REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-17069/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv ŽS zbog prekršaja iz članka 43. stavka 1. i 2. u svezi st. 3. i u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama) i prekršaja iz članka 176. stavka 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Hvar, Klasa: 211-07/24-4/61571, Urbroj: 511-12-26-24-1 od 18. srpnja 2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 18. kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni:

ŽS

ŽS,

OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ž i L, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS,  kuhar,  zaposlen  sa  mjesečnim primanjima od oko 1.200,00 eura, srednjeg imovnog  stanja,  neoženjen,  bez  djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan.

k r i v  j e

1) što je dana 26. lipnja 2024. godine oko 05:50 sati u gradu [adresa]., izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način što je upravljao osobnim vozilom marke „Mercedes“ registarske oznake [registarska oznaka], kojom prilikom je obavljao radnju vožnje unatrag kada je svojom prednjom lijevom stranom udario u desni bok parkiranog vozila marke "Mercedes" reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu

LS, i oštetio ga,

dakle, kao vozač započeo radnju vožnje unatrag iako nije smio početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu i prije započinjanja navedene radnje kao vozač vozila bio je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja; uslijed čega je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,

2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1) drugom sudioniku u prometnoj nesreći LS nije ostavio svoje podatke i udaljio se sa mjesta prometne nesreće,

dakle, kao vozač nije drugom sudioniku prometne nesreće ostavio svoje podatke i napustio je mjesto prometne nesreće,

čime je djelom pod toč. 1) počinio prekršaj opisan u članku 46. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 46. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona, te djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 176. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. st. 5. istog Zakona.

I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se

u t v r đ u j e

za prekršaj pod točkom 1) novčana kazna od 100,00 (sto) eura

za prekršaj pod točkom 2) novčana kazna od 100,00 (sto) eura

nakon čega se na osnovi članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

200,00 (dvjesto) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska Postaja Hvar, izdala je pod gore navedenim brojem obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenog ŽS zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na obavezni prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 243. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio kako je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke 6. i članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. U svojoj obrani u pred ovim sudom, okrivljenik je priznao počinjenje predmetnih prekršaja. U bitnome je naveo da su točni navodi iz predmetnog prekršajnog naloga, on je postupio na način koji je tamo opisan, što može pripisati samo svojoj nesmotrenosti te nije imao namjeru nikoga oštetiti. Žao mu je zbog njegovog postupka, kaje se te obećava da se isto više neće ponoviti. Inače živi sam u obiteljskoj nekretnini, dio godine njegova majka živi sa njim, ona je u mirovini i prima minimalnu mirovinu te je ujedno narušenog zdravlja, on joj pomaže u svakodnevnim troškovima života budući da mu je otac preminuo. Uzdržava sa primanjima od svog stalnog zaposlenja, nema neke posebne imovine te mu je njegov posao jedini izvor prihoda. Osobno vozilo mu je nužno potrebno za obavljanje zaposlenja kao i za ispunjenje obiteljskih obaveza primarno uz njegovu majku koju mora često voziti na liječničke preglede, stoga je zamolio da mu se ne izrekne predložena zaštitna mjera kao da mu se izrekne umanjena novčana kazna, uzevši u obzir da nije prekršajno kažnjavan i da mu se ovakve situacije nikada nisu događale u dugogodišnjem vozačkom stažu.

4. Tijekom žurnog postupka sud je u dokazne svrhe pročitao prigovor protiv obaveznog prekršajnog naloga od 20. kolovoza 2024. godine, službenu zabilješku o dojavi PUSD, PP Hvar od 26. lipnja 2024. godine, zapisnik o očevidu PUSD, PP Hvar 18. srpnja 2024. godine, potvrdu PUSD, PP Hvar od 18. srpnja 2024. godine, očitovanje PUSD, PP Hvar od 11. srpnja 2025. godine sa prilogom. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo da je okrivljenik prekršajno nekažnjavan.

5. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag ili slično) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu; stavkom 2. istog članka je propisano da prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja a stavkom 3. istog članka propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka. Odredba članka 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da će se za prekršaje iz ovog Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo sa materijalnom štetom, kazniti će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

5.1. Odredbom članka 176. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću; dok je stavkom 5. istog članka propisano da će se novčanom kaznom uz iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europske izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

6. Polazeći prije svega od navoda obrane okrivljenika, u kojoj je priznao počinjenje predmetnih prekršaja te naprijed citiranih materijalnih dokaza (posebice sadržaja zapisnika o očevidu sa situacijskim planom PP Hvar od 18. srpnja 2024. godine) utvrđeno je kako je okrivljenik kritične prigode upravljajući osobnim vozilom izazvao prometnu nesreću i udaljio se sa mjesta nesreće a kako je to navedeno u činjeničnom opisu; čime je ostvario sva obilježja utuženih prekršaja.

6.1. Sud je sukladno uvidu u navedene dokaze a posebno iz sadržaja obrane okrivljenika, izvršio određene korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno. Pritom treba istaknuti kako je sud, osim pravopisne, izvršio korekciju činjeničnog opisa optužnog akta na način da je iz istog ispustio formulaciju „a kada je prije započinjanja navedene radnje kao vozač vozila bio dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja” budući da je riječ o zakonskom opisu prekršaja, a ne o konkretizaciji događaja u stvarnosti kojim se ostvaruju obilježja djela.

7. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljeniku ŽS, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenika pa je tako kao olakotne okolnosti Sud uzeo u obzir njegovo priznanje, kojim je pridonio bržem okončanju postupka, izraženo kajanje, zatim njegove osobne i imovinske prilike te osobito njegovu prekršajnu nekažnjavanost. Kako istovremeno kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da su olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri izražene da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno članku 37. stavku 3. Prekršajnog zakona. Stoga mu je izrekao pojedinačne novčane kazne niže od posebnih minimuma propisanih za predmetne prekršaje, te potom primjenom odredbi o stjecaju jedinstvenu novčanu kaznu navedenu u izreci presude, držeći da će se na taj način će u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu ostvarivanja preventivnog efekta.

8. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

9. Na koncu se ističe kako Sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, jer je procijenio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Kako je za ocjenu iteracijske opasnosti najvažniji faktor ranije ponašanje okrivljenika pa uzimajući u obzir okolnosti koje je potonji iznio u svojoj obrani, prije svega da mu je vozilo prijeko potrebno uzdržavanje njega i obitelji, te da se ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja nije javljao kao kršitelj prometnih pravila; stajalište ovog suda je kako u konkretnom slučaju nije nužno izreći predmetnu zaštitnu mjeru, već da će se njezina svrha ostvariti i samim izricanje novčane kazne.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.

Hvar, 18. kolovoza 2025. godine

Zapisničar

Sutkinja

Olivera Dedić, v.r.

Lara Menđušić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis