Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6931/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GĆ, zbog prekršaja iz čl. 39.a st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 20. veljače 2024., broj: 56. Pp-2929/2023-9, u sjednici vijeća održanoj 21. kolovoza 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 20. veljače 2024., broj: 56. Pp-2929/2023-9, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je optužbe okr. GĆ da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39.a st. 1. t. 32. (ispravno: t. 2.) Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede materijalnog prekršajnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio od optužbe navodeći u t. 4. obrazloženja: „Sud je odlučujući o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika odlučivao u okviru članka 4.st.1.pod.7. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima koja propisuje protupravnim ponašanjem pjevanjem pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti. U smislu citirane odredbe članka proizlazi da je izazivanje mržnje ili nasilja na temelju nacionalne pripadnosti jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Dakle, radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji nego u svom biću i sadrži i posljedicu . Kako se u činjeničnom opisu optužbe u konkretnom postupku ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenika prouzročilo posljedicu odnosno da bi on svojom radnjom izazivao mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti sud je utvrdio da u optužbi nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.“.

5. U pravu je tužitelj kada u žalbi navodi da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret predstavlja prekršaj iz čl. 39.a st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

6. Naime, prekršaj iz čl. 39.a st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima čini „fizička osoba koja pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti". Okrivljeniku se stavlja na teret da je inkriminirane zgode“ za vrijeme odigravanja utakmice na izvikivanje „Za dom spremni”, uzvraćao riječima ”Spremni”, uz uzdizanje obiju ruku u zrak". Stoga činjenični opis optužbe u ovom prekršajnom predmetu sadrži sve konstitutivne dijelove prekršaja iz 39.a st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

7. Pogrešno smatra prvostupanjski sud da se radi o tzv. materijalnom kažnjivom djelu koje u svom biću sadrži posljedicu, budući da iz zakonskog opisa prekršaja takvo što ne proizlazi.

8. Slijedom navedenog, pobijanu presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će odluku o krivnji okrivljenika donijeti nakon provedenog dokaznog postupka, pazeći pritom na pravilno pravno označavanje prekršaja, pa je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 21. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.