne strane prsnog koša. U njenom zdravstvenom kartonu je zabilježeno da je 26.07.2024 dobila uputnicu za pregled fizijatra zbog natučenja šake. Nema podataka da li je taj pregled i načinila. Vidi se i da je 25.09.2024. upućena na fizikalnu terapiju. Nema podatka da je istu i provela. Ono što je zabilježeno u njenom zdravstvenom kartonu je niz tegoba vezanih za koštano zglobni sustav. Zabilježene su tegobe s koljenima, kralježnicom, ramenima do tegobe sa šakama. Prije ovog događaja postoje podaci o bolovima u obje šake, osobito desne. Dana 04.08.2021. joj je postavljena dijagnoza bolesti, tj. stanja koje nastaje kao posljedica iritacije tetiva i tetivnih ovojnica dugog mišića odmicača palca i kratkog mišića ispružača palca u području ručnog zgloba. Navedeno je poznato kao De Quervainova bolest. Vidi se da je prije ovog događaja zbog tegoba sa šakom provodila liječenje. Vještak drži da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. Ono što valja istaknuti da je natučenje desnog ručnog zgloba zadobila na već ranije postojeće oštećenje i bolest desne šake. U tom kontekstu valja promatrati i liječenje fizikalnom terapijom koja joj je indicirana 25.09.2024. dakle dva mjeseca po štetnom događaju. Dakle to liječenje fizikalnom terapijom nije poduzeto isključivo zbog zadobivene ozljede u predmetnom događaju već i zbog ranije postojeće bolesti desne šake. Prema podacima u zdravstvenom kartonu zbog ozljeda u ovom događaju je bila na bolovanju do 20.08.2024. Završetak liječenja se može smatrati 20.08.2024. kad joj je njen liječnik zatvorio bolovanje zbog predmetnog događaja. Trajnih posljedica zadobivenih ozljeda u ovom događaju nema. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je mogla imati do 2 dana, srednjeg 3-4 dana i manjeg do 2 tjedana sveukupno. Bol jakog intenziteta je trpjela 2-3 dana, srednjeg 4-5 dana, a manjeg još do 3 tjedana sveukupno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 10 dana 2 h na dan zbog mirovanja te otežanog služenja desnom rukom. Tužiteljica je potom još sveukupno trebala tuđu pomoć 2 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog obavljanja osnovnih životnih aktivnosti (nabava i pripremanje hrane). Naruženja kao posljedica zadobivenih ozljeda u ovom događaju nema.

10. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.

11. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljici uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

12. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 1.900,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 1.100,00 eura i po kriteriju pretrpljenog straha 800,00 eura.

13. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužiteljici za 32 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. Nije sporno među strankama da su tužiteljici tuđu pomoć pružali ukućani. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 3,32 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 106,24 eura.

14. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici na ime naknade štete 741,00 eura, dosuđen joj je daljnji iznos naknade štete od 1.265,24 eura.

15. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev 2.9.2024., pored činjenice da je liječenje tužiteljice završeno prije toga datuma 20.8.2024. (nalaz vještaka), to kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva kako je tužiteljica to i tražila.

16. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu uobičajeno zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Međutim, u ovom slučaju kad je tuženik u mirnom postupku isplatio dio naknade štete i na ime tuđe pomoći i njege, i zatezne kamate na tuđu pomoć i njegu teku od podnošenja tužbe.

17. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženiku 2.9.2024., a do isplate nespornog iznosa odštete došlo je 1.10.2024. Odredba čl. 943. st. 1. ZOO propisuje da je osiguratelj dužan isplatiti naknadu štete/osigurninu u roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se dogodio osigurani slučaj. Ukoliko je za utvrđivanja postojanja osigurateljeve obveze potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan platiti osigurninu u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u navedenom roku obavijestiti da odštetni zahtjev nije osnovan (čl. 943. st. 2. ZOO). Obzirom da je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos u roku od 30 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva, tužiteljica nema pravo na zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos pa je sa tim zahtjevom odbijena kao neosnovanim.

18. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 1.265,24 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 741,00 eura.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. i čl. 155. ZPP, a imajući na umu da je tužiteljica odbijena sa neznatnim dijelom zahtjeva trebalo joj je dosuditi trošak u cijelosti.

20. Tužiteljici su odmjereni troškovi sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužiteljici je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 200,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 24.4.2025. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- pristupa na ročište 9.6.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 800,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i trošak vještačenja od 300,00 eura, trošak tužiteljice sve ukupno iznosi 1.300,00 eura.

21. Tužiteljica nema pravo na naknadu troška za sastav podneska kojim dostavlja dokaz o plaćanju predujma što sud utvrđuje iz e-spisa, niti podneska kojim dostavlja zdravstveni karton jer za to nije bilo potrebno sastaviti podnesak.

22. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

23. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 21. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku