REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6541/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CZ zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. travnja 2024., broj: 12. Pp-17359/2023, u sjednici vijeća održanoj 21. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 10. travnja 2024., broj: 12. Pp-17359/2023 okr. CZ oslobođena je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Osnovano je prvostupanjski sud u nedostatku dokaza oslobodio okrivljenicu za počinjenje prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji, pa je tako u t. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
6. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće inkriminiranog prekršaja. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.
7. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako nije utvrđeno da bi ponašanje okrivljenice kod njezina sina, žrtve nasilja GZ prouzročilo bilo koju zakonom propisanu posljedicu (povredu dostojanstva ili uznemirenost), slijedom čega proizlazi da nije dokazan jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret. Naime, okrivljenica ne priznaje počinjenje prekršaja, a žrtva nasilja GZ u svom iskazu na glavnoj raspravi pred sudom navodi da je čuo da je okrivljenica inkriminirane zgode njegovoj sestri ĆZ uputila riječi koje se odnose na njega (͍Kad ti brat nije jebeno normalan, jebeni je idiot"), međutim, on je rekao kako nije bio uznemiren niti da mu je zbog toga bilo povrijeđeno dostojanstvo. Stoga ne proizlazi da bi se radilo o psihičkom nasilju odnosno da bi riječi okrivljenice kod njezina sina, žrtve nasilja GZ prouzročile povredu dostojanstva ili uznemirenost, da bi se on mogao smatrati žrtvom u smislu predmetnog zakona. Budući da je sama žrtva nasilja GZ iskazivao o tome kako se osjećao nakon navedenih riječi, suprotno žalbenim navodima, ovaj sud smatra da drugačije činjenično stanje ne bi bilo utvrđeno ispitivanjem drugih svjedoka – mlt. ĆZ i FZ koji, po prirodi stvari, ne mogu o navedenoj činjenici imati više saznanja od njega samog.
8. S obzirom da na to da je prvostupanjski sud proveo sve relevantne dokaze koji su mu bili na raspolaganju, nakon čega, nije mogao s nedvojbenom sigurnošću utvrditi da bi okrivljenica počinila inkriminirani prekršaj, to je, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona, pravilno i osnovano, primjenom načela in dubio pro reo, okr. CZ oslobodio za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
9. Stoga je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 21. kolovoza 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenicu, branitelja, žrtvu nasilja, Hrvatskom zavodu za socijalni rad i tužitelja.
