Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex. Vojarna sv.Križ-Dračevac
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jerki Kovačić Garac, a na prijedlog više
sudske savjetnice-specijalista Natalije Đurašinović, u pravnoj stvari tužiteljice M.
R., OIB:, S., zastupana po pun. M. R.
Š., odvj. u S., protiv tuženika H. z. z. m. o.,
OIB:, Z., radi isplate-kolektivni ugovor, nakon
održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. listopada 2023. u nazočnosti
zam. pun. tužitelja i pun. tuženika, po objavi dana 28.studenoga 2023.
p r e s u d i o j e:
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 372,80 eura/2.808,86 kn zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 42,39 € / 319,35 kuna teče od 16. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 48,65 € / 366,53 kuna teče od 16. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 42,39 € / 319,35 kuna teče od 16. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 45,47 € / 342,61 kuna teče od 16. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 42,39 € / 319,35 kuna teče od 16. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 37,71 € / 284,11 kuna teče od 16. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 42,93 € / 323,42 kuna teče od 16. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 42,51 € / 320,28 kuna teče od 16. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 28,38 € / 213,86 kuna teče od 16. veljača 2017.
do 31.prosinca 2022. u visini stope koja se za svako polugodište određuje uvećanjem
prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena,
a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu
zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih
u bruto iznosu.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti
tužiteljici parnični trošak u iznosu od 466,41 eura/3.514,18 kn sa zateznom kamatom
koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana trećeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri
postotnih poena.
Obrazloženje
1. U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 11. lipnja 2021. tužiteljica
navodi da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2.
Zakona o plaćama u javnim službama (NN br.27/01, 39/09). Dana 23.studenog
2006.g. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u
javnim službama za po šest posto u 2007., 2008. i 2009.g. Zbog nastupa recesije
dana 13.svibnja 2009.g. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen je
Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojim Dodatkom je
osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008.g., na iznos od 5.108,84 kune, dok
je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009.g. sporazumno odgođeno sukladno
odredbi čl.III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma
ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim
službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011.g.
između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koje predstavljaju osnovu ove
tužbe. U odredbama čl.III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće
u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011.g., propisano je da će
osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec
u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI.
navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.g. je propisano da se Dodatak Sporazumu i
navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od
pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju
roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od
potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016.g. bude zabilježen realni
međugodišnji rast BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih
ugovora iz čl.199.st.1. Zakona o radu (NN br.93/14) primjena izmjena dodatka
sporazumu istekla je dana 26.siječnja 2017.g. Navedene Izmjene i dopune Dodatka
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.g. su
usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011.g.Pravo na isplatu
temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama od 23.studenoga 2006.g., gdje je u čl.I. ugovoreno da se osnovica
za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007.g., 2008.g. i 2009.g. za 6 % i
da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 01. siječnja svake godine, a pravo
na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009.g. također sklopljen između
Vlade Republike Hrvatske i S. j. sl. u kojemu se u toč.III. tog dodatka
navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku
Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom
sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva
uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će
5.415,37 kuna bruto. Sukladno stavu tužitelja, ali i sudske prakse, Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.g.
predstavljaju pravno valjani Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.3.
Zakona o osnovici plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u
javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i
sindikata javnih službi, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10), a kojom je bila
utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje
visine plaće u javnim službama, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena
primjena dodatka sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine
plaće u javnim službama. U navedenom smislu je odredbom čl.51.st.4. Temeljnog
kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10)
i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009.g. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.
