REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Anđe Ćorluka, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog RU, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24), odlučujući o žalbi okrivljenika podnijetoj po braniteljici Vesni Šnur, odvjetnici iz Vinkovaca, protiv rješenja o produljenju mjere opreza Općinskog suda u Zadru od 20. srpnja 2025. broj: Pp-3921/2025, na sjednici vijeća održanoj 13. kolovoza 2025.,

r i j e š i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog RU i potvrđuje pobijano rješenje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je temeljem članka 130. stavka 1. i 2. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljeniku produljena mjera opreza zabrane približavanja supruzi AU na udaljenost manju od 50 metara kao i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s njom, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da je potrebno odrediti navedenu mjeru opreza zbog sprječavanja okrivljenika u mogućnosti ponovnog počinjenja prekršaja.

2. Protiv toga rješenja okrivljenik je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, navodeći u bitnom, da je pogrešna odluka o određivanju mjere opreza, te ističući da ne spori da je poruke slao, ali to nije činio konstantno kroz navedeni period. Ne smatra se krivim, a suprugino održavanje spolnih odnosa s njezinim prijateljem u sobi do one u kojoj su njihova zajednička djeca je izazvalo bijes i ogorčenosti. On nema ništa protiv njezinih odnosa jer je njihova zajednica prestala, ali je takvo ponašanje supruge neprimjereno prema djeci. Žalitelj detaljno analizira odredbu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koja se odnosi na psihičko nasilje, ukazujući da nije ispunjen konstitutivni element djela i da isto po opisu nije prekršaj, jer nije utvrđen element povrede dostojanstva ili uznemirenosti niti je oštećenica saslušana. Njezin cilj je prikazati ga kao nasilnika u postupku razvoda i udaljiti od djece za koju je emocionalno vezan, a kako uopće nije sudjelovala u postupku, nije se mogla izreći zaštitna mjera. Navodi da je optužni prijedlog prekoračen jer opisana radnja ne predstavlja prekršaj, iz činjeničnog opisa djela nep roizlazi okolnost da bi on ponovio nasilje zbog čega također nedostaje konstitutivni element djela, a notorno je da se baš svakom izgovorenom riječi ne može počiniti obiteljsko nasilje i radi li se o riječima takvog intenziteta da su mogle ostaviti posljedice kod oštećene, zbog čega predlaže da se iz navedenih razloga žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 211. Prekršajnog zakon, uz ocjenu navoda žalbe ovaj sud je utvrdio da je utvrdio da nisu počinjene povrede koje okrivljenik ističe u žalbi, da su postojale zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o produljenju mjere opreza, da okrivljenik žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost odluke, da je opravdan zaključak da postoji bojazan i mogućnost dođe do psihičkog nasilja prema supruzi s kojom je žalitelj u fazi razvoda braka, te da će se ovom mjerom opreza otkloniti uvjeti koji bi mogli omogućiti ponavljanje sličnih događaja.

5. Nisu osnovani žalbeni navodi kojima okrivljenik ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, navodeći da je optužni prijedlog prekoračen i da opisana radnja ne predstavlja prekršaj. Naime, prvenstveno se ističe da se u ovoj fazi postupka pri ocjeni opravdanosti mjere opreza, ne odlučuje o krivnji i ne prejudicira se odluka o odgovornosti okrivljenika zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i postojanju navedenog djela, a o čemu će prvostupanjski sud odlučiti tijekom prvostupanjskog postupka, te je ovaj sud utvrdio da se ne radi ni o kakvim nedostacima presude koje bi imale karakter apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. No, ipak se napominje žalitelju da činjenični opis, suprotno njegovim žalbenim navodima sadrži konstitutivne elemente, dakle navedenu posljedicu u vidu uznemirenosti i povrede dostojanstva kod oštećenice, a je li do te posljedice doista i došlo je činjenično pitanje koje će se utvrđivati tijekom dokaznog postupka. Iz izreke pobijanog rješenja jasno proizlazi sadržaj mjera opreza odnosno udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti supruzi, kao i vrijeme za koje je mjera opreza na snazi (konkretno, od 20. srpnja 2025. pa sve dok za nju postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti presude [t. II. izreke], što je u skladu s člankom 130. stavkom 5. i čankom. 131. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona) pa izreka rješenja nije nejasna niti nerazumljiva a odlučne činjenice za odluku o produljenju mjera opreza nisu proturječne sebi niti izreci.

6. Gore navedeni razlozi koji se tiču bitnih postupovnih povreda, vrijede i za žalbene navode koji ističu povredu materijalnog prava u smislu da ponašanje koje mu se stavlja na teret nije prekršajno djelo. Ponavlja se žalitelju da je sud ovlašten odrediti ili produljiti mjere opreza na osnovu podnesenog optužnog prijedloga, prije provođenja dokaznog postupka, ako je to potrebno zbog nekog od razloga propisanih člankom 130. stavkom 1. Prekršajnog zakona. Stoga su neosnovani navodi žalbe da je sud počinio povredu time što je odredio mjeru opreza bez provođenja dokaza. U odnosu na navode žalbe kojima okrivljenik osporava počinjenje prekršaja ponavlja se da se u ovoj fazi postupka ne odlučuje o krivnji okrivljenika, o kojoj će se odlučiti tek po pravomoćnom okončanju postupka, već se određivanjem mjere opreza samo preveniraju moguće situacije u budućnosti, do pravomoćnog okončanja ovog prekršajnog postupka.

7. Stoga, budući da je protiv žalitelja podnesen optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ispunjene su zakonske pretpostavke za određivanje mjere opreza, pa je prvostupanjski sud, pravilno i zakonito rješenjem produljio mjeru opreza.

8. Imajući u vidu da su odnosi između supružnika očito teško poremećeni zbog čega je i u tijeku razvod braka, da je okrivljenik bijesan i ogorčen zbog suprugina ponašanja (što i sam navodi u žalbi), svakako postoji mogućnost kontakata i nasilja, pa će se primjenom ovakve mjere za vrijeme trajanja postupka otkloniti uvjeti koji bi mogli poticajno djelovati na ponavljanje sukoba i efikasno zaštititi žrtva nasilja.

8.1. Iz navoda žalbe je vidljivo da okrivljenik očito miješa uvjete izricanja zaštitnih mjera koje se kao sankcije mogu izreći prvostupanjskom presudom s mjerama opreza koje se određuju kao mjere osiguranja u tijeku postupka radi prevencije od činjenja novih prekršaja. Iz tog razloga su žalbeni navodi koji se odnose na nejasnoću i neusklađenost u odnosu na zaštitne mjerae, neosnovani. Upućuje se okrivljenik da se produljenjem mjera opreza samo preveniraju moguće situacije u budućnosti za vrijeme trajanja prekršajnog postupka, a načelo razmjernosti prema kojem „svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju“ u članku 51.a Prekršajnog zakona propisuje kao imperativ samo u odnosu na izrečene zaštitne mjere koje su prekršajnopravne sankcije, a ne i na mjere opreza koje po svom sadržaju i prirodi nisu sankcije već predstavljaju mjere osiguranja u svrhu prevencije.

9. Imajući u vidu da je primarna zadaća suda u prekršajima obiteljskog nasilja, zaštititi obitelj koja je pod osobitom zaštitom države, konkretno spriječiti mogućnost bilo kakvog, pa i verbalnog nasilja, pri čemu cilj određenih mjera preteži nad pojedinačnim interesom okrivljenika, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja, primjenom članka 211. stavka 2. Prekršajnog zakona.

U Zagrebu, 13. kolovoza 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu, oštećenicu i ovlaštenog tužitelja.