Broj: K-57/2021-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Narodnog doma 2b

52000 Pazin

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sucu Denisu Heku, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Klaudije Debeljuh kao zapisničara, u kaznenopravnoj stvari protiv okr. UD, koga brani izabrani braniteljica Marija Budimir odvjetnica u Puli, optuženog optužnicom ODO Pazin posl.br. KO-DO-49/2021 od 19. ožujka 2021. godine, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, – u daljnjem tekstu KZ/11) nakon održane javne glavne rasprave dana 11. kolovoza 2025. godine u nazočnosti ZODO [adresa] PD., okr. UD, braniteljice okrivljenika odvjetnice Marije Budimir, dana 14.kolovoza 2025. godine objavio je, a dana 11.kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19; dalje u tekstu: ZKP/08) kazneni nalog izdan presudom ovoga suda K-57/2021-2 od 23. ožujka 2021. se u odnosu na okrivljenika UD stavlja izvan snage.

II. Okrivljenik UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadimka " U", od oca P i majke G, rođenog **.**.1969. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanina Republike Hrvatske, pismenog, autolimara, zaposlenog u vlastitom obrtu, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, sa završenom srednjom školom u Rovinju i Puli, vlasnik automobila marke "Nissan" godište 2004., suvlasnik nekretnine u kojoj živi, prosječno mjesečno ostvaruje zaradu od oko 2.000,00 kuna, prekršajno nekažnjavan, neosuđivan,

k r i v  j e

jer je:

dana 3. svibnja 2020. godine, oko 12,30 sati, na raskrižju DC-64 Pazin- Gračišće i LC- 50110 koja vodi za naselje Putinji, upravljajući osobnim automobilom marke "Nissan Terrano" registarskih oznaka [registarska oznaka] i krećući se cestom iz smjera Gračišća prema Pazinu, protivno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19), svjestan da može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, olako smatrajući da do toga neće doći, dolaskom do navedenog raskrižja, vozilom započeo radnju skretanja ulijevo u smjeru mjesta Putinji, bez da je prethodno propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom gore navedene ceste, pa je tako oduzeo prednost prolaska motociklu marke "Honda CBR1000" registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao GD, koji se kretao kolnikom navedene ceste iz smjera Pazina, kojom prilikom je došlo do udara prednjeg dijela motocikla reg. oznake [registarska oznaka] u prednju desnu bočnu stranu vozila reg. oznaka [registarska oznaka], uslijed čega je GD zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma zuba, frakture baze V. metakarpalne kosti s impakcijom ulomaka i otvorenog prijeloma mandibule,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo ljudi, zbog čega je prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

pa je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11.

III. Temeljem čl. 227. st. 2. KZ/11 okrivljenik UD

se osuđuje

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

IV. Temeljem čl. 56. KZ/11 okrivljeniku UD

se izriče

UVJETNA OSUDA

na način da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljenik UD u roku od 2 (dvije) godine, od dana pravomoćnosti ove presude, ne počini novo kazneno djelo.

V. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenik UD je dužan podmiriti trošak kaznenog postupka na način da je dužan na ime paušalne svote platiti iznos u visini od 200,00 eura, trošak stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl.ing.prometa Željka Petkovića u iznosu od 703,86 eura, trošak oštećenika GD u iznosu od 43,10, trošak svjedoka ŽD u iznosu od 16,50 eura odnosno sveukupno iznos od 963,46 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, i to uplatom u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Svojom optužnicom ODO Pazin posl.br. KO-DO-49/2021 od 19. ožujka 2021.,(list 105-107) stavlja na teret okr. UD (daljnje u tekstu: okrivljenik) počinjenje jednog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa- izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u čl.227.st.1. i 2. KZ/11 a kažnjivo po čl.227.st. 2. KZ/11.

2. Valja napomenuti da je prvotno izdan kazneni nalog ovosudnom presudom broj K-57/2021-2.od 23. ožujka 2021. godine (str. 108-111 spisa), no kako je okr. UD putem izabrane braniteljice odv. Marije Budimir, pravodobno podnio prigovor (list 112-114 spisa) valjalo je prilikom objave nepravomoćne presude staviti izvan snage predmetni kazneni nalog kako to određuje čl.544.st.1. ZKP/08 , a kako je nakon toga rješenjem ovoga suda K-57/2021-6, Kov-70/2021-4 od 10. lipnja 2021. (str.118- 120 spisa) u cijelosti potvrđena predmetna optužnica to se išlo u zakazivanje glavne rasprave i donašanja konačne meritorne odluke.

3. Radi donašanja meritorne odluke proveden je dokazni postupak u kome je uređujući sudac pročitao Ispis dojave (list 2 spisa), Medicinska dokumentacija za oštećenika GD (listovi 3 i 10 spisa), Zapisnik o očevidu PP Pazin od 3. svibnja 2020. godine sa situacijskim planom i fotodokumentacijom (listovi 4-6, 21-35 spisa), fotografije (list 125-163 spisa), izvješće Usluga d.o.o. [adresa] (list 167 spisa), Istarske ceste d.o.o. (list 169, 172-174 spisa), Županijska uprava za ceste (list 175 spisa), Hrvatske ceste (list 177 spisa), Istarske ceste d.o.o. (list 178 spisa), nalaz i mišljenje vještaka prometne struke dipl. ing. prometa Željka Petkovića od 15. rujna 2020. ( list 45-53 spisa), dopuna nalaza i mišljenja vještaka prometne struke dipl. ing. prometa Željka Petkovića od 15. rujna 2020. ( list 64-66 spisa).

4. Ispitan je u svojstvu svjedoka ujedno oštećenika GD, svjedoci LD, MD, TD i ĐD.

5. Isto tako i neposredno je na glavnoj raspravi dana 02.prosinca 2024.,nalaz i mišljenje davao stalni sudski vještak prometne struke dipl. ing. Željko Petković, koji je i u pismenom obliku dostavio nalaze i mišljenja od 15. rujna 2020. (list 45-53 spisa), te dopunu nalaza i mišljenja od 19. prosinca 2020.godine (list 64-65 spisa).

6. Nakon toga je uređujući sudac pročitao izvatke KE i PE za okrivljenika list 72 i 74 spisa, a prije ispitivanja okrivljenika.

7. Na kraju dokaznog postupka, je a kako se očitovao da se ne smatra krivim, te drukčije nije zahtijevao, temeljem čl.417.a.st.5. ZKP/08 iskazivao okr. UD.

8. Isto tako je nakon ispitivanja okrivljenika a temeljem članka 435.ZKP/08. reporducirana snimka njegova ispitivanja ispred ODO Pazin o čemu je sastavljen zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika UD broj: Kir-DO-79/2020. od 12.ožujka 2021. (list 95-99 spisa) i to snimka ispitivanja koja prileži u koverti na listu 100 spisa.

9. Čl. 421. st. 1. t. 2. ZKP/08 odbijen je dokazni prijedlog obrane da se u ovoj kazneno pravnoj stvari provede dopunsko prometno vještačenje, a prije toga očevid, odnosno rekonstrukcija na licu mjesta jer po motrištu ovoga suda su provedenim kako osnovnim tako i dopunskim vještačenjem po vještaku prometne struke Željku Petkoviću kao i neposrednim njegovim ispitivanjem na glavnoj raspravi dana 2. prosinca 2024., odlučne činjenice utvrđene na takav način koje omogućuju sudu donašanje meritorne odluke, a druge važne činjenice se ne bi utvrdile.

10. Iz istih razloga odlučeno je da se neće provoditi daljnji dokazni postupak te je kao što je već navedeno odbijen prijedlog za rekonstrukciju predmetne prometne nesreće kao i da se čita prezentirano očitovanje od strane obrane stalnog sudskog vještaka za cestovni i zračni promet ŽS u Velikoj Gorici JD.

11.Provedbom dokaznog postupka te na taj način utvrđenog pravno relevantnog činjeničnog stanja, ovaj je sud motrišta kako je na nedvojben način utvrđeno da je upravo okr. UD počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnim optužnim aktom i to jedno kazneno djelo protiv sigurnosti prometa

- izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl.227.st.1. i 2. KZ/11, kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11 i to na način kao što je to opisano u činjeničnom supstratu optužnog akta, da je i odgovoran za počinjenje predmetnog kaznenog djela u kaznenopravnom smislu, stoga je isti proglašen krivim za počinjenje predmetnog kaznenog djela, te mu je izrečena određena kaznenopravna sankcija cijeneći pri tome sve okolnosti koje utječu na izbor vrste i visine kaznenopravne sankcije a kako to određuje čl.47. KZ/11.

12. U ovoj kaznenopravnoj stvari nije sporno da je došlo do predmetne prometne nesreće upravo tog 03. svibnja 2020. u oko 12:30 sati na raskrižju DC-64 Pazin-Gračišće, i LC-50110 koja vodi za naselje Putinji, nije sporno da je okr. UD upravljao osobnim automobilom marke "Nissan Terrano", reg. oznaka [registarska oznaka], da se kretao cestom iz smjera [adresa] prema [adresa], isto tako nije sporno da je oštećenik GD upravljao motociklom marke "Honda Cbr 1000", reg. oznake [registarska oznaka], te da se isti kretao kolnikom navedene ceste iz smjera [adresa], te nije sporno da je došlo do kontakta između ova dva vozila, te isto tako nije sporno da je iz predmetne prometne nesreće GD zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma zuba,frakture baze V. metakarpalne kosti s inpakcijom ulomaka je otvorenog prijeloma mandibule a što je utvrđeno čitanjem zapisnika o očevidu PU Istarske, Policijske postaje Pazin Klasa broj:211-04/20-P/8937, Urbroj: 511-08-26/06-P-25- 1/2000. od 03.svibnja 2020. (list 4-5 spisa), zajedno sa skicom mjesta događaja odnosno situacijskim planom (list 6 spisa), iz medicinske dokumentacije za oštećenika (list 10 spisa) sa kvalifikacijom tjelesnih ozljeda iz iskaza samog oštećenika GD u tom dijelu kao i obrane okr.UD.

13. Po motrištu ovoga suda provedbom dokaznog postupka na nedvojben je način dokazano da je kritične zgode okr. UD prekršio odredbu čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17,70/19: dalje u tekstu – ZOSPC) koji određuje da prije započinjanja radnje iz čl.43.st.1.ZOSPC-a (vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom-uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati u desno ili u lijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl., ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu) vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pri tom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

14. Po motrištu ovoga suda obrana okr. UD je prilagođena, usmjerena je u cilju izbjegavanja ili barem ublažavanja kaznenopravne odgovornosti za počinjeno kazneno djelo, pa po motrištu ovoga suda okr. UD neistinito želi prikazati sudu da on u početku započinjanja radnje skretanja u lijevo nije vidio nikoga da bi dolazio iz suprotnog smjera, a niti kad se nalazio u prelaženju središnje razdjelne crte nije vidio nikoga nadolazeće iz suprotnog smjera, a kad je već bio konpletno sa svojim vozilom izvan (glavne) ceste, na sporednoj cesti, je odjedanput doletio motocikl i udario u njegovu desnu stražnju stranu, da se inače radi o nepreglednom zavoju, dvostrukom zavoju koji je oštar, da su se više puta na toj dionici ceste događale prometne nesreće, da je inače ograničenje na tom djelu prometnice 50 km/h jer se radio o naseljenom mjestu. Okrivljenik po motrištu ovoga suda želi prikazati kritični događaj da on prilikom cijele radnje skretanja nije vidio da iz suprotnog smjera dolazi predmetni motocikl, te po motrištu ovoga suda upućuje na činjenicu da je do prometne nesreće došlo iz razloga neprilagođene brzine kretanja motocikla kojeg on nije mogao pravodobno iz tog razloga uočiti.

15. Reproducirana je i snimka iskaza okrivljenika UD koji u bitnome iskazuje kao i na ročištu glavne rasprave 11.kolovoza 2025.godine.

16. Okr. UD tako ispitan iskazuje da će koristiti svoje zakonsko pravo te neće odgovarati na pitanja suda i tužiteljstva, želi reći da nije kriv za ovo što mu se stavlja na teret, posebice mora reći da kada je započeo radnju skretanja u lijevo nije vidio nikoga da bi dolazio iz suprotnog smjera, isto tako niti kad je prelazio središnju razdjelnu crtu isto tako nije vidio nikoga da dolazi iz suprotnog smjera, a kada je već bio sa svojim vozilom kompletno izvan ceste, na sporednoj cesti onda je odjedanput doletio taj motor i udario u njegovu desnu stražnju stranu. Taj zavoj je nepregledan, dvostruki zavoj, oštar je, te su se na toj dionici ceste, više puta događale prometne nesreće. Tu je ograničenje 50 km/h na toj dionici, radi se o naseljenom mjestu, ne osjeća se kriv, stvarno, nikoga nije bilo, kao što je iskazao kad on vrši tu radnju skretanja ulijevo.

17. Svjedok ujedno oštećenik GD, iskazuje da se sjeća da je sam ove zgode upravljao motociklom marke Honda CBR1000RR na području mjesta [adresa], da je vidio jedan džip kako dolazi iz suprotnog smjera, isti da mu je oduzeo prednost jer po njemu isti nije skretao kako je trebao, zna da je kočio, no nije ga uspio izbjeći, i došlo je do sudara, to da se dogodilo oko podneva. Nadalje navodi da ne zna kojom brzinom se je kretao, ali moglo je biti 70km/h, razdaljina između njega i tog džipa da je je mogla biti 150 metara, ali da nije sto posto siguran. Nakon udarca da ja pao u nesvijest tako da se ne sjeća ništa do dolaska hitne. Poznaje ĐD, toga dana je ĐD vozio iza njega sa svojim motociklom. Nešto da je pričao sa ĐD u svezi ove nesreće, tada da je kočio maksimalno što je mogao da izbjegne sudar, ali nije uspio, da je kočio sa prednjom kočnicom jer da je kočio sa zadnjom da bi napravio još gore vjerojatno bi pao sa motora. Kada je kočio sa prednjom kočnicom dešavalo se to da se motor počeo lagano dizati na prednji kotač, ja on da ga je pokušao obuzdat i to je to. Prije sudara on i motor nisu pali, sa motociklom da je udario u prednji desni kraj tog džipa. Nakon nesreće okrivljenik i on da nisu kontaktirali, njegov motocikl je tada bio 13 godina star, i istog da je kupio polovnog, u trenutku nesreće da ga je imao otprilike 3,5 godine u vlasništvu. Motocikle da vozim od svoje šest godine života, s time da je počeo voziti na stazi. Ovaj motocikl kojim je upravljao da ima 186 konjskih snaga, 1000 kubika, da ne zna točno, ubrzanje od 0 do 100 ovog motocikla a misli da je oko 5 sekundi. Ovom prometnicom da je znao često prolaziti, da radi u transportu pa se prosječno jednom tjedno po toj cesti vozi, a po sezoni otprilike vikendom prolazi motociklom po toj dionici, recimo 4 puta mjesečno. Tada da je bio maksimalno obučen, imao je motociklistički kombinezon, rukavice, čizme i kacigu. Bilo je sunčano vrijeme i malo vjetrovito. Asfalt je bio suh. Što se tiče pneumatika na njegovom motociklu isti da su bili potpuno novi. Slomio je desnu šaku, ne zna točno o kojim kostima se radi, isto tako i lijevu šaku, te da mu je bila slomljena vilica, u predjelu glave i u zglobu, da je bio 9 dana u bolnici na Sušaku u Rijeci. Nadalje navodi da će podnijeti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete. Na pitanje tužiteljstva da li se može sjetiti da li je na tom džipu bio upaljen pokazivač smjera, odgovara da misli kako nije bio uključen, da ga nije vidio, taj džip da nije počeo skretati iz stajaćeg položaja već iz kretanja. Osim što je kočio kako je iskazao, da ga je pokušao zaobići, ali da nije uspio i došlo je do sudara. Pokušavao je zaobići ovaj džip gledajući s njegovog smjera sa desne strane.

18. Na pitanja braniteljice navodi da prije nego je kočio se kretao brzinom oko 70km/h. Njegov motocikl da nema ABS, nadalje navodi da maksimalno kočio koliko je bilo u njegovoj mogućnosti, a da ne padne. Kad ga se pita da li može procijeniti kojom je brzinom udario u vozilo okrivljenika, odgovara da je to mogla biti brzina oko 50km/h, radnju kočenja da je poduzeo kad je prvi put vidio vozilo okrivljenika, da je bio udaljen nekih 100 - 150 metara, te da je tada to vozilo iz suprotnog smjera prema njemu dolazilo svojom desnom trakom, da je vidio da vozilo okrivljenika nije zaustavilo već da je u kretanju počelo skretati u lijevo. Na pitanje da li zna kakvo je raslinje bilo uz prometnicu, odgovara da ne zna, koliko je bila visoka trava, da se ne sjeća. Zaobilazio je vozilo okrivljenika uz rub prometnice.

19. Od strane uređujućeg suca se mjesto označuje kemijskom olovkom – x, gdje je pokazao oštećenik.

20. Kad ga se pita na kojoj udaljenosti je iza njega bio sa motociklom ĐD odgovara da nije gledao u rikverc pa ne zna. Kad ga se pita da li je ispravno ovakvo zaobilaženje drugog vozila, odgovara da je pokušao izbjeći sudar, inače da je sam u svojoj traci te ne zna zašto ne bi bilo ispravno. Kad je udario u vozilo okrivljenika odgovara da se ono nalazilo na rubu kolnika. Utvrđuje se da oštećenik na fotografiji F5 pokazuje gdje je po njemu došlo do sudara, te sudac označava to mjesto Y na fotografiji.Tog dana dana da je krenuo iz [adresa], da se išao provozat s motociklom. Kočnice da su na njegovom motociklu bile ispravne, to da zna jer da je i prije ovog događaja znao kočiti, tog istog dana kad je vozio motocikl.

21. Svjedok TD, iskazuje da je zajedno sa kolegom HD poduzeo radnju očevida u svezi ove nesreće o čemu da su sastavili zapisnik o očevidu. Tog dana da je prije bio pozvan u smjenu radi ove prometne nesreće, jer je kolega HD bio sam, te kad su došli na lice mjesta on da je vršio mjerenja, te fotografiranje lica mjesta događaja. Sjeća se da je okrivljenik bio na licu mjesta kad su došli, kao i kolege iz [adresa], MD i još jedan policijski službenik kome ne znam prezime. Njemu da je bilo rečeno kad je došao na lice mjesta da je bila Hitna pomoć ali da je on nije vidio, već je bila otišla. On da je osobno sačinio situacijski plan, da osobno nije to utvrdio, ali naknadno da je kolega HD išao to utvrditi te je utvrđeno da se radi o ograničenju brzine od 50km/h, jer se radi o naseljenom mjestu [adresa]. Svi zajedno su izmjerili preglednost kolnika, da nije siguran napamet koliko su to utvrdili, ali siguran je da je upisano u zapisniku o očevidu. Ukoliko nije u zapisniku o očevidu onda je sigurno u bilješkama koje je vodio kolega HD. Moguće je da se radilo o 65 metara jer da zna da su to svi zajedno izmjerili. S obzirom da je točka sudara kako su utvrdili bila već na ovoj sporednoj cesti, po tome zaključuje da je vozilo okrivljenika već bilo skrenulo u lijevo. Kad ga se pita da li su zatečeni eventualni tragovi kočenja motocikla, odgovara da ne može znati napamet, da bi morao vidjeti situacijski plan. Svjedoku se prezentira situacijski plan na listu 6 te isti odgovara: da je sam izradio situacijski plan kao što je već rekao te na istome nisu naznačeni tragovi kočenja motocikla jer ih nisu utvrdili, a može se vidjeti i iz fotodokumentacije očevida. Po njegovog iskustvu ukoliko je motocikl tehnički ispravan i ukoliko vozač snažno koči onda bi sigurno na kolniku ostali tragovi kočenja i to trag prednjeg kotača, a po njemu bi došlo i do pada motociklista. Ukoliko motocikl nema ABS sistem kočenja onda je situacija gora jer onda dolazi do potpune blokade prednjeg kotača, a što posljedično znači da prednji kotač potpuno blokira te onda dolazi ili izbačaja vozača motocikla prema naprijed ili do samog pada motora. Da je bilo nešto trave uz prometnicu, ali ne nešto posebno, ali stanje se sve vidi na fotografijama. Utvrđuje se da su svjedoku prezentirane fotografije koje su od strane obrane dostavljene u spis na listu 125-163 spisa te isti navodi: da se sjeća da je upravo to vozilo tamnoplave boje koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći i motocikl koji je vidljiv na fotografijama. Oni su ovu razdaljinu od 65 metara utvrdili sa mjernim kolicima kad su mjerili udaljenost. Kad ga se pita da li je pravilno obilaženje vozila okrivljenika od strane motocikliste sa desne strane gledajući iz smjera kretanja motocikla , odgovara kako iz iskustva zna da je to bila reakcija vozača motocikla za izbjegavanje sudara, a ne obilaženje, s obzirom da su dosta velika oštećenja i na motociklu i na ovom drugom vozilu, a što ukazuje na veliku brzinu kretanja motocikla, a onda je nemoguće obaviti radnju obilaženja jer to inercija ne dozvoljava, jer bi motociklista sigurno bio pao da je išao u neke obilaženje. Okrivljenik je kao što je rekao mogao vidjeti ispred sebe na razdaljinu od 65 metara što je s obzirom na konfiguraciju prometnice to i uobičajeno. Nemoguće je na ovom djelu prometnice međusobnu uočavanje na razdaljini 100 -150 metara, a nakon što mi se predočava u ovom djelu iskaz oštećenika.Najprije su on i kolega HD stali na maksimalnu udaljenost koliko su se mogli međusobno vidjeti, s obzirom na konfiguraciju prometnice, a nakon toga da je s mjernim kolicima izmjerio ovu udaljenost i ona je iznosila 65 metara. Oni su mjerili ovu međusobnu vidljivost na način da su stajali u sredini kolničke desne trake gledano u smjeru [adresa]. Policijski službenici su stajali na sredini desnih prometnih traka gledajući od njihovog smjera gledanja. Inače kod mjerenja udaljenosti za međusobno uočavanje uvijek tako postupaju da se mjeri od sredine prometne trake, te da su se on i kolega HD cijeli vidjeli kad smo to mjerili. Vozač motocikla može kočiti prednjom, zadnjom kočnicom, a na kraju krajeva i puštanjem gasa. Da li će ostat trag kočenja na kolniku ovisi o više faktora, jedan je intenzitet kočenja, kvaliteta gume i kvaliteta asfalta. Kod starijeg pneumatika isti je tvrđi, ima slabiji gazni sloj, te je u pravilu ostavlja slabiji trag kočenja.

22. Svjedok LD, iskazao je da je zajedno sa kolegom TD obavljao radnju očevida, on da je policijski službenik PP Pazin, naveo je da nije izradio situacijski plan, već kolega TD, da misli da je lice mjesta fotografirao, a isto tako kolega TD. Neke faze očevida da su zajedno vršili, izmjerili na licu mjesta mogućnost međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće, te da se sjeća da je relativno mala udaljenost u smislu mogućnosti međusobnog uočavanja. U očevidnoj fazi se to vrši metodom osovine, te na mjestu događaja imaju mjesto sudara, od mjesta sudara izvlače tzv. osovinu udaljenost do jedne točke koju nazivaju točkom vidljivosti, a to je ona točka koja se konstatira kada jedno vozilo izađe iza zida ili druge prepreke ili iz zavoja, odnosno to bi bila prva točka gdje vozač može drugog vozača iza prepreke uočiti. Konkretno on i kolega TD su fizički stajali onda na tim točkama i onda su izmjerili udaljenost između njih dva i dobili su razdaljinu na kojoj se obzirom na konfiguraciju prometnice mogu međusobno uočiti vozila. Sa službenim vozilom su isto tako više puta prolazili kroz taj zavoj kako bi mogli utvrditi brzinu odnosno maksimalnu brzinu kojom se može savladati taj zavoj, da ne dođe do zanošenja, odnosno nekontroliranog ponašanja vozila, te da se ne sjeća točno, ali misli da su došli do brzine od 120 km/h. Da radi u policiji 28 godina te isto tako u istom vremenskom razdoblju da obavlja i očevide.Kad mu se prezentira službena bilješka na listu 7 spisa odgovara da je to njegova službena zabilješka to je tzv. konstatacija situacije, da ju je on sastavio i potpisao, na temeljem provedenog očevida s obzirom na njegovo iskustvo, zaključio je da je ovu prometnu nesreću prouzročio vozač motocikla, jer da su očevidom utvrdili da je vozač ovog automobila već takoreći završio radnju skretanja, te s obzirom da u tim trenutcima nije mogao uočiti nadolazeći motocikl pravovremeno, isti više nije imao vremena poduzeti adekvatne proturadnje da bi propustio nadolazeći motocikl iz suprotnog smjera. Razlog zašto vozačevog automobila koji je skretao nije mogao pravodobno uočiti nadolazeći motocikl je po njemu upravo prevelika brzina kretanja motocikla odnosno nepropisna brzina. U smjeru kretanja motocikla je ograničenje brzine od 60km/h, to je prometni znak na ulazu u [adresa], tako da je tome pridonijela konfiguracija prometnice između ostalog osim brzine, radi se inače o uzastopnim zavojima i desni i lijevi, desni blaži a lijevi oštar, te odmah u nastavku tog lijevog zavoja je ovo lijevo raskrižje. To su sve znakovi po pravcu kretanja motocikla. Zna da je brzina limitirana kao što je rekao, dopuštam mogućnost da je i 50km/h ukoliko smo tako utvrdili. U svakom slučaju zna da je sam uzimao u obzir limitiranu brzinu kretanja na tom djelu koja je tada važila. Tragova kočenja na licu mjesta nije bilo, koji se mogu pripisati reakciji kočenja od strane motocikliste, već je bio trag koji se prenio van prometne trake kojim se kretao motociklist, to je bio jedan masniji slabije vidljivi trag, to je po meni trag od pneumatika, a koji je ukazivao, ja sam inače i prometni policijski službenik motorist i mentor, te je u slučaju da je u ovoj situaciji vozač motociklista aktivirao prednju kočnicu, a motocikl se u lijevom zavoju nalazio u lijevom nagibu tada bi došlo do blokiranja prednjeg vozača i prvocrtnog izlijetanja motocikla uslijed sile inercije, kad bi u toj situaciji vozač motocikla aktivirao zadnju kočnicu kad bi ona blokirala, jer taj motocikl nije opremljen sustavom ABS tada bi zadnji pneumatik u toj blokadi ostavila takav neki trag na licu mjesta, masniji širi trag, ko ji nije pravolinijski već pokušava pratiti gibanje motocikla u zavoju. U toj situaciji s obzirom na takav trag da je zaključio da vozač motocikla nije aktivirao ni prednju ni zadnju kočnicu, međutim ostavlja mogućnost da je aktivirao zadnju kočnicu u trenutku kad je motociklist zaključio da će izletjeti iz kolnika pa je tu aktivnost kočenja zadnje kočnice poduzeo da motocikl pokuša dovesti opet u kontrolu. Da ima iskustva s motociklistima već 28 godina, a inače sam počeo vozit s 10 godina. Kad mu se predočava dio iskaza oštećenika da je pokušao izbjeći osobni automobil s desne strane odgovara da to ne može biti tako, da je to suludu jer je sa desne strane betonski zid koji je i oštećen, jer je motocikl udario u to terensko vozilo, te je to terensko vozilo utisnuto u zid od sile udara koji betonski zid je i popucao. Vozač motocikla je mogao te 2-3 sekunde zaključiti da može proći jedino sa lijeve strane, jer je jedino s lijeve strane mogao proći jer je imao prazan prostor i ravnu cestu. Koliko se sjećam okrivljenik je bio rekao kako nije bilo nikoga iza njega, s time da oni na licu mjesta nisu uočili da bi bilo drugih vozila, bio je jedan vozač drugog bicikla za kojeg je utvrdio da se radi o prijatelju oštećenika. I ta druga osoba je imala sportski motocikl. Sjeća se da su utvrdili stanje pneumatika na motociklu bile su skoro pa nove. Na motociklu kada su montirane tzv. sportski pneumatici koji imaju malo profila ili tzv. sleek gume koje uopće nemaju profil, tada će zbog izuzetno mekane smjese pneumatika tragovi na kolniku biti dobro izraženi odnosno bolji u odnosu na cestovnu gumu, odnosno takve guma će biti dugo vremena vruća i topla na dodir, na pneumatiku će se vidjeti tzv. valjušci na mjestu na kojem je došlo do frikcije gume, i onda po tome možemo zaključiti da je vozač poduzeo neku aktivnost. U ovom slučaju ako bi ovaj motocikl bio snažno kočen s prednjom kočnicom s obzirom na stanje pneumatika na kolniku bi zasigurno bio trag kočenja, izrazito crni trag. Kad je iskazivao o ovom masnom tragu odgovara da se ne sjeća da li je fiksiran fotodokumentacijom, kao što je reka, nije izrađivao fotodokumentaciju, koliko se sjeća što se terenskog vozila tiče, svjetla su bila ispravna, uvijek utvrđuju da li je bio uključen pokazivač smjera, u zapisniku o očevidu se onda napomene koliko zna pod točkom 4 pod tragovi i ostala zapažanja, nekad npr. zna zaostati poluga u položaju da je bio uključen pokazivač smjera, ali isto tako zna se vratiti i u neutralni položaj pa se ne može zaključivati sa sigurnošću da li je vozač dao pokazivač smjera ili ne. Ukoliko bi se npr. prema žarnoj niti moglo utvrditi da li je pokazivač smjera bio uključen ili ne , onda bi to isto bilo naznačeno u zapisniku o očevidu. Da bi se tako nešto utvrdilo onda prometna policija skida sklop tog svjetla i šalje ga na vještačenje, a u konkretnom slučaju to nisu učinili. U konkretnom slučaju kako to nisu učinili, vjerojatno ili nije bilo vidljivo neke oštećenje ili da to nije bilo potrebno niti učiniti a s obzirom na dinamiku prometne nesreće.Na licu mjesta smo oni policijski službenici službenim policijskim vozilom išli provjeravati odnosno utvrđivati s kojom krajnje mogućom brzinom se može svladati ovaj zavoj i to iz smjera kretanja motocikla konkretno iz smjera [adresa] u smjeru [adresa]. Tim automobilom di je on upravljao, s time da ga je pratilo i drugo policijsko vozilo koje je vozilo iza njega. Ne može sad točno reći, ali kad ga se pita koju su to krajnju brzinu sigurno utvrdili misli da je dodirnuo točku od 120km/h. Radilo se o policijskim službenom vozilu Ford Focus, karavan, 1.5 diesel, 105konjskih snaga. On isključivo u policijskom poslu upravlja sa policijskim motociklom, policijski je mentor za obuku policijskih motociklista, vožnje spretnosti, mora najprije reći da je sa automobilom teže držati nadzor prilikom dakle ulaska u ovoj zavoj u odnosu na motocikl, odnosno sa motociklom je lakše držati nadzor nego sa automobilom. Motocikl je vozilo sa dva kotača, međuosovinski razmak je kraći, manje je mase, te je u odnosu na težište lakše može "bježati" stražnji dio automobila. On će sa motociklom s obzirom na njegovo iskustvo u takvim vremenskim prilikama taj zavoj svladati s brzinom od 140km/h. Kad ga se pita dali je bilo očevidaca ove prometne nesreće, odgovara da nije nitko nije niti predložen niti se javio, zna da je bio još jedan vozač motocikla, no po njemu on je bio dosta udaljen od prometne nesreće, tako da oni kao policijski službenici nisu utvrdili da bi još koja osoba vidjela prometnu nesreću. Kad mu se prezentira od strane uređujućeg suca da je danas ispitan svjedok ĐD koji je iskazivao da je vozeći motocikl iza oštećenika kad je bio na daljini od 50 do 100 metara vidio trenutak udara motocikla oštećenika u taj džip odgovara da tako nešto apsolutno nije moguće,mora reći da i polumjer ovog zavoja, a kada se cijeni iskaz ovog svjedoka koji mu je prezentiran da se nalazio 50 do 100 metara iz mjesta prometne nesreće ne bi dopuštao da tako nešto vidi. On inače crpi ova saznanja i inače iz obavljenih obavijesnih razgovara da nema očevidaca prometne nesreće, jer je razgovarano i sa drugim vozačem motocikla, ja misli da nije obavljao obavijesni razgovor sa tom osobom. Imao je uvid u bilješku o obavljenom razgovoru. Misli da su inače o tome sačinili jedno izvješće u smislu utvrđivanja izvlačenja vektora dinamike prometne nesreće. Kad mu se prezentira službena zabilješka na listu 7 spisa odgovara da je to ta bilješka u svezi njihovih radnji na licu mjesta, i to u smislu utvrđivanja sigurnosne brzine svladavanja ovog zavoja.

23. Svjedok MD, iskazao je da je policijski službenik PP Labin. U odnosu na ovaj događaj da su on i kolega Ž bili u ophodnji, od strane njihovog šefa smjene da su upućeni na lice mjesta, s obzirom na dojavu o prometnoj nesreći, za koju je rečeno da se desila na postajnom području PP Pazin, da ne zna iz kojeg točno razloga, možda tada PP Pazin nije imala na raspoložbi dovoljno službenika, te su onda oni upućeni na lice mjesta, u međuvremenu se javio pol. službenik TD. Kad su on i kolega Ž došli na lice mjesta, tamo da je već bio kolega LD, on i kolega Ž da su ostali osiguravati mjesto događaja, vršili su regulaciju prometa, onda je došao TD, te da su bili još nekih 5-10 minuta te otišli. On i kolega Ž nisu vršili nikakva mjerila niti fotografiranja te da nisu utvrđivali dinamiku ove predmetne nesreće.

24. Svjedok ĐD, iskazao je: da poznaje GD, da su prijatelji još od djetinjstva. Kad mu se prezentira da je danas pozvan svjedok u svezi jedne prometne nesreće odgovara da ima neka saznanja u vezi ove prometne nesreće. Toga dana su on i GD negdje u jutarnjim satima krenuli voziti se sa motociklima, bio je normalan, sunčan dan, zna da su prošli mjesto [adresa], onda su došli do ovog ružnog zavoja. Kad smo se kretali prema [adresa] da je odjedanput vidio taj džip koji je u jednom trenutku prešao na kontra stranu, na njihovu traku, te je onda vidio kako se motocikl zabija u taj džip. Tim motociklom je upravljao GD, a radilo se o motociklu Honda CBR1000. Radi se o motoru od 1000 kubika. GD je bio sam na motoru, on da je isto isto bio sam na svom motoru. Kada je vidio da GD sa svojim motociklom udara u taj džip odgovara da je po njegovoj procjeni sa svojim motociklom bio udaljen između 50 i 100 metara. Da je upravljao motociklom marke Yamaha, isto 1000 kubika. Kad ga se pita što je on imao od opreme na sebi odgovara da je imao obične hlače, motociklističke čizme, motociklističku jaknu, rukavice i kacigu. Imao je motociklističku kacigu sa vizirom koji je proziran i u tim trenutcima je bio spušten. GD je imao kompletnu motociklističku tutu, profesionalnu, imao je motociklističku kapu, rukavice, čizme. Kolnik je bio suh. Kad je rekao da se radilo o ružnom zavoju, odgovara da se radi o zavoju u smislu da vozači koji dolaze iz kontra strane ne vide baš dobro vozače koji im idu u susret. Taj džip da je njih mogao vidjeti, pretpostavlja da vozač tog džipa tamo prolazi često te prije vremena na brzinu skrene. Od strane uređujućeg suca svjedoku su prezentirane fotografije (list 125-163 spisa), ali isto tako i situacijski plan (list 6 spisa) te isti upitan navodi da strelica oznake A je smjer otkuda su došli on i GD, a strelica B je smjer otkud je došao ovaj džip, on je inače profesionalni vozač, vozi kamion već 7 godina, na cesti je 10 sati dnevno, viđa takve situacije svaki dan u smislu da bi po njemu osoba koja vozi ovaj džip trebao još dosta se kretat pravocrtno onda se tek uvjerit dali tko dolazi iz suprotnog smjera te onda skrenuti gledajući u smjeru kretanja ovog džipa u lijevo.

Kad mu se predočava fotodokumentacija u nalazu i mišljenju motocikla na listu 47 spisa odgovara da je to motocikl od GD.Ovaj motor kojim je on upravljao ima brzine, brzine se mijenjaju nožnim putem. On i GD procjenjuje da su se tada mogli kretati oko 70km/h prije nego je vidio kontakt između GD i ovog džipa. Kad vidi kontakt između GD i ovog džipa i kad ga se pita dali može reći u kojem položaju je bio džip odgovara da je on bio kompletno na našoj kolovoznoj traci. Došlo je do kontakta s prednjim djelom motocikla, u negdje dio blatobrana od džipa i to prednjeg blatobrana, i to u predio desnog blatobrana. To bi bio suvozačev blatobran. On nije primijetio ili čuo primjerice da bi oštećenik kočio, on da je tada jedva stao, da je kočio, kasnije da je bio tamo gledao lice mjesta, na cesti da je vidio vidio jedan trag koji je vjerojatno bio njegov i to trag kočenja, dok GD nije kočio. On kao vozač odlučuje dali će stisnuti prednju ili zadnju kočnicu, a u ovom slučaju da je kočio sa oba dvije kočnice, kada koči prednji i zadnji kotač. Nakon događaja nije pričao sa GD jer nije bio pri svijesti. Nakon čega su on i GD pričali. GD da se ne sjeća detalja on da mu je rekao samo da se sjeća tog udarca. U ovoj situaciji su on i GD prvi put s motociklima zajedno išli po ovoj prometnici, ali zna da su u drugim situacijama, ali ne zajedno, on i GD motociklima prolazili ovom prometnicom. Po njemu je GD sigurno već pet puta bio prošao po toj prometnici. Toga dana su krenuli motociklima iz [adresa]. Po njegovoj procjeni vozili su oko sat vremena motocikle do ove nesreće. Kad ga se pita dali su se negdje zaustavljali nakon što su krenuli iz [adresa] ili ne, odgovara da mislim kako su bez prekida vozili motocikle od trenutka kad su krenuli iz [adresa]. On da je sa 14 godina položio za vozit motor i otada stalno vozi, a GD isto tako. Na upit uređujućeg suca ne zna dali je tada motocikl kojim je upravljao GD imao sistem kočenja ABS . Njegov motocikl kojim je upravljao sigurno nije imao sistem ABS. Cijelo vrijeme da je pratio odnosno vidio motocikl i GD prije nego je došlo do sudara sa džipom. Da se ne sjeća nekog posebnog pokreta ovog motora, a koji je pratio od oštećenika, u smislu nekog zanašanja ili neki drugi prijedlog i slično. Kad je primijetio ovaj džip bio je u kretanju. Da se ne sjeća koliko je bilo ograničenje brzine na toj prometnici kojom su se kretali. Nakon nesreće da je ostao na licu mjesta do dolaska policije. Njega su koliko se sjećam policijski službenici pitali samo osobne podatke da ostavim, naknadno isto tako nitko od policijskih službenika nije ništa pitao u svezi nesreće. Da je profesionalni vozač i da mu je ova cesta prometnica i inače poznata jer tuda prolazi. I GD dobro poznaje ovu cestu. Kad ga se pita dali je iz suprotnog smjera odakle je dolazio džip dolazilo još neko vozilo odnosno dali sam vidio još neko vozilo odgovara da nije. GD nije uspio kočiti, zato što je u zadnjem trenutku prije kontakta taj džip naglo skrenuo.

Na pitanje dali ostaje kod svog iskaza u smislu gdje navodi da oštećenik nije kočio, a kad mu se prezentira dio njegovog iskaza od 07.06.2022. gdje oštećenik u bitnome u tom djelu iskazuje da je maksimalno kočio da izbjegne sudar s prednjom kočnicom, da se zbog toga motor počeo lagano dizati na prednji kotač odgovara da i dalje nije to vidio. Kad mu se prezentira od strane tužitelja da je prema nalazu i mišljenju vještaka sudarna brzina 80km/h, a da svjedok iskazuje da su se kretali on i oštećenik 70km/h i uzimajući u obzir da je oštećenik naveo da je maksimalno kočio, na upit dali je siguran da su vozili kako iskazuje, ili moguće brže svjedok odgovara: da ostaje kod svog iskaza da su oštećenik i on vozili oko 70km/h. Na pitanje svjedoku da pojasni ako se prema svom iskazu kretao iza oštećenika 50 do 100 metara, a iskazuje da je i on jedva stao u trenutku te prometne nesreće, a u smislu njegove brzine kretanja svjedok odgovara to se desilo kad ja već vidim da GD nije stigao stati, to je bilo skroz blizu mene onda ja kočim.

25. U ovoj je kazneno pravnoj stvari u odnosu na moguču dinamiku odvijanja predmetne prometne nesreće nalaz i mišljenje u pismenom obliku dostavio stalni sudski vještak prometne struke dipl. ing. Željko Petković i to najprije nalaz i mišljenje od 15.rujna 2020.godine (list 45-53 spisa), a nakon toga i dopunu nalaza i mišljenja od 19.prosinca 2020. (list 64-65 spisa), kod kojih nalaza i mišljenja je vještak Željko Petković ostao i prilikom neposrednog usmenog davanja nalaza i mišljenja na ročištu glavne rasprave dana 02.prosinca 2024.godine kada i dodatno pojašnjava nalaz i mišljenje odgovarajući na pitanje stranaka.

26. Tako vještak Željko Petković na ročištu glavne rasprave 02.prosinca 2024.godine navodi kako u cijelosti ostaje kod pismenog nalaza i mišljenja od 15. rujna 2020. kao i kod dopune nalaza i mišljenja od 19. prosinca 2020.

Na upit uređujućeg suca dali naknadni iskazi svjedoka HD, ĐD, oštećenika GD, kao i dosad ispitanih svjedoka TD i MD bi nešto mijenjalo ili ne u njegovim zaključcima i mišljenjima vještak odgovara da iskazi navedenih svjedoka samo ga uvjeravaju u točnost njegova nalaza i mišljenja odnosno prezentacije dinamike nastanka prometne nesreće. U verziji oštećenika navodi se da je neposredno prije samog udarca u vozilo naglo zakočio te da se podigao stražnjim krajem motocikla, a što implicira da je poduzeo jako intenzivno kočenje na kratkom odsjeku puta te da je sudarnu brzinu smanjio za neki manji iznos koji se precizno ne može utvrditi jer se naprosto ne zna dužina na kojoj je izvršio kočenje. Pod uvjetom da je motocikl bio kočen neposredno prije udara u osobno vozilo na način kako to opisuje oštećenik mogućno je da bi brzina kretanja motocikla bila nešto veća od sudarne koja je vještačenjem utvrđena u visini od oko 80,75km/h odnosno ta brzina iznosila bi oko 85 do maksimalno 90km/h, ali preciznije se ne mogu odrediti. Radi se o situaciji o tzv. "ukopavanju" motocikla, kad se podiže stražnji kraj jer se tada koči prednjom kočnicom, intenzivno, na kratkom odsjeku puta. Da se on primjerice kretao brzinom od 120 ili većom brzinom taj kočioni put bi iznosio 20, 30 ili više metara. To sve ovisi ne samo o brzini nego i o intenzitetu kočenja i dužini puta na kojem se neko vozilo koči. Ne može se utvrditi mjesto kočenja u odnosu na mjesto sudara. Ja kočenja nisam niti tretirao u svom nalazu i mišljenju jer nemam za to relevantnih podataka. Eventualno nešto veća brzina kretanja motocikla ne utječe na mogućnost međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće. Maksimalna brzina kretanja po mom mišljenju bi bila 90km/h koja ne bi isključila mogućnost međusobnog uočavanja. Po njegovom mišljenju meritorno je za ovu prometnu nesreće u trenutak skretanja vozila okrivljenika u odnosu na položaj motocikla oštećenog u istom trenutku. U nalazu i mišljenju sam naveo da je međusobna udaljenost između vozila u istom trenutku iznosila 28,8 metara, a na ovoj dužini puta su se sudionici prometne nesreće nesporno mogli međusobno uočiti. Nema podataka tako da ne zna dali se eventualno motocikl kretao nešto većom brzinom, tako da ne mogu odgovoriti na pitanje dali mogu isključiti mogućnost međusobnog uočavanja na nešto većoj brzini od 90km/h. U odnosu na današnji iskaz svjedoka HD, pol. službenika, na njegov iskaz glede utvrđivanje krajnje sigurnosne brzine svladavanja ovog zavoja odgovaram da mi nije jasno zašto se uopće utvrđivala ova brzina iako to ne osporava da policija može raditi, a konkretno za ovu prometnu nesreću jer se u njoj ne radi o izlijetanju vozila s kolnika u konkretnom slučaju motocikla oštećenika, već je oštećenik po njegovom mišljenju, a i po nalazu neposredno prije samog sudara pokušao izmicanjem u desnu stranu izbjeći sudar sa vozilom okrivljenika. Razlika u svladavanju ovog zavoja motociklom ili automobilom navodi da je teže upravljati motociklom za razliku od svjedoka koji tvrdi obrnuto iz razloga što su osobna vozila, vozila sa dva traga gdje je težište vozila niže u odnosu na motocikl, a motocikl se praktički kroz zavoj upravlja i nagibom samog motocikliste. Mora se posebno naglasiti da je iskustvo upravljanja motociklom odlučno za kretanje odnosno veličinu brzine kojom se neki zavoj može svladati. Što je čovjek iskusniji s motociklom, što se u zavoju naginje primjereno nagibu zavoja, vozi stručno po tangesu nagiba tako će sigurnije proći kroz zavoj. Na pitanje kakav utjecaj na reakcije vozača ima činjenica da netko dobro poznaje prometnicu odgovara da je to isto kao iskustvu što je vozaču poznatija prometnica, njene karakteristike to će on lakše svladati na siguran način, kad ga se pita dali može utvrditi brzinu kretanja vozila uoči sudara odgovara da to ne može. Brzine koje se utvrđuju vještačenjima navode se samo u slučaju da za njih postoje parametri temeljem kojih se one mogu i utvrditi. Brzine kretanja je utvrđivao i temeljem utvrđenih oštećenja na vozilima kao i konačnim položajima vozila. Pod pretpostavkom da se na ovom djelu prometnice motocikl kretao unutar dopuštene brzine kretanja dali bi došlo do prometne nesreće odgovaram da ne bi došlo do prometne nesreće, a to je i utvrdio u nalazu i mišljenju.

27. Ovaj Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. Željka Petkovića cijeni izrađenim shodno pravilima struke na jedan objektivan, odnosno nepristran način, te ga stoga u cijelosti prihvaća te temeljem provedenog prometnog vještačenja po navedenom vještaku po motrištu ovoga suda valja smatrati utvrđenim slijedeće:

28. Do prometne nesreće došlo je u mjestu [adresa], na kolniku "T" raskrižja kojeg čini prometnica DC-64 [adresa] i LC-50110 kao odvojak koji vodi za naselje Putinji. Način nastanka predmetne prometne nesreće je sudar motocikla "Honda" i osobnog vozila okrivljenika " Nissan Terrano". Sudarni kontakt ostvaren je udarom prednjeg dijela motocikla u prednju desnu bočnu stranu vozila okrivljenika. Nakon naleta došlo je do obodnog kretanja motocikliste uz siline sraza odbačeno je djelomično ulijevo kada je prednjom lijevom stranom udarilo u ogradni zd dvorišta obiteljske kuće na kbr.13/B. U trenutku sudara okrivljenik je skretao sa kolnika D-64 ulijevo u pravcu LC-50110 dok se u istom trenutku kolnikom D-64 pravcem zapad – istok, [adresa] kretao motocikl "Honda". Točka sudara nalazi se na oko 15,20 m istočno od PTM-a i na oko 7,40 m južno od osovine mjerenja, van kolnika D-6t4 i djelomično na spoju raskrižja sa LC-50110. Sudarni položaji vozila ucrtani su na skici u privitku i označeni pod brojevima "8" i "9". Nakon ostvarenog sudarnog kontakta vozila su odbačena do svoji konačnih položaja "2" i "3" na skici.

29. Brzina kretanja vozila okrivljenika "Nissan Terrano" u trenutku sudara iznosila je oko 30,78 km/h.

Brzina kretanja motocikla oštećenika "Honda" u trenutku sudara sa vozilom okrivljenika iznosila je oko 80,75 km/h. Nema podataka u spisu da je motocikl do mjesta sudara moguće bio kočen pa da se posljedično s time i kretao nekom većom brzinom od sudarne.

Vozilo okrivljenika do mjesta sudara skretano je ulijevo, a nakon prelaska središnje razdjelne crte na kolniku, na dužini puta od 8 metara i u vremenu od 0,93 sekunde. U trenutku započetog skretanja vozila okrivljenika preko središnje razdjelne crte na kolniku, motocikl oštećenika bio je udaljen oko 20,8 m od mjesta sudara, odnosno u istom trenutku međusobna udaljenost između vozila iznosila je 28,8 m. Preglednost na mjestu događaja, 65 metara, omogućavala je međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće u trenutku započetog skretanja vozila okrivljenika.

30. Kako je postojala mogućnost međusobnog uočavanja u trenutku započetog skretanja vozila okrivljenika, do sudara ne bi došlo odustajanjem od skretanja i propuštanja motocikla od strane okrivljenika a sve sukladno prometnim pravilima. Treba istaći da je okrivljenik radnju skretanja izvodio na nepropisan način, na mjestu na kojem se u konkretnom raskrižju radnja skretanja ne bi smjela izvoditi. Radnju skretanja u lijevo okrivljeni je trebao izvesti na mjestu gdje zamišljeni luk spaja središnje crte bočnih kolnika, ucrtano na skici pod brojem "10".

Do sudara u konkretnoj prometnoj situaciji ne bi došlo pod uvjetom kretanja motocikla "Honda" ograničenom brzinom od 50 km/h, središnjim dijelom svoje desne kolničke trake DC-64, iz razloga što bi tada dužina puta od 20,8 m motocikl svladao u vremenu od 1,49 sekundi, odnosno u vremenu u kojem bi vozilo okrivljenika u potpunosti skrenulo sa kolnika DC-64 pa do kontakta između vozila ne bi došlo.

31. U svojoj dopuni Nalaza i mišljenja od 19.prosinca 2020.g., (list 64-66 spisa), a koje zaključke prihvaća i ovaj sud iz naprijed navedenih razloga vještak zaključuje, te Sud utvrđuje kako policijskim očevidom nisu utvrđeni tragovi kočenja ili zanošenja motocikla prije mjesta sudara, da bi temeljem toga proizlazilo da se motocikl i kretao nekom većom brzinom od utvrđene sudarne brzine, postoji mogućnost da je vozač motocikla neposredno prije sraza poduzeo mahinalnu radnju kočenja pa da se posljedično s time i kretao nešto većom brzinom od sudarne, ali da to spada u hipotetičko pitanje, a za točno i precizno utvrđivanje brzine kretanja nekog vozila prije sudara, pod uvjetom da je prije sudara to vozilo i bilo kočeno, potrebno je znati točnu dužinu puta na kojem se vozilo kočeno (usporavano) prije sudara kao i utvrditi intenzitet tog konkretnog usporavanja, kako u predmetnoj prometnoj nesreći nije nesporno utvrđeno kočenje motocikla prije sudara to se brzina kretanja motocikla mora tretirati i analizirati isključivo u veličini sudarne brzine od oko 80,75 km/h. Što se tiče najveće moguće brzine kojom se neki zavoj može svladati (granična brzina) ovisi o radijusu zavoja, uzdužnog i poprečnog nagiba kolnika zavoja, kao i stanja samog kolnika u trenutku kretanja (prolaska) zavojem, lijevi zavoj kojim se kretao motocikl neposredno prije sudara radijusa je 72 m, sa kolnikom u usponu veličine 2% i pravilnog poprečnog nagiba 3 %, pa u uvjetima koji su vladali u trenutku nastanka sudara, suh, hrapav, čist kolnik, granična brzina kretanja kroz zavoj iznosi 22,23 m/s ili 80,03 km/h (u ovom dijelu nalaza i mišljenja vještak prezentira i formulu izračuna ovih veličina). Konkretni lijevi zavoj kojim se do mjesta sudara kretao motocikl može se svladati u uvjetima čistog, suhog kolnika brzinom od 80 km/h, a da pri tome ne dođe do pojave početne poprečne destabilizacije (zanošenja) vozila, a kako se motocikl u trenutku sudara kretao brzinom od oko 80,75 km/h proizlazi da se motocikl kretao graničnom brzinom kroz zavoj, a točka sudara (motociklu približno desni rub kolnika), ukazuje da je vozač motocikla u cilju izbjegavanja sudara poduzeo radnju izmicanja motocikla u desno. Položaj motocikla na kolniku u trenutku sudara, približno na desnom rubu kolnika, nije posljedica gubljenja nadzora nad motociklom uslijed prevelike brzine kretanja kroz konkretni zavoj, već isključivo posljedica pokušaja izbjegavanja sudara od strane motociklista izmicanjem motocikla u desnu stranu.

32. Okr. UD se stavlja na teret da bi počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl.227.st.1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227.st.2. KZ/11.

33. Predmetno kazneno djelo čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, a kazneno djelo je počinjeno iz nehaja.

34. Za počinjenje predmetnog kaznenog djela zapriječena je kazna zatvora do tri godine.

35. Zaštitni objekt ovog kaznenog djela je sigurnost ljudi i imovine u javnom prometu, te se za tzv. objektivni uvjet kažnjivosti traži nastupanje teške tjelesne ozljede ili imovinske štete velikih razmjera.

36. Kao oblik krivnje za počinjenje kaznenog djela iz čl.227.st.1. i 2. KZ/11 određen je nehaj.

37. U konkretnom, slučaju, radi se o blanketnoj pravnoj normi jer biće kaznenog djela upućuje na kršenje odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

38. U konkretnom slučaju okrivljeniku se stavlja na teret da je sudjelujući u prometu kao vozač osobnog automobila prekršio čl. 43. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa da je izazvao prometnu nesreću u kojoj je jedna osoba zadobila tešku tjelesnu ozljedu, a što je utvrđeno u odnosu na tešku tjelesnu ozljedu čitanjem medicinske dokumentacije (list 10 spisa), KBC Rijeka čitanjem koje je utvrđeno da je upravo oštećenik GD zadobio tešku tjelesnu ozljedu koje ozljede su specificirane u činjeničnom supstratu.

39. Ovaj je sud motrišta da su se u utvrđenom ponašanju okr. UD ispunila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz čl.227.st.1. i 2.KZ/11.

40. Što se tiče personalnih dokaza konkretno iskaza ispitanih svjedoka TD, HD i MD, isti su policijski službenici PP Pazin, a u konkretnom slučaju radi očevida su proveli LD i TD što proizlazi iz zapisnika o očevidu (list 4-5 spisa), s time da je primjerice MD ostao osiguravati mjesto događaja i vršio regulaciju prometa do dolaska pol. Službenika TD s time da svjedok MD ističe da je on osobno i kolega Ž nisu vršili nikakva mjerenja niti fotografiranja, te nisu utvrđivali dinamiku predmetne prometne nesreće, sud iskaze ovih svjedoka pozitivno vjerno ocjenjuje, isti su profesionalci, pol. Službenici, nemaju nikakvog posebnog interesa u smislu vođenja i okončanja kaznenog postupka, s time da po motrištu ovoga suda valja cijeniti da bez obzira na određene zaključke i stavove svjedoka HD oko moguće dinamike nastanka prometne nesreće, u odnosu na tu činjenicu sud cijeni prvenstveno nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Željka Petkovića koji je ovlaštena osoba – stalni sudski vještak prometne struke, pa shodno tomu i ovlašten izrađivati nalaz i mišljenja u odnosu na dinamiku nastanka prometne nesreće.

41. Što se tiče iskaza oštećenika OD i svjedoka ĐD, koji potonji svjedok je isto upravljao motociklom kritične zgode iza oštećenika, i njihove iskaze, ovaj sud pozitivno vrijednosno ocjenjuje, te ih stoga u cijelosti prihvaća jer se međusobno nadopunjuju, a u konačnici njihova verzija odvijanja prometne nesreće potvrđena je i provedenim prometnim vještačenjem, te na taj način utvrđenih odlučnih činjenica. Doduše činjenica je kako u odnosu na kočenje oštećenik GD iskazuje da je kočio maksimalno što je mogao radi izbjegavanja sudara ali nije uspio, da je kočio s prednjom kočnicom, dok svjedok ĐD koji je vozio isto motocikl iza oštećenika u odnosu na radnju kočenja navodi da je on osobno kočio, da je tada jedva stao, a nije primijetio ili čuo da bi oštećenik kočio (u situacijskom planu list 6 spisa kao i iskazom pol. Službenika kao svjedoka TD te proizlazi da bi na licu mjesta bili evidentirani tragovi kočenja), no po motrištu ovoga suda ta nedosljednost, odnosno sama činjenica da li je oštećenik kritične zgode kočio ili ne sa svojim motociklom nije pravno relevantna, odnosno odlučna u ovoj kazneno pravnoj stvari kada se cijeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka Željka Petkovića koji zaključuje da je do prometne nesreće došlo upravo zbog nepravilnog skretanja okrivljenika u lijevo kritične zgode, a da je postojala mogućnost međusobnog uočavanja okrivljenika i oštećenika, a kao što je to i naprijed analizirano u obrazloženju ove presude.

Isto tako tijekom dokaznog postupka, a po prijedlogu obrane zatraženo je više očitovanja od nadležnih tijela, Istarskih cesta, Županijske uprave za ceste i Hrvatskih cesta u vezi stanja ovog dijela prometnice u smislu raslinja uz cestu i dr., koja nadležna tijela dostavljaju svoja očitovanja (list 172-178 spisa), no po motrištu ovoga suda predmetna očitovanja se neće posebno razmatrati niti analizirati, a s obzirom je upravo provedenim prometnim vještačenjem utvrđena preglednost prometnice, odnosno mogućnost međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće.

42. Osnovom provedenog dokaznog postupka utvrđeno je stoga po motrištu ovoga suda na nedvojben način da je upravo okr. UD dana 3. svibnja 2020. godine, oko 12,30 sati, na raskrižju DC-64 [adresa] i LC-50110 koja vodi za naselje Putinji, upravljajući osobnim automobilom marke "Nissan Terrano" registarskih oznaka [registarska oznaka] i krećući se cestom iz smjera [adresa] prema Paz inu, protivno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19), svjestan da može ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, olako smatrajući da do toga neće doći, dolaskom do navedenog raskrižja, vozilom započeo radnju skretanja ulijevo u smjeru mjesta Putinji, bez da je prethodno propustio sva vozila koja su se kretala kolnikom gore navedene ceste, pa je tako oduzeo prednost prolaska motociklu marke "Honda CBR1000" registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao GD, koji se kretao kolnikom navedene ceste iz smjera [adresa], kojom prilikom je došlo do udara prednjeg dijela motocikla reg. oznake [registarska oznaka] u prednju desnu bočnu stranu vozila reg. oznaka [registarska oznaka], uslijed čega je GD zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma zuba, frakture baze V. metakarpalne kosti s impakcijom ulomaka i otvorenog prijeloma mandibule.

43. Kao što je već navedeno u tako utvrđenom inkriminiranom ponašanju kritične zgode okr. UD ostvaruje biće terećenog kaznenog djela.

44. Po motrištu ovog suda na nedvojben je način utvrđeno kako je u nastaloj prometnoj situaciji okrivljenik UD upravljajući svojim osobnim, automobilom a cijeneći oblik prometnice i nesporno utvrđenu njegovu radnju skretanja sa glavne prometnice na navedenom raskršću kada skreće u lijevo, imao mogućnost uočavanja nadolazećeg vozila motocikla kojim je upravljao GD s time da je preglednost na mjestu događaja od 65 metara omogućavala međusobno uočavanje sudionika u prometnoj nesreći u trenutku započetog skretanja vozila okrivljenika s time da je provedbom dokaznog postupka, provedenim prometnim vještačenjem na nedvojben način utvrđeno da do sudara ne bi došlo da je okrivljenik UD odustao od skretanja i propustio motocikl sve sukladno prometnim pravilima, a posebice valja cijeniti što je odlučno po motrištu ovoga suda da je prometnim vještačenjem utvrđeno kako je okrivljenik radnju skretanja izvodio na nepropisan način, na mjestu na kojem se u konkretnom raskrižju radnja skretanja ne bi smjela izvoditi, već je radnju skretanja u lijevo okrivljenik trebao izvesti na mjestu gdje zamišljeni luk spaja središnje crte bočnih kolnika, ucrtano na skici pod br."10". Upravljanjem na utvrđeni način svojim osobnim automobilom, te konkretno vršeći radnju skretanja u lijevo na nepropisan način okr. UD postupio je protivno naprijed navedenoj odredbi čl.43.st.2. ZOSPC-a.

45. Upravo je takvo nepropisno upravljanje osobnim automobilom od strane UD po motrištu ovoga suda uzrok nastale prometne nesreće, a što se tiče utvrđene brzine kretanja oštećenika sa motociklom i zaključku vještaka da do prometne nesreće ne bi došlo da se oštećenik kretao ograničenom brzinom od 50 km/h iz razloga što bi tada dužinu puta od 20,8 m motocikl svladao u vremenu od 1,45 sec., odnosno u vremenu u kojem bi vozilo okrivljenika u potpunosti skrenulo sa kolnika DC- 64 pa do kontakta između vozila ne bi došlo, nije odlučujući razlog nastanka prometne nesreće, već upravo nepropisno skretanje u lijevo okrivljenika, jer valja cijeniti po motrištu ovoga suda utvrđenje prometnim vještačenjem da je okrivljenik u trenutku započetog skretanja vozila cijeneći preglednog mjesta događaja imao mogućnost uočavanja nadolazećeg motociklista, te je mogao odustati od skretanja ili propustiti motocikl, a svakako valja cijeniti jer je radnju skretanja u lijevo izvodio na nepropisan način kao što je navedeno naprijed u izreci ovog obrazloženja.

46. Kako dakle okr. UD u upravljanju osobnim automobilom krši čl. 43.st.2. ZOSPC-a, te na taj način uzrokuje prometnu nesreću u kojem je druga osoba

– oštećenik, zadobio tešku tjelesnu ozljedu, a olako smatra da takvom svojom vožnjom neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, dakle postupa iz nehaja, svojim inkriminiranim radnjama ispunjava subjektivna i objektivna obilježja terećenog kaznenog djela.

47. S obzirom na godinu rođenja (rođen 1969. godine), cijeneći životno iskustvo, obrazovanje (završio srednju školu-autolimar,zaposlen u vlastitom obrtu) isti je svjestan protupravnosti svog djela.

48. Valjalo je stoga okr. UD proglasiti krivim te izreći kazneno pravnu sankciju.

49. Prilikom odabira vrste i visine kazneno pravne sankcije cijenjene su olakotne okolnosti.

50. Kao olakotne okolnosti cijenjene su činjenice da se radi o osobi koja je do sada neosuđivan i prekršajno nekažnjavana što je utvrđeno čitanjem KE i PE evidencije (list 72-74 spisa), da je kazneno djelo počinjeno s blažim oblikom krivnje-iz nehaja, da je inkriminiranim radnjama prekršio jednu odredbu ZOSPC-a, čl. 43.st.2.

51. Temeljem čl.227. st.2. Kaznenog zakona/11 okr. UD je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, pa mu je temeljem odredbe čl. 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti ukoliko okr. UD u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

52. I izrečenom kazneno pravom sankcijom mjerom upozorenja – uvjetnom osudom po motrištu ovoga suda postići će se ciljevi specijalne i generalne prevencije na način da će se na okr. UD, tako utjecati da više ne čini kaznena djela, da poštuje pravni sustav, a svim ostalim građanima će se uputiti jasna poruka da će u slučaju činjenja kaznenih djela snositi i posljedice između ostalih i uvidu kazneno pravne sankcije.

53. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenik UD je dužan podmiriti trošak kaznenog postupka na način da je dužan na ime paušalne svote platiti iznos u visini od 200,00 eura, trošak stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl.ing.prometa Željka Petkovića u iznosu od 703,86 eura, trošak oštećenika GD u iznosu od 43,10, trošak svjedoka ŽD u iznosu od 16,50 eura odnosno sveukupno iznos od 963,46 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, i to uplatom u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

54. Kako je prilikom utvrđivanja istovjetnosti okr. UD utvrđeno da se radi o osobi koja je rođen 1969.godine, da se radi o muškoj osobi u punoj životnoj snazi, da je autolimar, zaposlen u vlastitom obrtu, u braku i otac dvoje punoljetne djece, da je vlasnik osobnog automobila i suvlasnik nekretnine u kojoj živi, te da prosječno mjesečno ostvaruje zaradu od 2.000,00 kuna (cca 265 eura s time da se očitovao o zaradi na ročištu glavne rasprave 17.rujna 2021.), ovaj je sud motrišta da plaćanjem evidentiranih troškova kaznenog postupka neće dovesti u pitanje svoje uzdržavanje.

55. Temeljem čl.145. st. 3. ZKP/08 paušalna svota u iznosu od 200,00 eura, određena je cijeneći činjenicu da je prvotno izdan kazneni nalog presudom, da je ispitano 5 svjedoka, da je angažiran jedan vještak, da su održana 4 ročišta glavnih rasprava.

56. Temeljem svega iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Pazinu, dana 14. kolovoza 2025.godine

S u d a c :

Denis Hek

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud

Dna:

1. ODO Pazin, na posl. br. KO-DO-49/2021.

2. okr. UD, [adresa],

3. branitelj okr. Mariji Budimir, odv. u Puli

4. oštećenik GD, [adresa], po pravomoćnosti