REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3379/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Manuela Mamić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika VI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1423/2022-3 od 14. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-904/2020 od 10. lipnja 2022., na sjednici održanoj 20. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova odgovora na prijedlog.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1423/2022-3 od 14. svibnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-904/2020 od 10. lipnja 2022.

1.1. U prijedlogu postavljaju pitanja koja glase:

1. Može li sud priznati pravo vlasništva na istoj nekretnini osobi koja istodobno ističe i derivativni i originarni način stjecanja prava vlasništva (nasljeđivanje i dosjelost)?

2. Može li sud priznati pravo vlasništva dosjelošću osobi koja nije u faktičnom posjedu nekretnine?

3. Može li se nasljeđivanjem steći više prava nego što ih je imao ostavitelj, posebno ako isti nije bio u posjedu niti je bio upisan kao vlasnik nekretnine? 4. Je li sud pravilno primijenio odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o nasljeđivanju kada je zaključio da tužitelj može steći više prava nasljeđivanjem nego što je imao ostavitelj, i to bez upisa u zemljišne knjige?

Pored pitanja, tuženik ističe i razlog iz čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da su mu zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljno prava zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i to pravo na pravično suđenje.

2. U odgovoru na prijedlog tužitelj se istom protivi i predlaže ga odbaciti uz naknadu troškova za sastav odgovora na prijedlog.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu nisu jasno naznačeni razlozi važnosti iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a. Pritom valja naglasiti da su prvo pitanje polazi od pogrešnog viđenja tuženika glede zaključka suda o pravnoj osnovi stjecanja prava vlasništva, dok su ostala pitanja u biti pitanja činjenično pravne naravi koje činjenice ne mogu biti predmetom ispitivanja u ovom stadiju postupka. Stoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a. U odnosu pak na razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a tuženiku valja prije svega ukazati da nije jasno obrazložili niti naznačili u čemu se sastoji osobito bitna povreda odredaba parničnog postupka i pogrešna primjena materijalnog prava. Pored toga, pobijana je presuda sasvim jasno i detaljno obrazložena, odgovoreno je na sve žalbene navode pa tuženik nije učinio vjerojatnim povredu prava na pravično suđenje, Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 2. ZPP-a riješeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

4. Kako odgovor na prijedlog nije bio potreban za odlučivanje, tako je odbijen prijedlog tužitelja za naknadom toga troška (čl. 155. ZPP-a).

Zagreb, 20. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek