Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-101/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Addiko bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o., Zagreb, protiv ovršenika MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marti Donkov, odvjetnici iz Zagreba, radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Ovr-305/2024-2 od 29. studenog 2024., 18. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba ovršenika odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj Ovr-305/2024-2 od 29. studenog 2024., izuzev iz žalbenih razloga čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. i 11.Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi donesenim bez obrazloženja u skladu sa odredbom čl. 41. st. 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ) prvostupanjski sud je temeljem ovršne isprave – zadužnice od 21. studenog 2018. potvrđene od javnog bilježnika Vesne Pučar iz Zagreba OV-19857/18 od 22. studenog 2018. i temeljem rješenja o osiguranju Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Ovr-110/2019 od 24. listopada 2019., a radi ostvarivanja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 375.237,52 EUR uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu te troškova ovršnog postupka odredio ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenika upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br.1408, livada, površine 620 m2, na nekretninama u suvlasništvu ovršenika u 1/2 dijela upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označenim kao zk.č.br. 1406, kuća br. 53 i zgrada, pašnjak, površine 336 m2, i zk.č.br. 1407, pašnjak, površine 708 m2, ukupne površine 1044 m2, na nekretnini u suvlasništvu ovršenika od 2/4 dijela upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao zk.č.br, 1404, kuća sa tri zgrade i dvorište površine 379 m2, i zk.č.br 1405, pašnjak, površine 1346 m2, ukupne površine 1725 m2, zabilježbom ovrhe s pravnim učinkom od dana uknjižbe založnog prava (pod brojem Z-4131/2019) u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, uz nalog Zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Gospiću, Zemljišno-knjižni odjel Gospić, upisa zabilježbe ovrhe s pravnim učinkom od dana uknjižbe založnog prava (čl. 305. st.3. Ovršnog zakona).

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik je pravovremeno podnio žalbu zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 5., 6., 7., 8., 10. i 11. OZ-a, predlaže pobijanu odluku preinačiti te odbaciti prijedlog ovrhovoditelja, a podredno uputiti ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Traži trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave ovršenik može podnijeti žalbu iz zakonskih žalbenih razloga navedenih u odredbi čl. 50. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a. Sukladno odredbi čl. 52. OZ-a, ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a po istoj postupa sud prvog stupnja prema odredbama toga članka, dok drugostupanjski sud odlučuje o žalbi iz preostalih žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. OZ- a.

6. Dakle o žalbenim prigovorima ovršenika, prigovoru nedostatka aktivne legitimacije odnosno prigovoru da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu koji predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, o prigovoru da je ispunjenje tražbine izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka odnosno nakon sastavljanja javnobilježničke isprave koji predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ-a, o prigovoru zastare koji predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, nije ovlašten odlučivati ovaj sud.

6.1. Naime, sukladno odredbi čl. 52. st. 1.OZ-a ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. toga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st.3).

6.2. Stoga će, u odnosu na istaknute žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 10. i 11. OZ-a, sud prvog stupnja po opozicijskom prigovoru te sukladno odredbi čl. 50. st. 3. OZ-a i čl. 52. OZ-a ovršenika uputiti na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

7. U ovom stadiju postupka, valjalo je odlučiti o žalbi ovršenika izjavljenoj izvan žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. do 11. OZ-a.

8. U konkretnom je slučaju ovrha pokrenuta temeljem ovršne isprave - zadužnice i rješenja o osiguranju Općinskog suda u Gospiću, poslovni broj: Ovr-110/2019 od 24. listopada 2019., a radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u visini 375.237,52 EUR s pripadajućom zateznom kamatom kao i radi naknade troška ovršnog postupka koje ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu označuje u visini 5.324,31 EUR.

9. Žalitelj pored žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. t. 7. i 9. do 11. OZ-a ističe i žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. OZ-a tvrdeći da ovršna isprava nije podobna ovršna isprava, da prijedlog za ovrhu nije sastavljen u skladu s odredbom čl. 39. st. 1. OZ-a, da je ovrha određena na predmetu na kojemu se ne može tražiti ovrha jer da vlasnik navedenih nekretnina nije ovršenik nego RF, da je na predmetnim nekretninama upisana zabilježba proglašenja zaštićenog područja Park prirode Velebit, te da iste ne mogu biti predmet prodaje.

10. Suprotno žalbenim razlozima, ovrha je određena temeljem zadužnice koja je ovršna isprava sukladno odredbi čl. 23. st. 1. toč. 5. OZ-a i koja isprava je stekla svojstvo ovršnosti, slijedom čega nisu ostvareni žalbeni razlozi iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. OZ-a.

11. U smislu odredbe čl. 214. st. 1. OZ-a zadužnica je privatna isprava potvrđena (solemnizirana) od strane javnog bilježnika kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje dužnik ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku, pri čemu se zadužnica izdaje u jednom primjerku te ima pravni učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

11.1. Međutim, sukladno odredbi čl. 214. st. 7. OZ-a propisno je da zadužnica ima i svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetnima ovrhe.

11.2. Dakle, protivno žalbenim navodima ovršenika Ovršni zakon zadužnici daje dvojaku ulogu. Ona ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojom se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate tražbine kada ju vjerovnik predaje pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa koja će u skladu sa izjavom dužnika i njegovom suglasnosti plijeniti sve njegove račune i novac s tih računa izravno isplatiti vjerovniku (čl. 214. st. 1.) Međutim, zakon toj ispravi daje i svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamca platca na drugim predmetima ovrhe (čl. 241. st. 7.) što ukazuje da se vjerovniku daje mogućnost izbora ili da svoje potraživanje naplati prijenosom novčanih iznosa sa računa dužnika ili da traži ovrhu radi naplate novčanog potraživanja iz druge imovine dužnika.

12. Nadalje, ovršenik tvrdi da je protekao rok u kojem se može tražiti ovrha i da je tražbina prestala nastupom zastare. Rok iz odredbe čl. 50. st. 1. toč 5. OZ-a je prekluzivan rok za pokretanje ovršnog postupka koji određuje da protekom roka ovrhovoditelj gubi pravo na ovrhu. To nije slučaj u ovom predmetu jer za pokretanje ovrhe nije propisan rok niti ovršenik ne navodi koji je to rok. Valja reći da ovršenik očito miješa rok iz čl. 50. st. 1. toč. 5. OZ-a sa zastarnim rokom iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a koji žalbeni razlog je također istaknut, a u vezi kojeg žalbenog razloga će, od srane prvostupanjskog suda, biti upućen u parnicu.

13. Ovršenik u žalbi nadalje tvrdi da je ovrha određena na predmetu izuzetom od ovrhe jer da je predmet ovrhe nekretnina koja se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Velebit. Slijedom navedenog smatra da je počinjen žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a.

13.1. Uvidom u sadržaj izvadaka iz zemljišne knjige za z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i z. k. ul. [broj ZK uloška]. Sve k. o. [katastarska općina] (str. 19-29 spisa) razvidno je da je na nekretnini u vlasništvu ovršenika upisanoj u u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1408, livada, površine 620 m2, na nekretninama u suvlasništvu ovršenika u ½ dijela upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označenim kao zk.č.br. 1406, kuća br. 53 i zgrada, pašnjak, površine 336 m2, i zk.č.br. 1407, pašnjak, površine 708 m2, ukupne površine 1044 m2, na nekretnini u suvlasništvu ovršenika od 2/4 dijela upisanoj u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao zk.č.br. 1404, kuća sa tri zgrade i dvorište površine 379 m2, i zk.č.br 1405, pašnjak, površine 1346 m2, ukupne površine 1725 m2, koje su predmet ovrhe, dana 30. listopada 2019. Pod brojem Z-4131/2019 upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja u visini 2.056.707,97 HRK.

13.2. Na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. zauzet je stav po kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80.b OZ-a ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ-a u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

13.3. Stoga, kako je u konkretnom slučaju ovrha određena na nekretninama na kojima je upisano založno pravo radi osiguranja tražbine čije se prisilno ostvarenje traži, to sud prvog stupnja nije bio dužan u trenutku donošenja rješenja o ovrsi ocjenjivati da li je u predmetnom slučaju narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i ovršenika.

14. Nadalje je iz sadržaja izvadaka iz zemljišne knjige razvidno da je pod brojem Z- 4645/2022, dakle nakon upisa zaloga na nekretninama koje su predmet ovrhe, zabilježeno proglašenje zaštićenog područja Park prirode Velebit.

14.1. Činjenica da je na predmetu ovrhe zabilježeno proglašenje zaštićenog područja Park prirode Velebit bez utjecaja je na pravilnost prvostupanjske odluke. Navedeno iz razloga jer za nekretnine koje su park prirode nisu propisana nikakva ograničenja glede prodaje kao što je to propisano čl. 165. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj: 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., 155/23.) za vlasnike nekretnine unutar nacionalnog parka, strogog ili posebnog rezervata. Iz navedenog slijedi da nekretnine koje su u vlasništvu odnosno suvlasništvu ovršenika, a koje se ne nalaze unutar nacionalnog parka, strogog ili posebnog rezervata, suprotno tvrdnji ovršenika mogu biti predmetom ovrhe.

15. Vezano uz žalbeni prigovor ovršenika, da isti nije vlasnik predmetnih nekretnina jer da je 25. travnja 2019. iste nekretnine prodao RF, o čemu uz žalbu prilaže Ugovor o kupoprodaji, ističe se da ovršenik gubi iz vida da je za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla, osim valjanog pravnog posla (titulusa), potrebno, sukladno čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV) izvršiti i uknjižbu u zemljišnim knjigama. Dakle, za stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla, nije dovoljan samo pravni posao (titulus), već je potrebno i da se izvrši uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu (modus) ima konstitutivni karakter, tako da se pravo vlasništva na osnovi pravnog posla stječe, ne trenutkom sklapanja pravnog posla, već trenutkom upisa u zemljišnu knjigu, a što u konkretnom nije slučaj.

16. Kako je ovaj sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a i čl. 50. st. 5. OZ ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti i utvrdio da donošenjem istog nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog (ovršnog) postupka niti da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a kako ovršenik sadržajno žalbom ne pobija rješenje o troškovima postupka, dok sud primjenom naprijed navedene odluke ne pazi u pogledu odluke o troškovima postupka na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a uz primjenu odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenika i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi.

17. O zahtjevu za naknadu troškova ovršenika odlučeno je primjenom odredbe čl. 166. st. 1. u vezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a,obzirom isti nije uspio sa žalbom.

Osijek, 18. kolovoza 2025.

Sutkinja

Jasna Bratek