REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2679/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Trgovina Borac d.d., Travnik, OIB: 98594787350, 72 270 Travnik- Tvornička bb, upisano u Registar Kantonalnog suda u N. Travnika br. U/I-187/04, koje zastupa direktor VU iz [adresa], a on zastupan po punomoćnici Jadranki Duvnjak, odvjetnici u Kaštel Starom, protiv tuženika UU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Antoniu Bolanča odvjetniku u Splitu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika 1. RU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. EU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Tomislavu Zoriću odvjetniku u Zagrebu, radi ispravka, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-59/2024-3 od 5. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1725/23-22 od 7. prosinca 2023., na sjednici održanoj 20. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. U odnosu na povrede temeljnih prava prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-59/2024-3 od 5. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1725/23-22 od 7. prosinca 2023. postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li se odredbe:

1) Čl. 1., 2. i 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju

Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 36/91)

2) Odluka o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 46/00)

3) Članka 1. i 2. Zakon o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 29/94 i 35/94) primjenjuju na pravne akte , Odluke o prodaji udjela u poduzeću što ga ima po osnovi uloženoga društvenog kapitala radi pribavljanja dodatnog kapitala i Odluke o organiziranju poduzeća kao društva s ograničenom odgovornošću u mješovitom vlasništvu, koje su organi upravljanja - radnički savjeti pravne osobe sa sjedištem u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini , kao sastavnom dijelu Socijalističke Republike Jugoslavije kojem je do dana 08.10. 1991. pripadala i Republika Hrvatska donijeli temeljem odredbi čl. 2. Zakona o društvenom kapitalu (Sl. list SFRJ broj 84/89 i 46/90 Narodne novine br. 53/1991) i Zakona o poduzećima (Službeni list SFRJ 77/88, 40/89, 46/90 Narodne novine br. 53/1991, 71/1991, 26/1993, 58/1993, 111/1993 ).

2. Dali se odredba članka 360. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996) prema kojoj je pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari primjenjuje i na one pravne osobe sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini koje su pravni sljednici osoba koje su sjedište imale u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini i koje su temeljem čl. 2. Zakona o društvenom kapitalu (Sl. list SFRJ broj 84/89 i 46/90 Narodne novine br. 53/1991) i Zakona o poduzećima (Službeni list SFRJ 77/88, 40/89, 46/90 Narodne novine br. 53/1991, 71/1991, 26/1993, 58/1993, 111/1993, izvršile pretvorbu iz društvenog vlasništva u mješovito vlasništvo temeljem Odluka o prodaji udjela u poduzeću što ga ima po osnovi uloženoga društvenog kapitala radi pribavljanja dodatnog kapitala i Odluka o organiziranju poduzeća kao društva s ograničenom odgovornošću u mješovitom vlasništvu donesenim prije 24.07.1991. te upis te promjene proveli u sudskom registru do 31.12. 1990.

3. Dali pravna osoba sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini na koju se primjnejuje Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 36/91) za valjanost donesenih akata treba tražiti izuzimanje od zabrane raspolaganja temeljem Uredbe o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u [adresa], Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 46/00) ako su te akte donijeli prije 24.07. 1991. godine.

4. Da li je odredbama :

4) Čl. 1., 2. i 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju

Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 36/91)

5) Odluka o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 46/00)

6) Članka 1. i 2. Zakon o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 29/94 i 35/94) pravnim osobama iz Bosne i Hercegovine koje se navode u tim propisima i u odnosu na imovinu koja se u istima navodi zabranjeno stjecati pravo vlasništva na nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske temeljem članka 360. st.1. u svezi s člankom 390. a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 79/06)

5. Je li drugostupanjski sud, kada na temelju čl. 373. ZPP-a preinačava o usvajajuću prvostupanjsku presudu, dužan ocijeniti sve prijedloge i navode koje je tužitelj isticao tijekom prvostupanjskog postupka.

6. Imm li presuda nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), ako sud navodi pravna shvaćanja odluka drugih sudova tvrdeći da su tim odlukama razmotrena istovjetna pravna i činjenična pitanja kao u konkretnoj pravnoj stvari, dok iz sadržaja tih odluka proizlazi da se radi o različitim činjeničnim i pravnim predmetima.“ pozivajući se na čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana presuda odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda.“,

pozivajući se na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da je pobijanom odlukom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede temeljnih prava zaštićenih čl. 29. i 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) te čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017; dalje: Konvencija).

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Polazeći od odredbe članka 385.a ZPP, ovaj sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.

3.1. Suprotno navodima tužitelja pobijana drugostupanjska odluka polazi od pravnog shvaćanja koje je u skladu sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda u činjenično i pravno podudarnoj situaciji (Rev 389/2022 od 26. listopada 2022.).

4. Na temelju čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.

4.1. U odnosu na navode tužitelja da je do došlo povrede prava na pravično suđenje u smislu čl. 6. Konvencije, valja odgovoriti da ove odredbe sadrže samo određena procesna jamstva. Do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

4.2. U svojim odlukama pobijanom presudom je odgovoreno na sve odlučujuće navode tužitelja. Nižestupanjske odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Slijedom navedenog ne postoje okolnosti koje bi upućivale na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.

4.3. Također ne postoje okolnosti koje bi upućivale da je pobijanom presudom povrijeđeno pravo tužitelja na mirno uživanje vlasništva u smislu čl. 48. Ustava.

4.4. Pobijanom presudom iznijeti su detaljni razlozi u pogledu primjene materijalnog prava uz pozivanje na recentnu praksu revizijskog suda u činjenično i pravno podudarnoj situaciji.

5. Stoga je prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odbijen, dok je u odnosu na povrede temeljnih prava temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP odbačen.

Zagreb, 20. kolovoza 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek