REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Rev 956/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc.
Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja,
Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i dr. sc. Igora Periše
člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik,
OIB:99080716453, kojeg zastupaju punomoćnica Danijela Badurina, odvjetnica u
Dubrovniku, protiv tuženika ELITE TRAVEL putnička agencija d.o.o., Dubrovnik,
Vukovarska 17, OIB:58914751045, kojeg zastupa punomoćnik Ante Kačić, odvjetnik u
Dubrovniku, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Grad Dubrovnik, Pred
Dvorom 1, kojeg zastupa punomoćnik Maroje Kolendić, dipl. iur., radi isplate,
odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovni broj Pž-7538/2018-2 od 27. kolovoza 2020., kojom je preinačena
presuda Trgovačkog suda u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku poslovni broj Povrv-
1655/15 od 15. svibnja 2018., u sjednici održanoj 28. studenoga 2023.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukida se presuda Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7538/2018-2 od 27. kolovoza 2020. u točkama I.
i III. izreke, te se u tim dijelovima predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovno
suđenje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o
ovrsi javnog bilježnika Luce Bronzan iz Dubrovnika, posl.br. Ovrv-4643/13 od 16.
listopada 2013., te je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo da se naloži
tuženiku (ovršeniku) platiti tužitelju (ovrhovoditelju) novčanu tražbinu u ukupnom
iznosu od 597.050,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom, kao i troškove
postupka (toč. I.). Ujedno je tužitelj dužan naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu
od 28.050,00 kuna, dok je tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška
u iznosu od 6.950,00 kuna (toč. II.).

- 2 - Rev 956/2022-2

2. Presudom suda drugog stupnja preinačena je presuda suda prvog stupnja u dijelu
točke I. i II. izreke na način da je održan na snazi platni nalog sadržan u rješenju o
ovrsi javne bilježnice Luce Bronzan u Dubrovniku poslovni broj Ovrv-4643/13 od 16.
listopada 2013. u dijelu kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 597.050,00
kuna sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako je navedeno u izreci
presude suda drugog stupnja, trošak ovršnog postupka u iznosu od 6.250,00 kuna sa
zakonskim zateznim kamatama kako je navedeno u izreci presuda suda drugog
stupnja, kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 47.337,50
kuna, dok je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od

15.612,50 kuna (toč. I.). Odbijene su žalbe tužitelja i umješača kao neosnovane i
potvrđena je presuda suda prvog stupnja u dijelu točke I. izreke kojim je odbijen kao
neosnovan tužbeni zahtjev i ukinut platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne
bilježnice Luce Bronzan iz Dubrovnika poslovni broj Ovrv-4643/13 od 16. listopada

2013. u dijelu kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju zatezne kamate na iznos od

332.300,00 kuna od 16. kolovoza 2013., te na iznos od 264.750,00 kuna od 21. rujna

2013., sve do 31. srpnja 2015. po stopi preko stope koja se određuje uvećanjem
eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta
koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanjem za pet postotnih poena, a od 1.
kolovoza 2015. do isplate u iznosu koji premašuje iznos stope koja se određuje za
svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih
za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,
naknaditi mu trošak ovršnog postupka u iznosu od 7.862,50 kuna sa zakonskim
zateznim kamatama tekućim od 16. listopada 2013. do isplate po stopi koja se
određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg
dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanjem za pet postotnih
poena, kao i da plati zakonske zatezne kamate na iznos od 6.250,00 kuna tekuće od

16. listopada 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi preko stope koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila
zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanjem za pet
postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stop preko stope koja se
određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena (toč. II.). Ujedno je odbijen tuženikov zahtjev za naknadu troškova odgovora na
žalbu u iznosu od 9.975,00 kuna (toč. III.).

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-1182/2021 od 13. travnja 2022. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećih pitanja:

„Je li Naputak o zaustavljanju turističkih autobusa u zoni posebnog prometnog
režima od 24. travnja 2013. (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 7/13) opći akt i tko
je nadležan za njegovo donošenja?

Može li se pitanje zakonitosti općeg akta isticati tijekom parničnog postupka i je
li parnični sud ovlašten u skladu s odredbom članka 37. stavka 2. Ustavnog zakona o

- 3 - Rev 956/2022-2

Ustavnom sudu cijeniti (ne)zakonitost općeg akta i primijeniti institut ekscepcije nezakonitosti?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik je podnio reviziju navodeći pravno
pitanje zbog kojih pitanja je ovaj sud dopustio izjavljivanje revizije i to pozivom na
odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14
i 70/19 – dalje: ZPP), koji se primjenjuje u ovom predmetu na temelju čl. 107. st. 1. i 5.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine"
broj 80/22). Predlaže se da se revizija prihvati, ukine pobijana nižestupanjska presuda
odnosno ista preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da se
pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj predlaže reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu, time da traži trošak sastava odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud
ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog
pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 597.050,00 kuna sa zateznim
kamatama s osnove naknade za zaustavljanje turističkih autobusa u zoni posebnog
prometnog režima.

9. U postupku prvostupanjskog suda utvrđeno je da tužitelj provodi naplatu naknade
za zaustavljanje turističkih autobusa u zoni posebnog prometnog režima i to na temelju
Naputka o plaćanju naknade turističkih autobusa za prekomjernu uporabu gradskih
prometnica u 2012., Klasa:363-01/12-09/10, Urbroj: 2117/01-01-12-2 od 23. ožujka

2012. i Naputka o zaustavljanju turističkih autobusa u zoni posebnog prometnog
režima, Klasa.363-01/13-09/09, Urbroj: 2117/01-01-13-3 od 24. travnja 2013. koje je
donio gradonačelnik Grada Dubrovnika, te da je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika
donijelo Odluke o uređenju prometa na području Grada Dubrovnika, Klasa:340-01/00-
01/08, Urbroj:2117/01-09-00-7 od 13. travnja 2000. (Službeni glasnik Grada
Dubrovnika).

10. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev ocijenivši da su Naputak o plaćanju
naknade turističkih autobusa za prekomjernu uporabu gradskih prometnica u 2012. i
Naputak o zaustavljanju turističkih autobusa u zoni posebnog prometnog režima od

24. travnja 2013. na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev nezakoniti, jer je protivno
odredbama čl. 73., 74. i 76. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
("Narodne novine" broj 19/13, 137/15 i 123/17 - dalje: ZLPS) te akte donijelo
nenadležno tijelo i jer sukladno odredbi čl. 49. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne
novine" broj 84/11, 22/13 i 54/13), a koja zakonska regulativa se odnosi na
prekomjernu uporabu ceste, se ne može odnositi na tuženika, s obzirom na djelatnost
kojom se tuženik bavi.

- 4 - Rev 956/2022-2

11. Sud drugog stupnja preinačio je presudu suda prvog stupnja i prihvatio djelomično
tužbeni zahtjev, osim dijelom samo za zatezne kamate, ocjenjujući da je sporne
Naputke donijelo nadležno tijelo pozivajući se pri tome na odredbu čl. 19. st. 1. Zakona
o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je bio na snazi u vrijeme donošenja
spornih Naputaka, kojom je propisano da općine i gradovi kao jedinice lokalne
samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja
kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom
dodijeljeni državnim tijelima, uz ostalo, i poslove koji se odnose na promet na svom
području te prema odredbama čl. 27. i 39. ZLPS. Nadalje drugostupanjski sud
zaključuje da su Naputci bili objavljeni u „Službenom glasniku Grada Dubrovnika“, a
gradonačelnik je u izvršavanju općih akata gradskog vijeća kao predstavničkog tijela
donošenjem spornih Naputaka, postupio na način i u postupku koji je propisan
Statutom Grada Dubrovnika.

Drugostupanjski sud je odbio ocijeniti zakonitost tih akata u odnosu na odredbe čl. 5.
st.1. toč. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu se pozvao na odredbu
čl. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14,
94/16 i 29/17 - dalje: ZUS) kojom je propisano da su ocjena zakonitosti općeg akta
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu
ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu, te ocjena zakonitosti postupanja
javnopravnih tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili
pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, predmet
upravnog spora, a upravne sporove prema odredbi čl. 12 ZUS rješavaju upravni sudovi
i Visoki upravni sud Republike Hrvatske. S obzirom na to da iz stanja spisa ne proizlazi
da su sporni Naputci bili poništeni, ukinuti ili na drugi način stavljeni izvan snage, po
shvaćanju drugostupanjskog suda prvostupanjski sud nije bio ovlašten ocjenjivati
njegovu zakonitost, a to nije učinio ni drugostupanjski sud.

12. Tuženik je revizijskim pitanjima osporio stajalište drugostupanjskog suda prema
kojem je gradonačelnik ovlašten donositi akt koji po svojim obilježjima predstavlja opći
akt, kao i stajalište drugostupanjskog suda prema kojem prvostupanjski sud nije bio
ovlašten ocjenjivati zakonitost Naputaka koje je donosio Gradonačelnik, iako takvo
pravo i dužnost suda proizlazi iz odredbe čl. 37. st. 2. Zakona o Ustavnom sudu
Republike Hrvatske. Također je naveo da se u osporenoj drugostupanjskoj presudi
sud propustio očitovati da bi sporni Naputak bio u suprotnosti s mjerodavnim Zakonom
o sigurnosti prometa na cestama.

13. Sukladno odredbi čl. 74. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
("Narodne novine" broj 33/01, 60/01, 129/05, 28/06, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i
144/12 - dalje: ZLPS) općinski načelnik, gradonačelnik i župan osiguravaju izvršavanje
općih akata predstavničkog tijela na način i u postupku propisanom statutom jedinice
lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, te obavljaju nadzor nad
zakonitošću rada upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga
jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

14. Sukladno odredbi čl. 76. st. 1. i 2. ZLPS upravna tijela lokalne samouprave i
jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog
tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim

- 5 - Rev 956/2022-2

interesima fizičkih i pravnih osoba, dok iznimno u izvršavanju općih akata
predstavničkog tijela, kad je to određeno zakonom, pojedinačne akte kojima se rješava
o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donose
prvostupanjska tijela državne uprave.

15. Naputak je interni akt kojim više tijelo javne uprave nižem tijelu daje upute za
postupanje ili djelovanje u određenim situacijama.

16. Općim aktom može se smatrati samo akt koji ispunjava određene pretpostavke
koje se odnose na donositelja, sadržaj i objavu općeg akta.

17. Predmetnim Naputkom rješava se o pravima i obvezama fizičkih i pravnih osoba,
a što predstavlja sadržaj uređen općim aktom te stoga ne predstavlja pojedinačni akt
sukladno prethodno navedenim odredbama ZLPS koje donosi gradonačelnik, kao niti
akt kojim se daju upute za postupanje.

18. Nadalje drugostupanjski sud je kao parnični sud bio dužan odgovoriti na prigovore
tuženika koji se odnose na navodnu nezakonitost podzakonskog propisa (Naputka),
koji je prema navodima tuženika u suprotnosti sa Zakonom o sigurnosti prometa na
cestama. Ta nadležnost proizlazi iz odredbe čl. 37. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu ("Narodne novine" broj 99/99 i 29/02) prema kojemu ako sud u postupku utvrdi
da drugi propis koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu
suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon,
a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno
pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom.

19. Iz navedene odredbe slijedi zaključak da je sud bio ovlašten i dužan, u slučaju
isticanja prigovora neposredne primjene zakona zbog nesuglasnosti s Ustavom i
zakonom općeg akta jedinice lokalne ili područne samouprave, a koji je pravna osnova
obveze koja se u postupku osporava, ispitati radi li se u konkretnom slučaju o općem
aktu ili o drugom propisu u smislu čl. 125. alineje 2. Ustava i imajući u vidu u prigovoru
iznesene razloge ocijeniti je li isti dostatno osnovan, u kojem slučaju je dužan
obavijestiti Visoki upravni sud o potrebi pokretanja po službenoj dužnosti postupka
ocjene zakonitosti općeg akta, odnosno podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu
ustavnosti i zakonitosti drugog propisa.

U slučaju kada parnični sud ocijeni prigovor neosnovanim, dužan je iznijeti i obrazložiti
dostatne i pravno relevantne razloge za svoju ocjenu. Sud se nije smio zadovoljiti
pukom konstatacijom da podzakonski akt nije poništen ili na drugi način stavljen izvan
snage, jer time nije odgovorio na odlučne prigovore tuženika.

20. U odnosu na eventualni propust stranke da sama, u skladu s čl. 83. ZUS, inicira
pokretanje postupka ocjene zakonitosti općeg akta, Ustavni sud RH je zauzeo
shvaćanje da u državi utemeljenoj na vladavini prava zahtjev na postupanje tijela
sudbene vlasti, koje je nedovoljno povezano uz korištenje ovlasti tog tijela, preteže nad
pravom stranke u postupku na podnošenje obavijesti u smislu čl. 83. st. 2. ZUS,
odnosno zahtjeva u smislu čl. 83. st. 1. istog zakona ili prijedloga u smislu čl. 38. st. 1.
Ustavnog zakona (Ustavni sud RH U-III-4024/2019).

- 6 - Rev 956/2022-2

21. Slijedom navedenog valjalo je prihvatiti reviziju tuženika, ukinuti drugostupanjsku
presudu u točki I. i III. izreke i predmet u tim dijelovima vratiti na ponovno odlučivanje
drugostupanjskom sudu na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP.

22. U ponovljenom postupku drugostupanjski sud je vezan pravnim shvaćanjem
izraženim u ovoj odluci, te je dužan ocijeniti sve žalbene navode tužitelja i umješača
na strani tužitelja, te donijeti novu, zakonitu odluku kojom će se ujedno odlučiti o
cjelokupnim troškovima postupka, uključujući i o troškovima ovog revizijskog postupka.

23. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu revizije utemeljena je na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 28. studenoga 2023.

Predsjednik vijeća: dr. sc. Jadranko Jug

Broj zapisa: 9-30861-b2eff

Kontrolni broj: 03703-05907-6b56d

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jadranko Jug, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.