Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8196/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. LĆ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.) i dr. odlučujući o žalbi tužitelja Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Vrbovec, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, broj: 25. Pp-855/2022 od 18. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 13. kolovoza 2025.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Vrbovec i potvrđuje prvostupanjska presuda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Pobijanom presudom okr. UĆ je na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), oslobođen optužbe zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i čl. 71. st. 1. t. 6. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana (Narodne novine, broj 94/18, 42/20 i 114/22), činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret državnog proračuna.
1.1. Istom presudom je odlučeno da će se privremeno oduzeti predmeti prema potvrdi broj: 1008295, 1008296, 1008297 i 1008298, vratiti okr. LĆ po pravomoćnosti presude.
2. Protiv te presude je tužitelj Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Vrbovec pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnim sankcijama.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Bit žalbe tužitelja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja svodi se na tvrdnju da je iskaz ispitanog svjedoka GĆ kojem je sud u najvećoj mjeri poklonio vjeru, nemušt i neuvjerljiv, dok je zanemario uvjerljivo iskazivanje svjedoka – oštećenog (VĆ) i iskaz svjedoka AĆ koji je dao na Zapisnik o ispitivanju svjedoka u policiji, a koji prileži optužnom prijedlogu i u kojem je rekao da je okrivljenik iz prtljažnika vozila izvadio pištolj sličan „Makarovu 9 mm“, koji ima slične vizualne karakteristike kao i pištolj koji je oduzet od okrivljenika – „Crvena zastava“ call. 9 mm“ pa je sud isti trebao pravilno cijeniti.
5.1. Ovakvim navodima žalbe tužitelj vrši preocjenu izvedenih dokaza na način da ih tumači drugačije od ocijene prvostupanjskog suda, a koju ovaj sud drži pravilnom. Naime, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da na temelju svih izvedenih dokaza nije s nedvojbenom sigurnošću utvrđeno da bi okrivljenik vikao na javnom mjestu te nosio pištolj na način kojim se uznemiruje javnost. Prije svega treba navesti da iz dokaznog postupka proizlazi da okrivljenik poriče prekršaje za koje se tereti, dok razlike u iskazima ispitanih svjedoka GĆ i TĆ – oštećenika, prvostupanjski sud nije uspio otkloniti niti nakon provedenog suočenja, a policijski službenici nisu bili neposredni očevici događaja, s tim da se policijski službenik BĆ sjeća da nije izvršena pretraga vozila okrivljenika dok je njegov kolega HĆ iskazao da u vozilu okrivljenika nije vidio oružje (već streljivo), a da je svo oružje okrivljenik dragovoljno predao prilikom pretrage njegove kuće.
5.2. Slijedom ovako izvedenog dokaznog postupka, i po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije mogao s potrebnom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Budući da se odluka o krivnji može temeljiti samo na činjenicama koje su nedvojbeno dokazane, sve odlučne činjenice je sud dužan pouzdano utvrditi u svom postojanju odnosno nepostojanju, a za slučaj dvojbe dužan ih je presudom riješiti na način koji je povoljniji za okrivljenika.
5.3. Potrebno je istaknuti da neosnovano tužitelj u žalbi navodi i smatra da je prvostupanjski sud u postupku trebao koristiti kao dokaz iskaz svjedoka AĆ koji je dao u policiji. Naime, radi se o iskazu koji nije pribavljen na zakonit način jer je iz Zapisnika o ispitivanju tog svjedoka u policiji vidljivo da taj svjedok nije upozoren na svoja prava i dužnosti u smislu odredbi čl. 173. PZ-a u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje ZKP) o ispitivanju svjedoka. Naime, pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku se smisleno primjenjuju odredbe koje važe u ZKP-u za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju ovog svjedoka pred policijom, nije vidljivo da je isti poučen o svojim pravima i dužnostima (bilo zaokruživanjem rednog broja ispred upozorenja bilo podcrtavanjem teksta), odnosno, da je ispitan sukladno odredbama čl. 288. st. 3. ZKP-a (da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. st. 1. ZKP-a; da svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti). Kako dakle, upozorenja iz čl. 288. st. 3. ZKP-a KĆ nisu ubilježena u zapisnik o njegovom ispitivanju radi se o nezakonitom dokazu koji se, sukladno čl. 300. st. 1. t. 5. ZKP-a ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa se na takvom dokazu ne može temeljiti presuda i odluka o krivnji okrivljenika, a suprotno tvrdnjama tužitelja u žalbi. U slučaju korištenja tog iskaza, prvostupanjski sud bi počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a jer bi se presuda temeljila na nezakonitom dokazu.
5.4. S obzirom da drugih relevantnih dokaza nije bilo, prvostupanjski sud opravdano na temelju izvedenih dokaza nije mogao zaključiti izvan svake razumne sumnje (a to je stupanj utvrđenja odlučnih činjenica potreban za donošenje osuđujuće odluke), da je okrivljenik počinio predmetne prekršaje te je primjenjujući pravilo „in dubio pro reo“, donio odluku o oslobađanju od optužbe okrivljenika za prekršaje iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i čl. 71. st. 1. t. 6. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.
6. Ovaj sud je razmotrio i odluku o vraćanju predmeta (oružja i streljiva), a povodom žalbe tužitelja, te je utvrdio da je ista na zakonu osnovana te valjano i detaljno obrazložena, sukladno čl. 76.a st. 5 i st. 2. PZ-a kao i sukladno načelu razmjernosti iz čl. 51.a PZ-a, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, prema obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud nije od okr. LĆ oduzeo oružje i streljivo pravilno ocjenjujući da na temelju svih okolnosti utvrđenih u postupku, u konkretnom slučaju interesi opće sigurnosti i javnog poretka ne zahtijevaju oduzimanje predmeta u smislu čl. 76.a PZ-a, kao općeg propisa koji predviđa fakultativno oduzimanje predmeta. I ovaj sud smatra da nije nužno niti s aspekta načela razmjernosti sukladno čl. 51.a PZ-a u konkretnom predmetu oduzeti oružje i streljivo, s obzirom da je okrivljenik neosuđivana osoba, da iz spisa ne proizlazi da nezakonito posjeduje te predmete, da se ne radi o težem obliku kršenja discipline posjedovanja oružja, imajući u vidu njegove obiteljske prilike (neoženjen, bez djece) te vodeći računa da se radi o predmetima u privatnom vlasništvu okrivljenika kada je potrebno uravnotežiti zahtjeve općeg interesa javnosti i zaštite temeljnih prava pojedinca, zbog čega nije opravdano u ovom slučaju oduzeti predmete. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, a osobito kada se cijeni da velika većina privremeno oduzetih predmeta nije bila ni u kakvoj vezi s prekršajima koji su okrivljeniku stavljeni na teret, u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će se oružje i streljivo uporabiti za počinjenje prekršaja.
7. Slijedom iznesenog, na temelju čl. 205. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 13. kolovoza 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja
