Poslovni broj Ovr-135/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E  I  Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Metkoviću, po sucu toga suda Gabrielu Staniću, u ovršnoj stvari predlagatelja/ovršenika ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mateu Barbiru, odvjetniku u Vrgorcu, protiv protustranke/ovrhovoditelja POLJOPROMET d.o.o., Metković, Splitska 27/B, OIB: 12302967911, zastupan po direktoru CL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a ovaj po punomoćniku Juri Jelaviću, odvjetniku u Metkoviću, radi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, odlučujući o prijedlogu ovršenika po čl. 210. OZ-a, 19. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja/ ovršenika od 25. srpnja 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom koju je ovrhovoditelj Poljopromet d.o.o., Splitska 27b, Metković, OIB: 12302967911 pokrenuo prema ovršeniku ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 22.07.2025. temeljem bjanko zadužnice, OV 825/12 od 10.04.2012. potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika Ivana Kristića u Vrgorcu, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog predlagatelja/ ovršenika od 25. srpnja 2025. za donošenje rješenja kojim se nalaže Financijskoj Agenciji da u cijelosti odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu temeljem bjanko zadužnice ovršenika sa ovjerom potpisa OV-825/12 od 10. travnja 2012., potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika Ivana Kristića u Vrgorcu, kao neosnovan.

III. Nalaže se predlagatelju/ ovršeniku ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da protustranci/ ovrhovoditelju Poljopromet d.o.o., Splitska 27b, Metković, OIB: 12302967911, naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 62,50 EUR- a, sve u roku od 8 (osam) dana.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se predlagatelj/ ovršenik da može u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke, protiv protustranke/ ovrhovoditelja pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojeg je izjavio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim od 25. srpnja 2025. tj. iz razloga po čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu OZ-a), odnosno jer je nastupila zastara tražbine ovrhovoditelja.

Obrazloženje

1. Ovršenik je kao predlagatelj 25. srpnja 2025. podnio prijedlog kojim od ovoga suda traži da donese rješenje kojim se proglašava nedopuštenim pljenidba i prijenos novčane tražbine u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom koju je ovrhovoditelj Poljopromet d.o.o., [adresa], OIB: 12302967911 pokrenuo prema ovršeniku ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 22.07.2025. temeljem bjanko zadužnice, OV 825/12 od 10.04.2012. potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika Ivana Kristića u [adresa], kao i donošenje rješenja kojim će se naložiti Financijskoj agenciji, Split da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja Poljopromet d.o.o., [adresa], OIB: 12302967911 prema ovršeniku ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 22.07.2025. temeljem bjanko zadužnice, OV 825/12 od 10.04.2012. potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika Ivana Kristića u [adresa] do pravomoćnosti odluke o podnesenom prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno, u slučaju upućivanja ovršenika ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da protiv ovrhovoditelja Poljopromet d.o.o., [adresa], OIB: 12302967911 pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim koju će ovršenik ŠL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pokrenuti protiv ovrhovoditelja Poljopromet d.o.o., [adresa], OIB: 12302967911. .

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je 8. kolovoza 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, te se ovrhovoditelj svojim podneskom od 14. kolovoza 2025. usprotivio zahtjevu ovršenika u bitnome navodeći:

- da je u konkretnom slučaju zastara nedvojbeno prekinuta 5. lipnja 2015. god. (kada je predmetna zadužnica prvi put predana Financijskoj agenciji na naplatu, a što je ovršenik u svom prijedlogu prešutio), a ista je ponovo počela teći tek 4. kolovoza 2018. god.,

- da se na predmetnu tražbinu primjenjuje 10-godišnji zastarni rok, te da je sasvim jasno da u konkretnom slučaju nije nastupila zastara ovrhovoditeljevog potraživanja,

- da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (a niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja), slijedom čega u konkretnom slučaju – pa čak i da su zaista osnovani navodi ovršenika u pogledu zastare, a nisu - nije ispunjena ta glavna pretpostavka za “odgodu ovrhe“ (odgodu prijenosa sredstava), propisana odredbom čl. 65. st. 1., koja odredba se ovdje ima analogno primijeniti,

- da je ovršenik na okolnost navodnog trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete priložio jedan jedini dokaz, i to u vidu elektroničkog zapisa o statusu studenta iz kojeg proizlazi jedino da je osoba pod imenom VL - za kojeg ovršenik paušalno navodi da mu je sin (spisu ne prileži dokaz o rodbinskoj povezanosti ovršenika s istim) – upisana na preddiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu za prošlu akademsku godinu (2024/2025),

- da je čak ovršenik i priložio dokaz o rodbinskoj povezanosti i da je dostavio potvrdu o daljnjem školovanju (u narednoj akademskoj godini), to svejedno ne bi bio valjan razlog za “odgodu ovrhe“ jer iz te činjenice nipošto ne proizlazi da bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu – kako to isti pokušava prezentirati,

- da je ovrhovoditelj solventno trgovačko društvo, koje već desetljećima posluje bez ikakvih financijskih poteškoća, pa bi ovršenik u slučaju proglašavanja pljenidbe i prijenosa odnosno ovrhe nedopuštenom vrlo brzo refundirao zaplijenjeni mu novčani iznos.

3. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika razvidno je da je vjerovnik tj. ovdje ovrhovoditelj zatražio isplatu protiv dužnika temeljem:

- Izravne naplate u skladu s odredbom čl. 209. Ovršnog zakona temeljem bjanko zadužnice ovršenika sa ovjerom potpisa OV-825/12 od 10. travnja 2012., potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika Ivana Kristića u [adresa].

4. Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("NN" 68/18, 02/20, 46/20, 47/20-dalje ZPONS) u čl. 3 propisano je da osnovu za plaćanje predstavlja, između ostaloga, i zadužnica.

5. Odredbom članka 209. stavak 1. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora sukladno čl. 186a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje HRT s potvrdom ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog obroka plaće, naknade plaće ili otpremnine, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava sa računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud. Odredba čl. 210. OZ-a propisuje pravna sredstva koja stoje ovršeniku na raspolaganju u slučaju izravne naplate. Tako stavak 1. toga članka uređuje da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1 OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe istog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

6. Člankom 50. stavak 1. OZ-a je određeno da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

7. Dakle, sud nalazi da ovrhovoditelj može temeljem predmetne zadužnice sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ZPONS, provesti postupak izravne naplate novčane tražbine putem Fine u smislu odredbe čl. 209. OZ-a, te da je ovrhovoditelj u konkretnom slučaju bio ovlašten izravno od FIN-e zatražiti prisilnu naplatu, pa je odlučeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

8. Sudsku zaštitu zbog eventualno neosnovane naplate po zadužnici pozivajući se na zastaru ovršenik može ostvariti samo u parničnom postupku proglašenjem ovrhe nedopuštenom ili ako je ovrha provedena protu ovrhom ili temeljem odgovarajućeg zahtjeva za povrat novčanih sredstava (stjecanja bez osnove).

9. Nadalje, u odnosu na prijedlog ovršenika da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, članak 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe. Nadalje, članak 65. st. 1. OZ-a propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ-a. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti ispunjeni formalni uvjeti koji su propisani čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OZ-a i materijalni uvjeti, odnosno vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja. Navedeni formalni i materijalni uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno. U konkretnom slučaju, ovršenik je protiv zahtjeva za izravnu naplatu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim što bi predstavljalo sredstvo pravne zaštite u postupku izravne naplate analogno institutu žalbe u redovnom ovršnom postupku i stoga sud zaključuje da je ovdje ispunjen formalni uvjet za odgodu ovrhe. U odnosu na drugi uvjet, a to je vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja, sud zaključuje kako isti u konkretnom slučaju nije ispunjen. Dakle, ovršenik u prijedlogu za odgodu navodi nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu (kao drugu kumulativnu pretpostavku).

10. Naime, ovršenik nije ničim dokazao da bi pretrpio nenadoknadivu štetu, nego samo paušalno traži odgodu navodeći:

- da bi provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, koja bi ozbiljno ugrozila njegovu egzistenciju i dovela ga u krajnje tešku situaciju,

- da je ovršenik fizička osoba, otac studenta, jedini hranitelj obitelji, koji svakodnevno osigurava sredstva za osnovne životne potrebe svojih ukućana, te ukoliko bi se ova ovrha provela, ovršenik bi se našao u bezizlaznoj situaciji, suočen s nemogućnošću podmirenja osnovnih životnih troškova, uključujući prehranu, stanovanje i obrazovanje djeteta,

- da bi se provedbom ovrhe, ovršenik i njegova obitelj mogli suočiti s ozbiljnim posljedicama, uključujući potencijalni gubitak doma i egzistencijalnu nesigurnost, što bi imalo dalekosežne posljedice na njihov život i dobrobit.

11. Naime ove svoje tvrdnje ovršenik ničim nije dokazao, izvatkom iz zemljišnih knjiga i katastra o vlasništvu nekretnina, izvatku iz porezne uprave o prihodima ovršenika i članova ovršenikove obitelji i sl.., a iz koje bi dokumentacije sud zaista mogao utvrditi vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja.

11.1. Pojam nenadoknadive i teško nadoknadive štete ne može se tumačiti samom činjenicom provođenja ovrhe. Osim toga, prisilno ispunjenje potraživanja ovrhovoditelja, koje je određeno u ovršnoj ispravi, ne ukazuje samo po sebi na nastup nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, bez obzira koliko ona zaista bila teška za ovršenika.

11.2. Ovršni sud mora paziti da provođenje ovrhe bude što manje nepovoljno za ovršenika, ali pri tome mora cijeniti i pravo ovrhovoditelja da se njegovo ovršnom ispravom utvrđeno pravo realizira na zakonit način i u razumnom roku.

12. Iz navedenih razloga sud smatra da nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 65. st.1. OZ-a te je stoga odlučeno kao u izreci točke II. ovoga rješenja.

13. Nadalje, kao u točki III. ovoga rješenja ovršeniku je naloženo da ovrhovoditelju naknadi troškove ovoga postupka, i to zatraženi trošak sastava odgovora na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima i odgovor na prijedlog za odgodu ovrhe u visini od 25 bodova (Tbr. 11/10 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, " Narodne novine br. 138/2023 - dalje OT) što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR-a i pripadajući PDV od 25% iznosi 62,50 EUR-a.

14. Međutim, člankom 52. stavak 3. OZ-a propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje razloga iz članka 50. stavak 1. točke 7. i točaka 9. do 11., ili se ne očituje u roku 8 dana, sud će bez odgode donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz kojih je izjavio žalbu, a ovršenik nije dokazao osnovanost žalbe pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima svoje žalbe temelje općepoznate ili se mogu utvrditi pravilima o zakonskim predmnijevama. Stoga je sud u skladu s člankom 52. st. 3. OZ-a odlučio kao u zaključku.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Metkoviću, 19. kolovoza 2025.

S u d a c :

Gabriel Stanić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11 st. 5 OZ-a).

DNA:

1. ŠL putem punomoćnika Mateu Barbiru, odvjetniku u Vrgorcu

2. POLJOPROMET d.o.o., Metković, Splitska 27/B putem punomoćnika Jure Jelavić, odvjetniku u Metkoviću

3. U spis