- 1 -              Revd 3862/2023-2

Broj: Revd 3862/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja B. Š. iz I., ..., OIB: ... i 2. tužitelja M. Š. iz G., ..., OIB: ..., zastupanih po punomoćniku J. J., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u G., radi isplate, odlučujući o prijedlogu 1. i 2. tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-1246/2020-12 od 26. travnja 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Pr-36/2019-19 od 13. studenoga 2020., na sjednici održanoj 28. studenoga 2023.,

r i j e š i o   j e :

I. Odbija se prijedlog prvo i drugotužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog prvo i drugotužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. 1. i 2. tužitelji (dalje: tužitelji) su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-1246/2020-12 od 26. travnja 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Pr-36/2019-19 od 13. studenoga 2020. postavljajući sljedeća pitanja:

„1) Mora li prilikom odlučivanja o (nekom) pravu iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike sud uzeti u obzir (primijeniti) tumačenje/tumačenja Zajedničke komisije koje je doneseno upravo u vezi s tim konkretnim pravom kao izvor materijalnog prava, odnosno objasniti zašto ga nije primijenio ako takvo tumačenje postoji?

2) Mora li sud, kada odlučuje o pravu koje je dogovoreno ranijim Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a za koje pravo Zajednička komisija za tumačenje tog Kolektivnog ugovora nije dala tumačenje, primijeniti tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje kasnijeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ako je riječ o sadržajno istovjetnim/identičnim odredbama (tj. ako je riječ o odredbama koje na identičan način uređuju to konkretno pravo) kolektivnog ugovora kao što su to odredbe članka 56. KU/13 i članka 50. KU/17?

3) Ako Vlada Republike Hrvatske dogovori s vladom druge države da će hrvatski službenici svoju službu obavljati na određenom području (lokalitetu) koje se nalazi na državnom području te druge države, je li sporazumom dviju vlada (automatizam) izmijenjen i akt o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela u kojem je hrvatski službenik obavljao svoju službu do dana sklapanja dogovora dviju vlada, odnosno prije stupanja na snagu dogovora dviju vlada?

4) Je li dogovor Vlade Republike Hrvatske s vladom druge države kojim se umjesto kontrola na državnoj granici svake države uspostavlja jedna kontrola na zajedničkom graničnom prijelazu smještenom na državnom području druge države ima pravni učinak na prava i obveze iz radnog odnosa između Republike Hrvatske kao poslodavca i državnog službenika kao zaposlenika uzimajući u obzir da bi pozitivan odgovor na ovo pitanje značio da je do izmjene ugovora o radu došlo jednostrano, tj. bez suglasnosti zaposlenika?“

2. Kao razloge zbog kojih pitanja smatraju važnima za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelji ukazuju na rješenje ovoga revizijskoga suda poslovni broj Rev-1206/2022-2 od 17. siječnja 2023., tvrdeći da je u toj odluci zauzeto shvaćanje različito od shvaćanja iz pobijane odluke.

3. Tužitelji ujedno u prijedlogu tvrde da im je donošenjem pobijane presude povrijeđeno temeljno ljudsko pravo povrede prava na pravično suđenje time što je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u ovom konkretnom postupku.

4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

5. Prijedlog za dopuštenje revizije djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.

6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pravna pitanja nisu važna u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse ovoga suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovoga suda (poslovni broj Rev 122/2023-2 od 19. travnja 2023. i dr.), a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.

7. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja koje tužitelji smatraju važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

8. Također, u vezi dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se tiče povrede prava na pravično suđenje iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17), predlagateljima valja odgovoriti da čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17, dalje: EKLJP) i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljima bilo omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima tuženice, iznose činjenice i predlažu dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluju u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Donesene presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa iz navoda prijedloga ne upućuje na zaključak da tužitelji nisu imali pravično suđenje.

9. Kako predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da su im u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na osnovi odredbe čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP te riješiti kao u toč. II. izreke.

Zagreb, 28. studenoga 2023.