Broj: Ppž-6657/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Anđe Ćorluka, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. JJ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 3. srpnja 2023., broj: 28. Pp - 8743/2022, u sjednici vijeća održanoj 13. kolovoza 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u odnosu na odluku o vraćanju privremeno oduzetog predmeta sukladno odredbi članka 76.a Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu od 3. srpnja 2023., broj: 28. Pp - 8743/2022, okr. JJ i okr. UJ proglašeni su krivim da su na način činjenično opisan u točki A) izreke pobijane presude počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je, izrečena novčana kazna od 100,00 eura, svakom okrivljeniku ponaosob, koju su dužni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 26,54 eura, svaki okrivljenik.
1. Istom presudom, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona
(„Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. JJ oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u točki B) izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 71. stavak 1. točke 6 i članka 72. stavak 2. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.
2. Istom presudom, odlučeno je da se okr. JJ ima vratiti oduzeti predmet i to – zračna puška NN marke ser. broja [serijski broj oružja], a koji predmet je privremeno oduzet prema Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta ser. broja [serijski broj].
3. Protiv te presude, ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar pravodobno je podnio žalbu zbog odluke o vraćanju privremeno oduzetog predmeta, navodeći da je, u konkretnom slučaju, prvostupanjski sud pogrešno donio odluku o vraćanju predmeta – oružja okrivljeniku, a osobito iz razloga jer je okr. JJ oružje pokazivao okr. UJ te da se radi o predmetu kojeg okrivljenik ne može posjedovati bez potrebnog odobrenja nadležnog tijela, a sve radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi i moralnih razloga.
4. Žalba je osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
6. Međutim, u pravu je tužitelj kada ističe da je neosnovano prvostupanjski donio odluku o vraćanju privremeno oduzetog predmeta – jedne zračne puške nepoznate marke ser. broja [serijski broj oružja], pri čemu za svoju odluku o vraćanju predmeta nije dao nikakve razloge.
6.1. Odredbom članka 76.a Prekršajnog zakona je propisano oduzimanje predmeta prekršaja i u slučaju da se prekršajni postupak okonča odlukom kojom se okr. JJ je proglašen krivim za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok je oslobođen optužbe za prekršaje iz članka 71. stavak 1. točke 6. i članka 72. stavak 2. točke 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. Međutim, iz obrazloženja pobijene odluke proizlazi da prvostupanjski sud nije utvrđivao je li oduzimanje predmeta potrebno radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga. Slijedom navedenog valjalo je u odnosu na privremeno oduzeti predmet – zračnu pušku ser. broja [serijski broj oružja], predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
6.2. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi razloge postojanja nekog od razloga navedenih u članku 76.a stavak 1. Prekršajnog zakona (postojanje opasnosti da će se predmeti ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja, zaštita opće sigurnosti, javnog poretka, zaštita zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga), pri tome vodeći računa o osobi okrivljenika, stupnjem njegove opasnosti, dosadašnjoj osuđivanosti iz oblasti javnog reda i mira i javne sigurnosti, kao i ostalim okolnostima koje su odlučne za odluku o možebitnom oduzimanju predmeta pobliže opisanih u izreci pobijane presude i zavisno od utvrđenja, o privremeno oduzetim predmetima prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, sukladno članku 76. a stavku 1. Prekršajnog zakona, odlučiti posebnim rješenjem.
6.2.1. Isto tako, prilikom odlučivanja o posebnoj mjeri propisanoj člankom 76. a Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud mora rukovoditi načelom razmjernosti određeno članku 16. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje:" Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju" i sukladno tome članku 51. a Prekršajnog zakona, koji propisuje:"Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti."
6.3. Obveza je prvostupanjskog suda da u ovom prekršajnom postupku oduzimanje predmeta od okr. JJ razmatra u svjetlu standarda postavljenih navedenim odlukama ESLJP i Ustavnog suda Republike Hrvatske. Radi se o predmetima Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) Gabrić protiv Hrvatske (zahtjev br. 9702/04, presuda od 5. veljače. 2009.), Boljević protiv Hrvatske (zahtjev br. 43492/11, presuda od 31. siječnja 2017.), Tilocca protiv Hrvatske (zahtjev br. 40559/12, presuda od 5. travnja 2018.) i Dagostin protiv Hrvatske (zahtjev br. 67644/12, odluka od 15. listopada 2017.), koji su vođeni zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Navedenim presudama utvrđeno je da je u prekršajnim postupcima, izricanjem mjere oduzimanja predmeta, unatoč tome što je ista u domaćem pravu bila propisana kao obligatorna, došlo do povrede prava vlasništva.
6.3.1. Člankom 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju je propisano da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava. Miješanje javne vlasti u mirno uživanje vlasništva treba biti zakonito. Svako miješanje u pravo vlasništva može se opravdati jedino ako služi javnom (ili općem) interesu. Prilikom miješanja u mirno uživanje vlasništva potrebno je uspostaviti pravičan odnos ravnoteže između potreba javnoga interesa i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca.
6.3.2. Upravo u navedenom smislu postizanja pravičnog odnosa ravnoteže je i suština prethodno navedenih presuda ESLJP - da u svakom konkretnom slučaju oduzimanja predmeta koji su vlasništvo okrivljenika treba postići razuman odnos razmjernosti između konvencijskog prava okrivljenika na mirno uživanje vlasništva predmeta i zahtjeva općeg interesa javnosti. ESLJP je u navedenim presudama smatrao da miješanje u pravo vlasništva, da bi bilo razmjerno, treba odgovarati ozbiljnosti povrede, a sankcija težini djela za čije kažnjavanje je predviđena.
6.3.3. Ovakvo stajalište ESLJP izraženo je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5501/13 od 29. ožujka 2018., donesenoj u povodu ustavne tužbe u kojoj podnositelj navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva izricanjem mjere oduzimanja oružja, kao posljedice sudske odluke kojom ga se proglašava krivim za počinjeni prekršaj iz članka 70. stavak 1. točke 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.
6.3.4. Prema pravnim stajalištima izraženim u gore navedenim presudama ESLJP-a i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, nije dovoljan uvjet za oduzimanje predmeta, u konkretnom slučaju oružja, nije dovoljno da je ista mjera zakonom propisana kao obavezna, već se prilikom donošenja odluke, iako se više i ne radi o zaštitnoj mjeri koja se izriče, već o posebnoj mjeri propisanoj člankom 76. a Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud mora rukovoditi načelom razmjernosti određeno člankom 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje:" Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju" i sukladno tome članku 51. a Prekršajnog zakona, koji propisuje:"Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti."
6.4. U smislu naprijed navedenog, prvostupanjski sud će prilikom donošenja odluke o mjeri oduzimanja predmeta, paziti da bude postignuta pravedna ravnoteža između zahtjeva općega interesa zajednice (u konkretnom slučaju, zaštite interesa Republike Hrvatske u smislu članka 50. stavak 2. Ustava i članka 1. stavka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju) i zahtjeva zaštite okrivljenikovog prava vlasništva, koja ravnoteža neće postojati ako okrivljenik snosi pojedinačni i prekomjerni teret.
7. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 206. stavka 3. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 13. kolovoza 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.
