Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj:11 -725/2023-8

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 11 -725/2023-8

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća, te Siniše Pleše i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vere Šinogl, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. L., zbog kaznenog djela protiv osobne slobodespolni odnošaj bez pristanka – iz članka 152. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11 i 143/12 - u daljnjem tekstu: KZ/97), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: 3 K-383/2015-159 od 8. srpnja 2021., podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, u sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2023., u nazočnosti branitelja optuženog Ivana Lovrića, odvjetnika G. M.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. Uslijed gornje odluke žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Rijeci, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 130/20 i 80/22  – u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobodio je od optužbe optuženog I. L. da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobodespolni odnošaj bez pristanka – iz članka 152. stavak 1. KZ/97.

 

1.1 Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 oštećena T. S. B. je s imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu:

 

1.2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Odgovor na žalbu podnio je optuženi I. L. po branitelju V. D., odvjetniku iz R., s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

 

2.2. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

2.3. O sjednici vijeća, na temelju članka 475. stavak 1. ZKP/08, na njihov zahtjev, izvješteni su optuženi I. L., njegovi branitelji odvjetnik V. D. i odvjetnik G. M. te državni odvjetnik. Na sjednicu nije pristupio, uredno obaviješten državni odvjetnik te optuženik, dok je pristupio branitelj optuženog I. L., odvjetnik G. M.., koji je na sjednici iznio razloge žalbe, te naveo da se sjednica može održati bez nazočnosti optuženika, koji je uredno obaviješten o sjednici vijeća (članak 475. stavak 3. ZKP/08).

 

3. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

 

4. Ispitujući pobijanu presudu povodom podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavak 1. ZKP/08, utvrđeno je da se prvostupanjska presuda ne može ispitati jer su razlozi o odlučnim činjenicama u znatnoj mjeri proturječni čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Naime, u bitnome, prvostupanjski sud u razlozima presude (stranica 15., 2. odjeljak odozgo) utvrđuje da iz svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza ne proizlazi da se spolni odnošaj između optuženika i oštećenice dogodio na način kako je to optuženiku činjeničnim opisom stavljeno na teret, odnosno da je optuženik u oštećenicu penetrirao i zaključuje, prihvaćajući iskaz optuženika, da su „…optuženik i oštećenica imali seksualni kontakt, odnosno radnju izjednačenu sa spolnim odnošajem i to na način kako je to u svojoj obrani opisao optuženik…“. Imajući na umu da optuženik u svom iskazu na suprotan način opisuje dinamiku inkriminiranog događaja, onda je očito da sud smatra da nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo kako mu se to i inkriminira, odnosno da nije ostvario objektiva obilježja bića inkriminiranog kaznenog djela. Potom sud, u istom odjeljku, navodi da nije dokazano „..niti postojanje svijesti na strani optuženog da oštećenica ne bi pristala na takav seksualni kontakt…“, misleći pri tome na seksualni kontakt kako ga je to u svom iskazu opisao optuženik. Prema tome, iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud proturječan u pogledu razloga o odlučnim činjenicama zbog kojih optuženika oslobađa od optužbe jer prvo tvrdi da nije dokazano da je optuženik ostvario objektivna obilježja bića kaznenog djela na način kako mu je to inkriminirano, a potom tvrdi da optuženik nije ostvario subjektivna obilježja bića kaznenog djela i to u onoj dinamici događaja koju on opisuje, a ta dinamika događaja mu se niti ne inkriminira. Slijedom navedenog prvostupanjska presuda je ukinuta i spis je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

5. Radi daljnjeg pravilnog postupanja prvostupanjskog suda ističe se da se optuženiku ne inkriminira, iako je tako očito greškom i optuženo, kazneno djelo protiv osobne već spolne slobode. Zatim prvostupanjski sud treba imati na umu da se optuženiku ne inkriminira kazneno djelo iz KZ/97 već kazneno djelo iz KZ/11 jer je članak 152. KZ/97 kazneno djelo udruživanja radi činjenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske. Potom se prvostupanjski sud upućuje, a kako to pravilno tvrdi državni odvjetnik u žalbi, da je dužan prema članku 3. KZ/11 utvrditi i obrazložiti pravni kontinuitet imajući na umu da je Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 129/2019) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. kazneno djelo iz članka 152. KZ/11 brisano iz Kaznenog zakona jer u slučaju da nema pravnog kontinuiteta nije niti potrebno da sud provodi cjelokupni dokazni postupak.

 

6. Razmatrajući žalbu državnog odvjetnika podnesenu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a shodno odredbi članka 487. stavak 4. ZKP/08, treba istaknuti da će sud u ponovljenom postupku, osim što će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. stavak 5. ZKP/08, vodeći pri tome računa o navodima iz ove odluke, isto tako imati na umu da je prema naprijed navedenoj odredbi sud dužan iznijeti ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza. To u konkretnom slučaju znači da je sud dužan obrazložiti na koji način je trag sperme, koji se podudara s alelima DNA profila optuženika, a što proizlazi iz nalaza i mišljenja Službe za biološka i kontaktna vještačenja Centra za forenzična vještačenja, pronađen na gaćicama oštećenice što je, barem za sada, u suprotnosti s iskaznom optuženika iz kojeg proizlazi da oštećenicu nije skidao, dok oštećenica u svom iskazu navodi da je optuženik u nju penetrirao i da je ejakulirao djelomično u nju, a djelomično izvan. U ponovljenom postupku sud će na okolnost samog spolnog odnošaja i postupanja oštećenice nakon spolnog odnošaja oštećenicu ponovno ispitati na način da će utvrditi gdje je optuženik ejakulirao (u nju, po krevetu, po tlu) te točnu dinamiku kada i s čim se obrisala, kada se istuširala, kada je obukla gaćice i hlače, a zatim će imajući na umu utvrđeno ispitati vještake koliko dugo se sperma zadržava u tijelu žene i postoji li mogućnost, imajući na umu vrijeme događaja i vrijeme kada je oštećenica pregledana, da u ili na njoj, s obzirom da se i istuširala, nije bilo tragova sperme optuženika, a sve kako bi se utvrdilo kako su tragovi sperme optuženika pronađeni na gaćicama oštećenice, što je od značaja za utvrđivanje optuženikove kaznenopravne odgovornosti.

 

7. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 28. studeni 2023.

 

      PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

          Lidija Vidjak, v. r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu