Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Šibeniku

    Kž-49/2022-4

    Šibenik, Ul. Stjepana Radića 81

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ivana Jurišića kao predsjednika vijeća, Branka Ivića i Ivane Čačić Brčić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marijane Lokas kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. BN, zbog kaznenog djela iz čl. 278. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 12. studenog 2021. posl. br. K-185/2020-21, u sjednici vijeća održanoj dana 21. kolovoza 2025.

    r i j e š i o  j e

    I. Povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    II. Uslijed odluke pod toč. I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zlataru od 12. studenog 2021. posl. br. K-185/2020-21, na temelju čl. 544. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25., - dalje u tekstu: ZKP/08) stavljen je izvan snage kazneni nalog tog suda posl. br. K-153/2020-2 od 22. svibnja 2020., a na temelju čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobođena je od optužbe opt. BN zbog kaznenog djela krivotvorenje isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11.

    1.1. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP/08 te nužni izdaci optužene i nagrade i nužni izdaci branitelja padaju na teret proračunskih sredstava tog suda.

    2. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se opt. BN proglasi krivom za terećeno kazneno djelo, podredno pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu podnijela je opt. BN po branitelju Ivanu Zubiću odvjetniku u Krapini, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

    4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je prije nego što je dostavljen sucu izvjestitelju bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

    5. Žalba državnog odvjetnika je, za sada, zbog pogrešno utvrđeno činjeničnog stanja, bespredmetna.

    6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 državni odvjetnik navodi da je zaključak prvostupanjskog suda u toč. 8. obrazloženja pobijane presude, citat: "Kaznena prijava nije dokaz na kojem se može temeljiti optužnica, niti se u istoj spominje da je optužena to učinila bez znanja i privole oštećenog.", protivan pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer je kaznena prijava dokaz u pogledu toga tko je podnio kaznenu prijavu i kada, kojem tijelu/ustanovi je podnesena, protiv koga i zbog kojeg kaznenog djela, ali ista nije dokaz u dijelu koji se odnosi na u prijavi sadržane navode i izjave podnositelji, zbog toga u predmetno slučaju, smatra državni odvjetnik, prvostupanjski sud je počinio navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer presudu dijelom temelji na nezakonitom dokazu, kada je obrazlagao što se spominje, a što ne spominje u izjavi sadržanoj u sklopu kaznene prijave.

    6.1. Točna je tvrdnja državnog odvjetnika da je kaznena prijava dokaz o tome tko ju je podnio, kada, kojem tijelu ili ustanovi je podnesena, protiv koga i zbog kojeg kaznenog djela, a da nije dokaz u dijelu koji se odnosi na u kaznenoj prijavi sadržane navodi i izjave podnositelja.

    6.2. Međutim, u predmetnom slučaju državni odvjetnik rečenicu iz toč. 8. obrazloženja pobijane presude koja je naprijed citirana vadi iz konteksta cjelokupnih zaključaka prvostupanjskog suda iznesenih u spomenutoj toč. 8. obrazloženja pobijane presude. Naime, iz iznesenih zaključaka prvostupanjskog suda u toč. 8. obrazloženja pobijane presude ne proizlazi da se pobijana presuda temelji na sadržaju kaznene prijave, već je prvostupanjski sud spomenutu rečenicu, doduše pomalo nespretno, naveo u kontekstu ukazivanja na mogući propust državnog odvjetnika počinjen u prethodnom postupku jer oštećenik UN, podnositelj kaznene prijave i sin opt. BN, koji je kao takav u smislu čl. 285. st. 1. toč. 2. ZKP/08 oslobođen od obveze svjedočenja, u prethodnom postupku nije ispitan na dokaznom ročištu po sucu istrage na temelju čl. 235. i 236. st. 1. toč. 2. ZKP/08, tako da je državni odvjetnik optužnicu (između ostalog) temeljio i na "sadržaju kaznene prijave". Da je spomenuti oštećenik – svjedok UN, sin optužene, ispitan u prethodnom postupku sukladno naprijed navedenoj zakonskoj odredbi i da je svjedočio, unatoč njegovu pozivanju na raspravi na blagodat nesvjedočenja u smislu odredbe čl. 285. st. 1. toč. 2. ZKP/08, njegov svjedočki iskaz koji bi dao na način propisan u čl. 234. i 235. ZKP/08 se na raspravi mogao čitati sukladno odredbi čl. 431. st. 1. toč. 4. ZKP/08. Iz naprijed navedenih razloga nije osnovana žalba državnog odvjetnika zbog u žalbi istaknute bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

    7. Međutim, ovaj drugostupanjski sud, ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08, utvrdio je da je prvostupanjski sud pri donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.

