REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Zk-57/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja FZ (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Alemu Rufatiju, odvjetniku iz Zagreba i protustranke Stanograd stambeno-graditeljska zadruga u stečaju (OIB:48821947982), Zagreb, Ilica 109, po stečajnoj upraviteljici Nini Markovinović Belamarić iz Zagreba, Ulica kralja Držislava 10, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-46758/2024-2 od 18. veljače 2025., 18. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-46758/2024-2 od 18. veljače 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu brisanje zabilježbe žalbe upisane pod Z-11420/2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I.Odbija se prijedlog za otvaranje ispravnog pojedinačnog postupka u zk. ulošku br. [broj ZK uloška] (E-5) k. o. [katastarska općina].

II. Zabilježuje se odbijeni prijedlog FZ radi otvaranja ispravnog pojedinačnog postupka u zk. ulošku br. [broj ZK uloška] (E-5) k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se provedba upisa u skladu s toč. II."

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija predlagatelj "iz svih zakonom propisanih razloga". U bitnom, navodi da u trenutku podnošenja prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nije bilo zabilježbe da je nad protivnikom pokrenut stečajni postupak, pa da s obzirom na tu činjenicu, učinci otvaranja stečajnog postupka ne mogu biti od utjecaja na prijedlog predlagatelja. Ističe da je prvostupanjski sud u točki 11. obrazloženja naveo da "…je pod brojem Z-54139/2024 zaprimljen prijedlog ĐZ radi uknjižbe prava vlasništva uz kojeg je priložen kupoprodajni ugovor od 8.11.2024. iz kojeg je vidljivo da je stečajni dužnik, zastupan po stečajnoj upraviteljici prodao garažu na koju predlagatelj polaže pravo vlasništva, slijedom čega je imovinom stečajnog dužnika raspolagano u korist treće osobe" iz čega je vidljivo da je sud prilikom donošenja odluke, uzeo u obzir prijedlog koji je podnesen nakon prijedloga predlagatelja i da je na njemu i temeljio svoju odluku te je takvo postupanje protivno osnovnim načelima zemljišnoknjižnog prava. Ukazuje da je međuvlasnički sporazum potpisan upravo od strane protivnika upisa te da za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka nije potrebno da stečajni upravitelj prizna ono što je protivnik već potpisao u međuvlasničkom ugovoru. Smatra da postoje uvjeti za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te da je prvostupanjski sud donošenjem pobijane odluke odlučio u korist osobe koja je nakon prijedloga predlagatelja podnijela svoj prijedlog. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se otvori pojedinačni ispravni postupak, podredno ukinuti pobijano rješenje te vratiti predmet na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ove zemljišnoknjižne pravne stvari je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi upisa prava vlasništva za korist predlagatelja na posebnom dijelu nekretnine koji je upisan kao garaža br. 5 površine 13,18 m2 u podrumu (kota-3,20) u planu posebnih dijelova zgrade označeno sa G5 uz istodobno brisanje Stanograda stambeno-graditeljske zadruge u stečaju. Predlagatelj smatra da u konkretnom slučaju postoji opravdani razlog za vođenje ispravnog pojedinačnog postupka jer etažni elaborat temeljem kojeg su upisani posebni dijelovi ne odgovara stvarnom stanju i nije u skladu s etažnim elaboratom koji dostavlja uz prijedlog jer garaža koja je upisana na suvlasničkom dijelu 5 kao E-5 površine 13,18 m2 ustvari je prema priloženom elaboratu garaža oznake G- 4 i svi suvlasnici nekretnine pa tako i Stanograd stambeno-graditeljska zadruga (prije otvaranja stečaja), u skladu s međuvlasničkim ugovorom priznali su predlagatelju pravo vlasništva na garaži oznake G-4 površine 14,60 m2 u planu posebnih dijelova označeno svijetloplavom bojom.

5. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka navodeći da je prema stanju zemljišne knjige kao vlasnik garaže br. 5 površine 13,18 m2 upisan Stanograd stambeno-graditeljska zadruga u stečaju, da pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasne ploče suda sukladno čl. 158 st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne Novine" broj:71/15., 104/17., 36/22. i 27/24. -u daljnjem tekstu SZ), da je uvidom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu i mrežne stranice e-Oglasne ploče utvrđeno je da je nad protustrankom otvoren stečajni postupak rješenjem St-3048/16-43 (spojen St- 1561/18) od 22. studenog 2018. koje je objavljeno istog dana te da su tada nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, pa kako je prijedlog kojim se traži vođenje ispravnog pojedinačnog postupka podnesen 30.09.2024., prvostupanjski sud zaključuje kako u konkretnom slučaju ne postoji opravdani razlog za vođenje ispravnog pojedinačnog postupka. To stoga što upisana nekretnina na koju podnositelj prijedloga polaže pravo vlasništva predstavlja stečajnu masu i samo postojanje isprave koja bi sadržavala suglasnost stečajne upraviteljice da se ispravi upis na predloženi način (uknjižbom prava vlasništva za korist predlagatelja uz istodobno brisanje prava vlasništva uknjiženog za korist stečajnog dužnika) jest ona isprava koja bi predstavljala opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka pri čemu pozivanje predlagatelja na međuvlasnički sporazum nije relevantno jer se dopustivost upisa, nakon otvaranja stečajnog postupka, prosuđuje isključivo prema odredbama SZ, a međuvlasnički sporazum zaključen je 2007. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da je zemljišne knjige vidljivo da je pod brojem Z-54139/2024 zaprimljen prijedlog ĐZ radi uknjižbe prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora od 8.11.2024. iz kojeg je vidljivo da je stečajni dužnik, zastupan po stečajnoj upraviteljici prodao garažu na koju predlagatelj polaže pravo vlasništva radi čega je temeljem odredbe čl. 118 st. 4. čl. 208. st . 3. i 209. st. 4. ZZK, a u svezi s čl. 158. st. 1. i čl. 159. st. 1. SZ odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

6. Ispitujući pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima žalitelja a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23.– dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 381. ZPP a koji Zakon se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK, ovaj sud je utvrdio da u istom nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. No, odlučujući o prijedlogu predlagatelja, prvostupanjski je sud pogrešno ocijenio okolnosti odlučne za otvaranje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u konkretnom slučaju te je propustio ocijeniti isprave priložene prijedlogu, a slijedom čega je pogrešno odlučio o prijedlogu predlagatelja na temelju odredbe čl. 208. st. 1. i 3. i čl. 209. st. 4. ZZK.

7. Prije svega navesti je da je pogrešno shvaćanje prvostupanjskog suda da u okolnostima konkretnog slučaja, kada nekretnina predstavlja stečajnu masu a predlagatelj ne raspolaže ispravom koja bi sadržavala suglasnost stečajne upraviteljice za ispravak upisa uknjižbom prava vlasništva za korist predlagatelja uz istodobno brisanje prava vlasništva uknjiženog za korist stečajnog dužnika, ne postoji niti opravdani razlog za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

8. Naime, prema odredbi čl. 171. st. 1. SZ nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili ovrsi ili osiguranju u korist stečajnog vjerovnika.

8.1. Prema odredbi čl. 169. st. 9. SZ nakon otvaranja stečajnog postupka dopustit će se i provesti upis u javne knjige, ako su pretpostavke za upis ostvarene prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka.

8.2. Odredbu čl. 169. st. 9. SZ valja tumačiti na način da se ta odredba odnosi na situaciju kada je prijedlog za upis određenog prava u zemljišnu knjigu podnesen sudu nakon što su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad osobom od koje se stječe određeno pravo te kada su materijalne pretpostavke za upis tog prava nastupile prije nastupa pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, činjenica da je nad upisanim zemljišnoknjižnim vlasnikom otvoren stečajni postupak prije podnošenja prijedloga te da je ispravu na koju se između ostalih poziva predlagatelj (međuvlasnički ugovor) potpisao Stanograd stambeno-graditeljska zadruga prije otvaranja stečajnog postupka, nije prepreka za odlučivanje o prijedlogu predlagatelja za otvaranjem i pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na predmetnu nekretninu.

9. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. - dalje: Pravilnik).

9.1 Opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno osnovanost prijedloga ocjenjuje se na temelju isprava priloženih prijedlogu (čl. 209. st. 4. ZZK), s tim da u ovom dijelu postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka (čl. 208. st. 3. ZZK), gdje je prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu dovoljno učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upisa, dok je osnovanost prijedloga za promjenu upisa na nekretnini predmet postupka koji se tek treba otvoriti.

9.2. Dakle, cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom postupku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

9.3. U konkretnom slučaju predlagatelj je uz prijedlog kojim traži otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu u zk. ulošku br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na posebnom dijelu nekretnine koji je upisan kao garaža br. 5 površine 13,18 m2 u podrumu (kota-3,20) u planu posebnih dijelova zgrade označeno sa G5 priložio etažni elaborat izrađen od strane Stanograd studio d.o.o., od srpanj 2004., koji je potvrđen od strane nadležnog ureda Grada Zagreba, KLASA: 361-08/11-003/143, URBROJ: 251-13-22/214-12-3, od 02.01.2012., iz kojeg proizlazi da je predmetna garaža koja je upisana za 5. Suvlasničkom dijelu E-5 oznake garaža broj 5, površine 13,28 m2 u podrumu (kota-3,20) u planu posebnih dijela zgrade označena kao garaža G-4 površine 14,60 m2, zatim potvrdu nadležnog tijela Grada Zagreba od 02.01.2012., rješenje o izvedenom stanju te međuvlasnički ugovor iz 2007. kojim su svi tadašnji vlasnici nekretnine, odnosno njenih posebnih dijelova, pa tako i Stanograd stambeno-graditeljska zadruga, priznali predlagatelju pravo vlasništva na 5/1000 dijela zgrade i zemljišta u Zagrebu, Ilica 134 sagrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povezano s vlasništvom u podrumu garaže oznake G-4 ukupne površine 14,60 m2 u planu posebnih dijelova označeno svijetloplavom bojom.

9.4. Navedene isprave prvostupanjski sud nije vrijednosno cijenio, niti je s te osnove zaključio o osnovanosti prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka radi čega činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno.

10. Pri tome okolnost da je Stanograd stambeno-graditeljska zadruga u stečaju zastupan po stečajnoj upraviteljici prodao predmetnu garažu te da je pod brojem Z- 54139/2024 zaprimljen prijedlog ĐZ radi uknjižbe prava vlasništva uz kojeg je priložen kupoprodajni ugovor od 8.11.2024. nije od utjecaja na ocjenu osnovanost prijedloga za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka od 30. rujna 2024. jer je sukladno čl. 116. ZZK za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

11. Slijedom izloženog, žalbu predlagatelj valjalo je uvažiti, a prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi sa čl. 99. st. 2. ZZK.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te ponovno odlučiti o predmetnom prijedlogu predlagatelja, ocjenjujući da li ispravama koje je predlagatelj priložio prijedlogu opravdava razlog za pokretanje ovog pojedinačnog ispravnog postupka.

Pula - Pola, 18. kolovoza 2025.

Sudac

Biljana Pamić