Podjednako je bilo propisano i odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Isto proizlazi i iz
činjenice što su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012.g. usvojili
Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene
čl.IV.st.5., a u vezi s čl.VII.st.1.Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe čl.III. spomenutih Izmjena Dodatka
Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. godine s početkom primjene od siječnja
2016.g., a što proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.10.2011.g. Državni
zavod za statistiku objavio je dana 28.kolovoza 2015.g. prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015.g., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da
je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015.g. realno veći za 1,2 % u odnosu na
isto tromjesečje 2014.g. Također da je Državni zavod za statistiku 27.studenog
2015.g. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015.g. u
kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju
2015.g. realno veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014.g. Dakle, aritmetička
sredina navedenih stopa rasta BDP-a je 2%, pa je u tom smislu krajem studenog
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
2015.g. ispunjen uvjet iz čl.III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno
rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečna), pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015.g.
povećala na iznos od 5.415,37 kuna. Međutim, tuženik da je od prosinca 2015.g.
tužiteljevu plaću obračunavao po smanjenoj osnovici, pa tužitelj ima potraživanje
prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od
prosinca 2015.g. do siječnja 2017.g.
2.U svom odgovoru na tužbu tuženik navodi da se tužitelj pogrešno poziva na
čl. 186.b. ZPP-a jer da se isti ne može primijeniti na predmetni slučaj budući tužitelj u
tužbi i ne tvrdi, a da nije niti dokazao da je od tuženika zatražio, a da joj je ovaj odbio
dati potrebne isprave. S obzirom na navedeno predlaže se odbaciti tužbu. Tužbom
koju je tuženik zaprimio predlaže se da sud donese rješenje kojim se nalaže tuženiku
da u spis dostavi platne liste za tužitelja, sve za tuženik period, te se predlaže
donošenje presude kojim se nalaže tuženiku da tužitelju isplati razlike plaće s
pripadajućim kamatama za period od 01.svibnja 2016. godine do 26. siječnja 2017.g.
u neutvrđenom iznosu, a koji iznos bi se utvrdio sukladno dostavljenoj dokumentaciji i
provedenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju. Tužbeni zahtjev tužitelj da se
temelji na odredbi iz čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće
u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.g. i Arbitražne odluke od 17.
prosinca 2011.g. Tuženik da se, prije svega protivi prijedlogu tužitelja da sud naloži
tuženiku dostavu platnih lista iz razloga što da je tužitelj mogao i trebao biti u posjedu
istih, a teret dokaza da je na tužitelju. Tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni
zahtjev tužitelja kao u potpunosti neosnovan, te ističe prigovor promašene pasivne
legitimacije i prigovor zastare iz razloga kako slijedi: tužitelj da u tužbi navodi kako je
dana 23. studenog 2006. godine između Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH)
i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici plaće u javnim službama
(dalje: Sporazum o osnovici) kojim da je ugovoreno povećanje osnovice za izračun
plaća u javnim službama za po 6% u 2007. godini, 2008. godini i 2009. godini. Zbog
nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. godine Vlada RH i S. j. s.
sklopili su dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama (dalje: Dodatak
sporazumu) kojim da je osnovica privremeno zamrznuta na razinu iz 2008. godine na
iznos od 5.108,84 kn, dok da je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine
na iznos od 5.415,37 kn sporazumno odgođeno sukladno uvjetima iz čl. 3. dodatka
sporazumu. Dana 26. listopada 2011. godine između Vlade RH i s. j.
s.i sklopljene su Izmjene i dopune dodatka sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama (dalje: Izmjene i dopune dodatka sporazumu), koje predstavljaju i
osnovu tužbe tužiteljice, a koje da su usvojene u obliku Arbitražne odluke od dana 7.
prosinca 2011. godine. Konačno, Vlada RH i s. j. s. su dana 28.
prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna dodatka
sporazumu radi pojašnjenja primjene čl. IV.st.5. u vezi čl. VII. st.1. Izmjena i dopuna
dodatka sporazumu. Kako se tužitelj u ovoj pravnoj stvari poziva na dvostrano
obvezni sporazum obveznog prava, tuženik (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
- HZMO) da ne može biti treća ugovorna strana, bez obzira na to o kojem sindikatu ili
sindikatima je riječ. S jedne strane sporazuma da je Vlada RH odnosno Republika
Hrvatska, a s druge strane sindikati. HZMO da ne može provoditi odredbe takvog
sporazuma izravno, prije nego što Vlada ili neko drugo nadležno tijelo ne utvrdi novu,
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
povećanu osnovicu za isplatu plaće. Tuženik nastavno ističe kako Sporazum o
osnovici, Dodatak sporazumu i Izmjene i dopune dodatka sporazumu da nisu
kolektivni ugovori jer da sadržajno ne utvrđuju konkretna prava zaposlenih koja bi se,
izravno i neposredno, mogla primijeniti. Osim navedenog, tuženik da ističe i da isti
nisu bili na zakonit način sklopljen kolektivni ugovor, prvenstveno jer sklapanju
kolektivnog ugovora (svih dodataka te izmjena i dopuna) da nisu prethodili zakoniti
kolektivni pregovori u smislu odredbi Zakona o radu, s obzirom na to da poslodavac o
sklapanju kolektivnog ugovora nije pregovarao s pregovaračkim odborom
sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo s predstavnicima određenih i
pojedinačnih sindikata s područja za koje se kolektivni ugovor sklapa te da ti
predstavnici nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti da su
imenovani odlukom GSV-a, a što da je izravno protivno pravnom uređenju Odbora
sindikata za kolektivne pregovore iz odredbi čl. 186. Zakona o radu odnosno odredbi
članka 254. Zakona o radu, što govori da se radi o sporazumu koji po svojoj pravnoj
naravi da predstavlja običan ugovor (sporazum obveznog prva), a ne kolektivni
ugovor radnog prava. Nadalje, Temeljni kolektivni ugovori za službenike i
namještenike u javnim službama iz 2010. i 2012. godine u člancima 51.st.4. da
navode kako „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove
izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
samim dokumentima.“ Navedeno da se razlikuje u odnosu na odredbu čl. 49. st.4.
Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama iz
2007. godine prema kojem „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama,
zaključen između sindikata javnih službi i Vlade RH 23. studenoga 2006. godine i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora.“ Slijedom navedenog, da činjenica da se u pogledu navedenih
pravnih izvora ne bi radilo o kolektivnim ugovorima po svojoj pravnoj naravi, da bi
dovodila do toga da ne postoje pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnih odnosa koja bi se neposredno i obvezno primjenjivala na sve
zaposlene, tako i na tužiteljicu, pa da se niti tužiteljica, kao radnik zaposlen kod
tuženika kao javne ustanove koja obavlja djelatnost javne službe, ne bi mogla pojaviti
u sudskom postupku i kao aktivno legitimirana potraživati prava iz Sporazuma o
osnovici, Dodatka sporazumu i Izmjena i dopuna dodatka sporazumu. Također,
tuženik da osporava pravnu valjanost odnosno ističe prigovor ništavosti Izmjena i
dopuna dodatka sporazumu, a time i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. koja
potvrđuje sadržaj odredbe čl. III Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, s obzirom na
to da je na strani jednog pregovarača, odnosno na strani sindikata bilo nedostataka u
pogledu potpisnika istih odnosno nedostatka potpisa od svih sindikata koji su
pregovarali s Vladom RH. Naime, Sporazum o osnovici i Dodatak sporazumu sklopili
da su i potpisani su od strane osam s. j. s.(S.h. u.,
N. s. z. u s. š. H., N. s.
z. i v. o., S. z. u d. s. s.
H., S. s.z. i s. s. H., H. l.
s., Hr. s. s. m. s. – m. t. i
H. s. d. u k.). Izmjene i dopune dodatka sporazumu utvrđene
Arbitražnom odlukom (koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna
dodatka sporazumu) sklopili da su i potpisani su od strane sedam sindikata javnih
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
službi odnosno predmetne izmjene, koje predstavljaju pravnu osnovu tužbe
tužiteljice, nisu potpisane od strane S. s. z. i s. s.
H.. Iz navedenog je razvidno da nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u
Izmjenama i dopunama dodatka sporazumu te sklopili Izmjene i dopune dodatka
sporazumu. Tuženik da ovdje ističe notornu činjenicu da se, kako bi izmjene i dopune
bile pravno valjane, trebaju sklopiti od svih stranaka ugovornog odnosa, što da je
temeljno načelo obveznog prava. Iz gore navedenog jasno proizlazi da na ugovornoj
strani sindikata ne postoji identitet stranaka, što predmetne izmjene i dopune
dodataka sporazumu čini pravo nevaljanim. Konačno, tuženik ističe da, jednako tako,
i Vjerodostojnom tumačenju izmjena i dopuna dodatka sporazumu od 28. prosinca
2012. godine nedostaje suglasnost volje, odnosno pristanak i potpis S.
s. z. i s. s. H., slijedom čega da je i ono kao i Izmjene
i dopune dodataka sporazumu i Arbitražna odluka, pravno nevaljano odnosno
ništetno i nepostojeće. Nadalje, neovisno o gore navedenom, a suprotno tumačenju
tužiteljice, tuženik ističe da je iz dokumentacije vidljivo kako nisu ispunjeni niti uvjeti
za primjenu odredbe čl. III Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, jer se nisu ispunili
uvjeti za primjenu odnosno „uskladbu“ propisani čl. VII. Izmjena i dopuna dodatka
sporazumu koji propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad
realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,
ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od
razdoblja navedenih u članku III-V Izmjena i dopuna dodatka sporazuma. Kako je,
nakon sklapanja Izmjena i dopuna dodatka sporazumu, prema podacima Državnog
zavoda za statistiku, BDP RH promatran na tromjesečnoj razini u odnosu prema
istom tromjesečju prethodne godine zabilježio dvanaest posljedičnih razdoblja
uzastopnih negativnih stopa rasta, počevši od četvrtog tromjesečja 2011. godine, a
zaključno s trećim tromjesečjem 2014. godine, to iz gore navedenog, imajući u vidu
podatke o tzv. negativnom rastu nesporno proizlazi da se uskladba prema člancima
III. do V. Izmjena i dopuna dodatka sporazumu da treba odgoditi. S druge strane, do
iste odgode da je i došlo u praksi odnosno nastupile su nove okolnosti jer da su
sindikati naknadno i opetovano više puta pristali na daljnju odgodu isplate zbog
promijenjenih okolnosti, i to bez obzira na prethodne kolektivne ugovore odnosno
sporazume. To da bi također svakako značilo da okolnosti za povećanje osnovice
plaće u javnim službama u iznosu i na način kako to tumači tužiteljica, nisu nastupile.
Konačno, izmjene i dopune dodatka sporazumu, kako to proizlazi iz točke XI. istoga,
da imaju vremensko važenje od 5 godina, čije da je trajanje isteklo 25. listopada
2016. godine, čime da je otpala pravna osnova za usklađivanje plaća. Tuženik
nadalje da ističe i kako se plaće u javnim službama, prije svega, uređuju Zakonom o
plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09), pri čemu da je odredbama čl. 4. i 5. Zakona o plaćama
u javnim službama propisano što čini plaću službenika i namještenika i koje je
polazište za utvrđivanje osnovice za izračun plaće, a odredbom čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama propisano da je kako se utvrđuje osnovica plaće u
javnim službama. Nastavno, prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona o
izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama, do utvrđivanja nove
osnovice plaće u javnim službama na temelju čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama primjenjuje da se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom
sporazumu. Slijedom navedenog, sve do donošenja Odluke o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama dana 29. prosinca 2016. godine, s primjenom od
dana 1. siječnja 2017. godine, počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017. godine, u primjeni je bila osnovica za
obračun plaće u javnim službama u visini od 5.108,84 kn bruto, prema Dodatku
sporazumu od 13. svibnja 2009. godine. Slijedom svega navedenog, tuženik
predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.
3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom: Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama, Dodatka sporazumu po osnovici plaće od 13. svibnja 2009.,
Izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja
Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.
prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS od 28. kolovoza 2015. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 04.
rujna 2015., priopćenja za javnost DZS od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS od 04.
prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS od 04.ožujka 2016. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od 20.
listopada DZS i pisanog poziva Sindikata od 02.lipnja 2016, obračuna razlike
osnovice plaće.
4.Podneskom od 23.veljače 2023. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način
kako isti glasi u izreci presude. Tuženik se nije usprotivio uređenom tužbenom
zahtjevu u pogledu naznačene visine, ali i dalje ustraje u osporavanju osnove.
5.Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva dok visina uređenog
tužbenog zahtjeva nije sporna.
6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u razdoblju od
veljače 2016. do siječnja 2017. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl.III. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog
26.listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn
primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS)
ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl.IV. st.2. i st.3. Izmjena Dodatka, koje
odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim
službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom
odlukom od 7. prosinca 2011.
7.Prema odredbi čl.3. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne
novine“ broj 27/01 i 39/09) na pitanje plaća i drugih naknada po osnovu rada
službenika i namještenika u javnim službama koja nisu uređena tim Zakonom,
primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni
ugovori.
8.Prema odredbi čl.192. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17.
i 98/19., u daljnjem tekstu: ZR) predmet kolektivnog ugovora mogu biti prava i obveze
stranke koje su taj ugovor sklopile, a može sadržavati i pravna pravila kojima se
uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa te druga pitanja iz radnih
odnosa ili u svezi s radnim odnosom pa prema tome i pregovaranje o plaći kao
važnom segmentu radnog odnosa. Sindikati su mogli pregovarati i potpisivati
određene anekse, odnosno izmjene i dopune pojedinih kolektivnih ugovora, odnosno
sporazuma zaključenih s Vladom RH, u ovom slučaju poslodavcem, a gdje se
odlučivalo o osnovicama te dodacima na plaću za zaposlene u javnim službama.
9.U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12., u
daljnjem tekstu: TKU), koji uređuje te definira plaću zaposlenih u javnim službama i to
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
u čl.51. na način da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću,
a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na
koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu
godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na
posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavku
4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.
10.Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga
2006. sklopljenim između sindikata javnih službi navedenih u njemu i Vlade
Republike Hrvatske, ugovoreno je povećanje osnovice za plaće u javnim službama
za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati
od 1. siječnja svake godine.
11.Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i S. j. s. sklopili su
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U
članku III. izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim
službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za
obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno
aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene
prema izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je
propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju
ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane
obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za
godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno
do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog
pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o
radu/14 (što znači da vrijede i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile
zaključene) primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.
12.Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26.listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se čl.III mijenja i glasi: osnovica za obračun
plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno
rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene
prema tim Izmjenama i dopuna. U članku IV. Izmjena Dodatka Sporazumu o
osnovnici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. uređen je način
usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno
šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća
početnika s VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u
odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog
pariteta iz prethodne alineje u 2008. Članom V. Izmjena i Dopuna određeno je da se
nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima II. i IV. Izmjena i
Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene
rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru
95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto
plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda
za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih
mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj
25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen
koeficijent s 1,25 na 1,212.
13.Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno valjani Kolektivni ugovor sklopljen
sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim
službama određuje KU između Vlade RH i S. j. s., te odredbe članka
51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama ("Narodne novine" broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim
službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12), kojom je utvrđena
primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine
plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 115/10) je i bilo propisano da
ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi
sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima
na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se
primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Identično je bilo
propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU (NN 141/12). Dakle, Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada
2011., na koji se poziva tužitelj, predstavljaju pravo valjani kolektivni ugovor.
14.Naime, Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011., izrijekom je
potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7.prosinca 2011.,
Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama od
12.prosinca 2012., kao i Vjerodostojnim tumačenjem Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.prosinca 2012. Prilikom
pregovaranja i potpisivanja tih akata, nije dovedena u pitanje njihova pravna
valjanost. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III
spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom
primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada
2011.
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
15.Nadalje, iz Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-
408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene
kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU-a, kao i
da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog
pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Okolnost da su Sporazum o osnovici
plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
potpisani od osam potpisnika, a da je jedan potpisnik i to S. s.
z. i s. s. H., samo parafirao KU, ne utječe na pravnu
valjanost, odnosno nema za posljedicu ništetnost, kako to neosnovano tvrdi tuženik.
Osim toga, tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi S. s.
z. i s.skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja,
upravo suprotno, taj je sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da
je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Vrhovni sud RH u
svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02 zauzeo je stajalište prema kojem se smatra da
je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih
sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima
pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg
razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada
RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa čime nije osporila valjanost Izmjena i
dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama. Stoga se ukazuje kao
neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.
16.U skladu s naprijed navedenim, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. obvezuju tuženika, u čije
ih je ime i za čiji račun sklopila Vlada Republike Hrvatska sa sindikatima javnih službi.
17.Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od
26.listopada 2011. bilo je utvrđeno da će doći do povećanja osnovice koja će iznositi
5.415,37 kn bruto kada bude ispunjen uvjet, odnosno kada službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), kao što je i u ovom
slučaju.
17.1.Tuženik je pasivno legitimiran, isti neosnovano pokušava otkloniti svoju
odgovornost za isplatu razlike plaće tužitelju navodeći da nije potpisnik akata kojim
se utvrđuje osnovica za izračun plaće u javnim službama, već Vlada RH. Nije sporno
da je predmetne akte kojima se utvrđuje osnovica za izračun plaće potpisala Vlada
RH, ali u ime i za račun svih poslodavaca iz javnih službi, što obuhvaća i tuženika.
18.Stoga je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu
temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo
do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).
19.Sukladno svemu naprijed navedenom, a kako visina obračuna iz tužbenog
zahtjeva između stanaka nije sporna, te kako je isti preciziran sukladno izračunu
razlike dostavljenom od strane tuženika, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike
plaće za tužitelja koja mu je trebala biti isplaćena u ukupnom iznosu od 372,80 eura.
19.1.U odnosu na prigovor zastare koji je tuženik istaknuo u odgovoru na
tužbi, isti se smatra neosnovanim. Naime, iz odredbe čl.139. Zakona o radu (NN
93/14, 127/17, 98/19) proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
godina ako nije drugačije određeno. S obzirom da je najstarije potraživanje tužiteljice
dospjelo 15. lipnja 2016., a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 11.lipnja 2021.,
zaključuje se da je ista podnesena unutar zastarnog roka od pet godina, pa se
istaknuti prigovor zastare smatra neosnovanim.
20.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl.29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11,
78/15, 29/18) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate
prema čl.84. st.3. odnosno čl.92. st.3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 73/13,
93/14, 127/17, 98/19). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju prema čl.15. st.3. Zakona o porezu na dohodak (NN
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14,
143/14) i čl.17. st.3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, znači da se na te
iznose ne obračunavaju zatezne kamate, pa su zatezne kamate na bruto iznose
plaće dosuđene kao u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
21.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.1. Zakona o parničnom
postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu vrijednost
predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za
sastav tužbe-50 bodova, sastav podneska od 20.prosinca 2021.-50 bodova (Tbr.8.
toč.1.), za sastav podneska od 23.veljače 2023.-12,5 bodova (Tbr.8. toč.3.), za
zastupanje na ročištu od 24. listopada 2023.-50 bodova, te trošak pristupa na ročište
za objavu presude-25 bodova, što pomnoženo sa 1,99 eura/15,00 kn koliko iznosi
vrijednost 1 boda, daje iznos od 373,13 eura+PDV (25%), odnosno sveukupno
466,41 eura/3.514,18 kn. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju
zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate. Slijedom svega gore
navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 28.studenoga 2023.
SUDAC
Jerka Kovačić Garac
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Pr-6075/2021-10
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15
dana od dana dostave prijepisa odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem
ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
Dostaviti:
1. pun.tužitelja
2. tuženiku
3. u spis
_________________________ Fiksni tečaj konverzije 7,53450