    7.1. Naime, prvostupanjski sud se u izreci presude donoseći oslobađajuću presudu poziva na odredbu čl. 453. toč. 3. ZKP/08, što je osnov za donošenje presude kojom se optuženik oslobađa od optužbe ako nije dokazano da je počinio kazneno djelo za koje se optužuje, dok zaključno u toč. 9. obrazloženja pobijane presude se navodi da utvrđene činjenice ukazuju da se radi o beznačajnom djelu iz čl. 33. KZ/11, "jer djelo nije imalo posljedice i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.", što je pak osnov za oslobađajuću presudu po toč. 1. čl. 453. ZKP/08, budući bi se u tom slučaju radilo o djelu koje po zakonu nije kazneno djelo. Naime, u slučaju beznačajnog djela iz čl. 33. KZ/11 nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obilježja, ako je stupanj počiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imalo posljedice ili su posljedice neznatne i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Nadalje, iz toč. 9. obrazloženja pobijane presude bi proizlazilo da prvostupanjski sud obrazlaže dva različita razloga za donošenje oslobađajuće presude. Tako se najprije navodi da nema niti jednog dokaza da je optužena ono zbog čega se tereti učinila bez znanja i privole oštećenog UN i da okolnosti počinjenja djela ukazuju da postupanje optužene nije moguće podvesti pod namjeru (a predmetno kazneno djelo može se počiniti samo s namjerom), već pod svjesni nehaj, dakle da sud na temelju izvedenih dokaza na raspravi nije mogao utvrditi postojanje onih odlučnih činjenica koje čine bitna (subjektivna) obilježja kaznenog djela koje se optuženoj optužbom stavlja na teret, onda je osnov za donošenje oslobađajuće presude po čl. 453. toč. 3. ZKP/08 jer nije dokazano da je optužena počinila djelo za koje se optužuje. Potom, na kraju navedene toč. 9. obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud zaključuje da utvrđene činjenice ukazuju da se radi o beznačajnom djelu iz čl. 33. KZ/11, što je pak, kako je naprijed navedeno, razlog za donošenje oslobađajuće presude po sasvim drugom osnovu, iz toč. 1. čl. 453. ZKP/08, jer bi se radilo o tome da djelo za koje se opt. BN tereti optužbom po zakonu nije kazneno djelo.

    7.2. Slijedom naprijed navedenog proizlazi da se pobijana presuda ne može ispitati jer je izreka presude proturječna razlozima presude te su razlozi o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, čime je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, što je nužno dovelo do ukidanja prvostupanjske presude.

    7.3. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će na temelju izvedenih dokaza na raspravi, ocjenom svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, kao i obrane optuženika, donijeti pravilnu odluku koju će valjano i obrazložiti, posebno vodeći računa, u slučaju ponovnog donošenja oslobađajuće presude, na ono što je ukazano u ovom rješenju, oslobađa li optuženu zbog toga što nalazi da bi se radilo o beznačajnom djelu, dakle da nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obilježja (što je onda potrebno valjano i obrazložiti, zbog čega nema kaznenog djela iako su ostvarena njegova obilježja), jer je to zakonski osnov za oslobođenje od optužbe po čl. 453. toč. 1. ZKP/08 ili zbog toga što nalazi da na temelju dokaza koji su izvedeni na raspravi nije moguće utvrditi postojanje onih odlučnih činjenice koji čine objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela koje se optuženoj stavlja na teret (svakako vodeći računa o argumentima iznesenim u žalbi državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja glede ukazivanja na bitna obilježja predmetnog kaznenog djela), što bi bio zakonski osnov za oslobođenje od optužbe po čl. 453. toč. 3. ZKP/08.

    8. Slijedom svega navedenog, povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, trebalo je riješiti kao u izreci, na temelju čl. 483. st. 1. ZKP/08.

    U Šibeniku 21. kolovoza 2025.

    PREDSJEDNIK VIJEĆA

    Ivan Jurišić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.