Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-236/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća Maje Skorić i Marte Plančić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. RC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 3. KC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] – svih kao pravnih slijednika pokojnog EC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku u Zagrebu, a prema rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-2734/2019-66 od dana 19. ožujka 2024. godine, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 10840749604, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem Pn-2734/2019-58 od dana 5. prosinca 2022. godine, u sjednici održanoj dana 19. kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem Pn-2734/2019-58 od dana 5. prosinca 2022. godine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev i naloženo je tuženiku da roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 39.395,06 kuna/5.228,62 eura sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana 13. ožujka 2019. godine do isplate (točka I. izreke), kao i parnični trošak u iznosu od 20.250,00 kuna/2.678,64 eura, sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 5. prosinca 2022. godine do isplate (točka II. izreke).

2. Protiv te presude žalbu je podnio tuženik pobijajući je zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, podredno, da se pobijana presuda preinači.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu materijalne štete u utuženom iznosu, nastalom na osobnom vozilu, po osnovi police djelomičnog kaska broj 321023027985 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], marke Honda CR-V 2.0 elegance, godina proizvodnje 2008., prva registracija 2009. godine, sklopljene za razdoblje od 12. travnja 2018. do 12. travnja 2019. godine, a prema činjeničnim navodima tužbe zbog nastupanja osiguranog slučaja koji se desio dana 22. veljače 2019. godine kada se tužitelj vozilom kretao državnom [adresa] – [adresa] – [adresa] i kada je je nakon skretanja za Petrčane, uslijed olujnog naleta vjetra- bure, došlo do loma stabla bora pokraj ceste i pada istog neposredno pred vozilo tužitelja, a koje padajuće stablo i njegove grane tužitelj nije uspio izbjeći, te su uslijed pada stabla i prolaska kroz isto, na vozilu tužitelja nastala oštećenja.

6. Suprotno prigovorima žalbe, prvostupanjski je sud na temelju izvedenih dokaza pravilno utvrdio slijedeće činjenice:

- da je predmetnom policom osiguranja između stranaka ugovoreno djelomično kasko osiguranje – prirodne nepogode u smislu članka 24. stavak 1. i stavak 10. Uvjeta za kasko osiguranje vozila s osiguranim rizikom oluje odnosno djelovanje vjetra brzine veće od 17,2 m/s odnosno 62 km/h (8 stupnjeva po Beaufortovoj ljestvici), te da maksimalni limit pokrića po djelomičnom kasku prirodne nepogode iznosi 50.000,00 kuna,

- da iz iskaza tužitelja i svih svjedoka proizlazi da je predmetnog dana puhala olujna bura, a što da proizlazi i iz dopisa Vatrogasne zajednice Zadarske županije od dana 15. listopada 2019. godine, dopisa MUP, Ravnateljstva civilne zaštite od dana 28. svibnja 2019. godine, kao i novinskih članaka (list 36-41 spisa) iz kojih je vidljivo da je tog dana vjetar premašio 110 km/h (11 stupnjeva Beaufortova ljestvica),

- da su činjenicu pada bora sa ogromnom krošnjom na vozilo i ispred vozila, osim tužitelja, potvrdili njegova supruga, putnica u vozilu i svjedok CC koji se kretao svojim vozilom iz smjera [adresa] prema Viru i koji je odjednom vidio kako se vozilo ispred njegovog nalazi u boru, a prije toga da je vidio samo vozilo na ravnom komadu ceste, te da je bio šokiran kada se ogroman bor našao na cesti, kao i da je policijska službenica ŽC iskazala da smatra da je bor pao prije nailaska vozila, ali da ne zna da li je to bilo možda samo sekundu prije početka kočenja i zaostalih tragova,

- da se vještak Berislav Šumunović u svom nalazu izjasnio da je analiza pokazala da je u oštrom, nepreglednom i neosvijetljenom desnom zavoju tužitelj poduzeo radnju intenzivnog kočenja uz brzinu od oko 63,2 km/, da nije uspio na vrijeme zaustaviti svoje vozilo i da je prednjim dijelom naletio na srušeno stablo bora koje se prepriječilo preko obje prometne trake kolnika, ali ujedno i da tehničkim putem nije bilo moguće utvrditi trenutak kada se stablo pod udarima bure srušilo na kolnik tj. da li se srušilo u trenutku nailaska vozila tužitelja kroz zavoj ili se srušilo ranije, te da su tragovi struganja pogrešno ucrtani na skici policije po završetku tragova kočenja, a u odnosu na slike na kojima se nalaze zajedno sa tragovima kočenja, pa da nije moguće utvrditi točno mjesto naleta na stablo,

- da je prema nalazu i mišljenu vještaka u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala djelomična šteta u visini od oko 39.395,06 kuna.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da je nastupio osigurani slučaj uslijed djelovanja jakog vjetra iz razloga jer se stablo bora slomilo i palo neposredno pred tužitelja te tako dovelo do oštećenja osiguranog vozila, pa da je uzrok štete olujni vjetar, a ne okolnosti na kolniku, kretanje vozila i slično, te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev u utuženom iznosu, utvrđenom po vještaku prometne struke.

8. Odgovarajući na prigovore žalbe, treba reći da sama činjenica pronađenih tragova kočenja ne otklanja vjerodostojnost iskaza tužitelja, njegove supruge i svjedoka ŠC, jer kod pada „ogromnog bora“ u olujnim vremenskim uvjetima (koje uvjete su zorno opisali svi svjedoci), neposredno pred vozilo i sa krošnjom na vozilo, posve je životno da je tužitelj reagirao intenzivnim kočenjem, pa navedena radnja ne isključuje opis nastale situacije i mehanizma nastanka štete upravo onako kako je u iskazu opisuje tužitelj.

9. Ujedno, odgovarajući na prigovore žalitelja u kojima se poziva na dinamiku nezgode u nalazu i mišljenju vještaka prema kojoj tužitelj nije uspio kočenjem na vrijeme zaustaviti svoje vozilo i da je prednjim dijelom naletio na bor koji da je prepriječio obje trake, treba imati u vidu da se vještak u nalazu glede takve dinamike nezgode pozvao na iskaz svjedoka CC u dijelu u kojem je svjedok opisao da je vidio bor i grane koje su išle preko obje trake, međutim, pravilno je po prvostupanjskom sudu ocijenjen cjeloviti iskaz ovog svjedoka, neposrednog očevica koji je naveo da je dio puta bio ravan komad ceste, da je odjednom vidio da se vozilo tužitelja našlo u boru, a prije toga da je vidio samo vozilo (dakle, ne i bor), te da je bio šokiran kako se ogroman bor odjednom našao na cesti – a što ne isključuje tvrdnje tužitelja koji je naveo da uslijed pada bora u jednom trenutku nije ništa vidio od ogromne krošnje i granja koji su visjeli sa strane, da je započeo sa kočenjem, ali vozilo da je povuklo krošnju te dijelom vuklo i samo stablo po kolniku prije nego se zaustavio, pri čemu sam vještak navodi da tehničkim putem, između ostalog i zbog pogrešno ucrtanih tragova struganja na skici policije, nije moguće utvrditi kada se stablo pod udarom bure srušilo na kolnik, pa tako ni da li se srušilo u trenutku naleta vozila, kao ni točno mjesto naleta vozila – međutim, nemogućnost utvrđivanja „tehničkim putem“ ne isključuje dokazivanje sporne činjenice putem svih drugih, po prvostupanjskom sudu izvedenih i pravilno ocijenjenih dokaza.

10. Kod takvog stanja stvari i utvrđene štete na vozilu u iznosu od 39.395,06 kuna/5.228,62 eura, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev, te na navedeni iznos dosudio i zateznu kamatu od dana 13. ožujka 2019. godine sukladno odredbi članka 943. stavak 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO).

11. Slijedom navedenog, jer pobijana presuda nije donesena uz neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a kako je pravilna i na zakonu utemeljena i odluka o parničnom trošku, koju tuženik posebno ne osporava niti u odnosu na vrstu priznatih radnji, a niti u odnosu na visinu troška, neosnovanu žalbu tuženika trebalo je odbiti i presudit kao u izreci (članak 368. ZPP).

U Šibeniku, 19. kolovoza 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić