Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2965/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužitelja Sindikat strojovođa Hrvatske Zagreb, OIB 42929819984, Zagreb, Palmotićeva 57A, drugotužitelja Sindikat hrvatskih željezničara Zagreb OIB 50763639153, Zagreb, Strojarska ulica 17 i trećetužitelja Reflektor d.o.o. Zagreb, OIB 62559906840, Zagreb, Palmotićeva 57/1, svi zastupani po Ankici Giljanović, odvjetnici u Šibeniku, Stjepana Radića 33, protiv tuženika Plavi Modul d.o.o. Zagreb, OIB 01719447365, Kolarova ulica 14, Zagreb, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog društva NF i AF, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-19/2025 od 7. svibnja 2025., dana 18. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-19/2025. od 7. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke određena je privremena mjera osiguranja nenovčanog potraživanja tužitelja te je tuženiku naloženo da u roku od dvadeset četiri sata od donošenja privremene mjere očisti prilaz – put položen preko dijelova čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], od nasutog građevinskog materijala i betonskih barijera, sve pod prijetnjom ovrhe.

Pod točkom II. izreke odlučeno je da će privremena mjera određena u točki I. izreke biti na snazi do pravomoćnog okončanja spora ili do drugačije odluke suda, ukoliko se tijekom postupka okolnosti na osnovi kojih je ista određena toliko promijene da održanje navedene mjere na snazi više ne bude potrebito.

Pod točkom III. izreke određeno je pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari za dan 24. lipnja 2025. godine u 10,30 sati sudnica 1/I ovog suda, te su stranke pozvane pristupiti istom pod prijetnjom zakonskih posljedica za neopravdani izostanak.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlaže prvostupanjsko rješenje preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. S obzirom da je prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju povredu odredaba parničnog postupka ukazuju tuženik u svojoj žalbi.

5. Prvostupanjski sud je utvrdio:

-da su tužitelji podnijeli tužbu u kojoj navode da su prvo i drugotužitelji suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], te čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], u naravi više samostojećih objekata sa pripadajućim okućnicama, koji objekti da predstavljaju funkcionalnu i građevinsku cjelinu, a namijenjeni su obavljanju turističke i ugostiteljske djelatnosti na adresi [adresa]

[adresa] u [adresa],

-da je prvotužitelj sa trećetužiteljem sklopio Ugovor o zakupu poslovnog prostora za obavljanje turističke i ugostiteljske usluge u navedenim objektima,

-da pristupni put pješice i vozilima za nekretnine u suvlasništvu i suposjedu prvo i drugotužitelja predstavlja betonirani put položen preko dijelova čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] (ranije čest. zem. [katastarska čestica] ) sve K. O. [katastarska općina] i pruža se od [adresa] katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] pa do čest. zem. [katastarska čestica] u suvlasništvu prvo i drugotužitelja, a koji put – prilaz da je nakon zaključenja Ugovora o zakupu poslovnog prostora kao jedini postojeći pješački i kolnički prilaz koristio i trećetužitelj,

-da je dana 7. travnja 2025. tuženik tužiteljima onemogućio do tada nesmetan prilaz do nekretnina iz točke 1. ove tužbe na način što je na putu opisanom pod točkom 2. ove tužbe, koji put da je do tada bio betoniran, započeo s izvođenjem građevinskih radova te je taj put djelomično nasuo i na isti postavio više betonskih blokova, a što da je drugotužitelj saznao 19. travnja 2025.,

-da tužitelji tvrde da je tuženik utuženim radnjama smetao tužitelje u posjedu predmetnog puta pa su zatražili posjedovnu zaštitu, također i određivanje privremene mjere radi osiguranja utuženog nenovčanog potraživanja prema tuženiku,

-da je odredbom članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ) propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja, u konkretnom slučaju tužitelji, učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te, kumulativno, ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja, ovdje tuženik, spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito ako bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti,

-da su tužitelji učinili do nivoa vjerojatnosti svoje potraživanje prema tuženiku već i time što je nedvojbeno da su tužitelji uknjiženi suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na dijelu koje nekretnine je, između ostalih položen sporni put, a što je razvidno iz geodetskog snimka od **.**.2025. ŽF ing. geodezije, na kojem snimku je vidljivo da se isti put proteže i preko dijelova čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], (sada čest. zem. [katastarska čestica]), sve K. O. [katastarska općina] i da je, po navodima tužitelja, tuženik na spornom putu izveo utužene radove nasipavanjem materijala i postavljanjem betonskih prepreka na predmetni put, a što je vidljivo na, uz tužbu, priloženim fotografijama, za kakve radnje da nema suglasnosti tužitelja, koja faktična situacija među suposjednicima predmetnog puta implicira mogućnost nastanka nasilja, tj. ukazuje na to da bi se eventualno dalje poduzetim radovima moglo promijeniti postojeće stanje nekretnina na kojima je položen sporni put, kao i samo obličje istog, postojanje kakvih mogućnosti je druga kumulativno propisana pretpostavka za određivanje tražene mjere,

-da je prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 347. st. 1. toč. 6. OZ-a odredio vrijeme trajanja predmetne privremene mjere do pravomoćnog okončanja ovog spora ili do drugačije odluke suda, ukoliko se tijekom postupka okolnosti na osnovi kojih je ista određena toliko promijene da održanje iste mjere na snazi više ne bude potrebno.

6. Odredbom čl. 442. ZPP-a propisano je da u parnicama radi smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti u toku postupka i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

7. U smislu odredbe čl. 341. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora individualizirati svoju tražbinu i po predmetu i po osnovi te navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere i predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Tužitelj je kao predlagatelj osiguranja individualizirao svoju tražbinu kao nenovčanu, a individualizirana tražbina proizlazi iz njegovog tužbenog zahtjeva budući da je tužitelj predložio donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine koju potražuje tužbom, a to je posjed prava prolaza puta pješice i provoza kolima preko dijelova čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

8. Nadalje, prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pri tome sud može odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takva osiguranja, propisanu čl. 347. st. 1. OZ-a.

9. Ocjena vjerojatnosti tražbine u smislu odredaba Ovršnog zakona prilikom odlučivanja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere dokazuje se po pravilima o sumarnoj kogniciji; dovoljno je postojanje nižeg stupnja uvjerenosti suda u postojanje pravno relevantnih činjenica, npr. da ima više argumenata koji govore u prilog postojanja tih činjenica od onih koji govore protiv njihovog postojanja (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1823/10-2 od 26. studenoga 2010.). Zadaća suda u parničnom postupku je uvjeriti se u postojanje ili nepostojanje činjenica od kojih zavisi primjena prava. Kad je uvjerenje suda o relevantnoj činjenici takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost, prihvaća se kako je određena teza potpuno dokazana, odnosno kako postoji izvjesnost o njenom sadržaju i postojanju. Međutim, u određenim slučajevima, kao što je to kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, sucima je kod izvođenja zaključaka u tom pravcu dano ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću (tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-5635/07-2 od 5. prosinca 2007.). Prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju pravilno utvrdio da iz sadržaja tužbe i priloga uz tužbu proizlazi vjerojatnost tražbine tužitelja, za koji zaključak je dao jasne i valjane razloge. Žalitelj u žalbi ne iznosi relevantne razloge za drugačiju ocjenu utvrđenih okolnosti, već ocjenjuje pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, međutim takvim navodima žalbe ne dovodi s uspjehom u sumnju osnovanost pobijanog rješenja.

10. Nadalje, po prvostupanjskom sudu utvrđeno postupanje tuženika, suprotno navodima žalbe, u situaciji kada je posjed između stranaka sporan te se o istom vodi parnični postupak, predstavlja činjenični supstrat promjene postojećeg stanja, pa je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da bi se eventualno dalje poduzetim radovima moglo promijeniti postojeće stanje nekretnina na kojima je položen sporni put, kao i samo obličje istog, što bi moglo spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine tužitelja. Pri tome, nasilje u smislu čl. 346. st. 1. OZ-a može biti i pravno nasilje dakle samovlasno postupanje, a ne samo nasilje u fizičkom smislu (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci broj Gž Ovr-924/2023-2 od 9. svibnja 2023.).

11. Pri tome valja naglasiti da privremena mjera predstavlja privremenu regulaciju odnosa između stranaka, dok o istom ne bude donesena meritorna odluka u parničnom postupku, kako je pobijanim rješenjem i odlučeno.

12. Stoga, imajući u vidu navedeno, okolnosti odlučne za primjenu čl. 346. st. 1. OZ-a su pravilno utvrđene, kada je određena privremena mjera kako je to prethodno navedeno.

13. Istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije tuženika nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja s obzirom da je tužitelj priložio potvrdu Policijske uprave Šibensko-kninske, PP Vodice od 24. lipnja 2025. iz koje proizlazi da je tuženik 3. travnja 2025. prijavio izvođenje građevinskih radova u [adresa] plaža Slanica.

14. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

15. Budući da tuženik nije uspio sa žalbom odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 18. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar