Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-213/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Suvlasnici stambene zgrade u [adresa], zastupani po Gradskom stambenom komunalnom gospodarstvu d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 03744272526, svi zastupani po punomoćniku Mladenu Gajski, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenice AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Krešimiru Pencingeru, odvjetniku iz Slavonskog Broda, radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-5671/2017-35 od 15. ožujka 2024., dana 18. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

I Žalba ovršenice odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-5671/2017-35 od 15. ožujka 2024.

II Odbija se zahtjev ovršenice za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe od 4. ožujka 2019., kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenica zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) koji se na ovaj postupak primjenjuje sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.,131/20., 114/22. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ), s prijedlogom da se isto preinači sukladno žalbenim navodima. Traži trošak žalbenog postupka.

2.1. U žalbi ovršenica u bitnom navodi da je ovrhovoditelj pokrenuo ovršni postupak na nekretnini ovršenice i to tražbine u iznosu od 4.652,06 Kn a trenutna vrijednost stana u vlasništvu ovršenice da iznosi nekoliko desetaka tisuća eura pa da je jasno da je riječ o vrijednosti tražbine nerazmjerno manjoj od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu. Ovrhovoditelj da nije dokazao da postoji njegov opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga. Ovo da su okolnosti o kojima sud mora voditi računa u skladu s odredbom čl. 80.b. Ovršnog zakona. Nadalje se ističe da prijedlog za ovrhu nosi datum 5. svibnja 2017. međutim da je prijedlog predan Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 31. kolovoza 2017., dakle da je predan sudu nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, stoga da je pogrešan pravni stav prvostupanjskog suda da se odredba čl. 80.b.OZ-a ne može primijeniti jer se ista primjenjuje samo na postupke pokrenute nakon 3. kolovoza 2017. postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona. Prvostupanjski sud da je pogrešno zaključio da se odredba čl. 80. b. st. 2. i 3. OZ-a ne primjenjuje u konkretnom slučaju. U nastavku ovršenica ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu pogrešno označen. Navodi da je sasvim jasno da bi ovrha ovršenici prouzročila štetu koja bi se teško mogla popraviti a odgoda da se ne protivi javnom interesu niti bi se njome nekome nanijela šteta.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za odgodu ovrhe u bitnom obrazlažući da je u konkretnom slučaju ovršenica ispunila jedan od uvjeta kada je podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u skladu s čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a, no da nije dokazala postojanje druge pretpostavke jer ni na koji način nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.

6. Sukladno odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako postoji koja od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a). Dakle, obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene za odgodu ovrhe.

7. Cijeneći prethodno navedeno, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da okolnost što je ovršenica podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom sama po sebi nije dostatna za odgodu ovrhe, već i da je potrebno dokazati drugu pretpostavku.

8. Nastavno na prethodno navedeno, a vezano uz žalbeni prigovor ovršenice da postoji očiti nerazmjer između vrijednosti nekretnine i vrijednosti tražbine. Ističe se da je točno da je odredbom čl. 80. b OZ-a propisano da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini i kada glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 Eura ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

8.1. Pri navedenom je potrebno naglasiti da je odredba čl. 80.b st. OZ-a u taj zakon unesena Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 73/17., dalje u tekstu ZIDOZ/17) koji se primjenjuje od 3. kolovoza 2017. Nadalje, odredbom čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 131/20., na snagu stupio 28. studenoga 2020.) odredba čl. 80.b st. 1. OZ izmijenjena tako da je limit ovrhovoditeljeve tražbine radi ostvarenja koje se ovrha neće odrediti na ovršenikovoj nekretnini povećan na iznos od 40.000,00 kn. Odredbom čl. 80.b st. 2. OZ sada je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: - je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, - je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, - služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, - ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, - je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

8. 2. Odredbom čl. 44. st. 1. ZIDOZ/17 propisano je da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu toga zakona dovršiti primjenom odredbi Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), a samo za određene njegove odredbe (st. 2., 4. i 5. toga čl.), među kojima nije ona iz čl. 15. ZIDOZ/17, propisana je iznimka, dakle njihova primjena i na postupke pokrenute prije njegova stupanja na snagu. No, u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev-231/2019-2 od 27. travnja 2022. izražen je stav da odredba čl. 15. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 73/17) primjenjuje se u svim ovršnim postupcima u kojima je nakon stupanja na snagu toga zakona, 3. kolovoza 2017., podnesen prijedlog za ovrhu na ovršenikovoj nekretnini, pa i kada se radi o prijedlogu za promjenu predmeta i sredstva ovrhe podnesenom u postupku u kojemu je prvi prijedlog za ovrhu podnesen prije 3. kolovoza 2017.

8.3. Naime, još od stupanja na snagu Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96) u ovršnom se postupku vodi računa o zaštiti ovršenikova dostojanstva, odnosno, propisano je da se pri provedbi ovrhe pazi na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna. To je načelo sadržano i u odredbi čl. 6. OZ-A koji se primjenjuje u ovom predmetu, koja glasi: "Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni."

8.4. No, u konkretnom slučaju, iz stanja spisa, protivno žalbenim navodima ovršenice prijedlog za ovrhu predan je neposredno Općinskom sudu u Slavonskom Brodu 5. svibnja 2017. (str. 1-6 spisa), a ne kako to pogrešno tvrdi ovršenica 31. kolovoza 2017., stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio u odnosu na odredbu čl. 80.b. OZ-a, da se ista ne može primijeniti u konkretnom predmetu budući da se sukladno čl. 44. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 73/17) primjenjuje samo na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona odnosno nakon 03. kolovoza 2017. što u ovom predmetu nije slučaj, jer je postupak pokrenut podnošenjem prijedloga za ovrhu 5. svibnja 2017. Osim toga, ovaj se postupak ne nalazi u fazi određivanja ovrhe na nekretnini, te eventualna primjena čl. 80.b. st 2.OZ-a sama po sebi nije razlog za odgodu ovrhe.

9. Ostali žalbeni razlozi kojima se ističu uopćeno nepravilnosti pri provedbi ovrhe bez da je konkretno navedeno o kakvim nepravilnostima je riječ, kojima se osporava aktivna legitimacija ovrhovoditelja, nisu razlozi za odgodu ovrhe i ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

10. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP- a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno je kao u izreci .

11. Ovršenici nije priznat žalbeni trošak obzirom da ista nije uspjela sa svojom žalbom (čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a).

Osijek, 18. kolovoza 2025.

Sutkinja

Jasna Bratek