Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-503/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Maje Skorić i Tonija Šantića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ĐM, [adresa], 2. UM, [adresa], 3. EM, [adresa], 4. AM, [adresa], 5. BM, [adresa] – svi kao pravni slijednici (rješenje o nastavku postupka Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod brojem P-964/2022 od dana 22. svibnja 2024. godine) prijašnje tužiteljice RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod brojem P-964/2022 od dana 20. prosinca 2022. godine, u sjednici održanoj dana 12. kolovoza 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženice i preinačava presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru pod brojem P-964/2022 od dana 20. prosinca 2022. godine na način da se odbija tužbeni zahtjev na utvrđenje vlasništva za cijelo i ispravka uknjižbe na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Zbog preinake prvostupanjske presude, mijenja se i odluka o parničnom trošku pod točkom 2. izreke prvostupanjske presude, na način da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, te je ista ovlaštena da temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i za svoje vlasništvo za cijelo (točka 1. izreke), te je naloženo tuženici da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 13.975,04 kune/1.854,806 eura (točka 2. izreke).

2. Protiv te presude žalbu je podnijela tuženica pobijajući je zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), sa prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu, u pobijanom dijelu preinači prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih navoda, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu, tužiteljica je osporila osnovanost žalbenih navoda tužene i predložila da drugostupanjski sud istu odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu, uz zahtjev za naknadu parničnog troška sastava odgovara na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev za utvrđenje vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je kao vlasnik upisana tužena za cijelo, a za koju je tužiteljica u tužbi podnesenoj dana 7. ožujka 2018. godine početno navela da se na dan 24. srpnja 1991. godine nalazila unutar građevinskog područja u zoni turističke namjene i da je pravo vlasništva stečeno nasljeđivanjem u pravnom slijedu prednika njezinog pokojnog supruga FM pokojnog KM, a on nasljeđivanjem svojih pravnih prednika - PM pok. TM, IM pok. PM, DM ud. Đ, NM ud. KM, te potom diobom sa ostalim srodnicima koji da su bili u posjedu predmetne nekretnine, tako da su u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine više od 150 godina.

6. U ovom predmetu bila je već donesena presuda pod brojem P-1155/2018 od dana 9. srpnja 2020. godine kojom je bio usvojen tužbeni zahtjev u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i u odnosu na fizički određeni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 1.084 m2, te je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] postala pravomoćna, jer nije pobijana žalbom, a u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Šibeniku pod brojem Gž-813/2020-2 od dana 1. ožujka 2022. godine i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovo odlučivanje, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. Naime, u toj presudi, prvostupanjski je sud zaključio da su postojala težačka prava na predmetnom zemljištu prije drugog svjetskog rata u korist pravnog prednika tužiteljice, odnosno njenog supruga, da je došlo do diobe nasljednika, da su predmetne nekretnina pripale tužiteljici, te da su obrađivane tijekom cijelog perioda, pa i nakon drugog svjetskog rata, sve do danas, da su tu nekretninu prednici tužiteljice držali u vlasničkom posjedu više od 100 godina, da su bili njeni obrađivači, čemu da u prilog ide upisani posjed na predmetu spora prema najstarijim podacima nadležnog katastra nekretnina na ĐM (podaci iz katastra u spisu P-4829/2017), jednoga od nasljednika pokojnog VM, te da su i danom stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22. studenog 1946. godine) kao obrađivači predmetnih nekretnina po sili Zakona stekli pravo vlasništva.

8. Međutim, kako su se prethodno navedeni zaključci suda o upisu i prijenosu težačkog prava sa prednika tužiteljice PM na JM, HM, TM, NM ud. PM i GM pok. PM (prema povijesnom izvatku pod z. u. [broj ZK uloška]., rješenjem Kotarskog suda u Trogiru pod poslovnim brojem Z-729/60 od 19. prosinca 1960. godine, list 40 spisa) – odnosili na čest. zem. [katastarska čestica] – u odnosu na koju je usvojen tužbeni zahtjev i prvostupanjska presuda postala pravomoćna, a s obzirom na oznaku prednika tužiteljice i navedeni pravni slijed u tužbi, upis težačkog prava i podatke iz posjedovnoga lista u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj su kao posjednici upisani članovi obitelji CM, nisu opravdavali takav zaključak, to je u tom dijelu prvostupanjska presuda ukinuta i radi raspravljanja spornog pitanja stjecanja prva vlasništva prednika tužiteljice predmet vraćen na ponovno odlučivanje.

9. U ponovnom postupku, prema razlozima presude, prvostupanjski je sud utvrdio:

- da nije sporno da je čest. zem. [katastarska čestica], površine 167 m2 u naravi oranica sa južne i zapadne strane ograđena žičanom ogradom, a čija sjeverna i istočna međa da nije vidljiva (a što proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka),

- da iz iskaza ĐM pok. FM proizlazi da je njegov otac VM (suprug tužiteljice) još 70-tih godina prošlog stoljeća zamijenio sa ĆM nekretninu, tako da je on njima dao spornu nekretninu, a njegov otac zemlju južnije od mora, te da je svako ušao u posjed svoje nekretnine, a ŽM da je tu nekretninu stekao zamjenom s CM, pok. KM puno prije toga i da obitelji CM i ŽM u posjedu iste da nisu bili ometani,

- da iz iskaza svjedokinje ČM. LM (na ročištu dana 6. listopada 2022. godine) proizlazi da se radi o nekretnini koja da je oduvijek bila u njihovoj obitelji, jer da je istu njen svekar MM dobio od svog oca KM, a ovaj od svog oca, te da je njen djever (brat od supruga LM), ZM prije 30 i više godina zamijenio zemlju s ĆM, a on da je tu zemlju - malu, dugu, usku, neograđenu oranicu, na kojoj su se sadili biži i bob, zamijenio s VM, koji da je pripojio svom posjedu, ogradio, zasadio kivijem, a njegov sin KM izvadio i pretvorio u oranicu,

- da iz iskaza svjedokinje ŠM pok. U proizlazi da je za života suprug tužiteljice stekao jedan dio posjeda zamjenom sa OM, kojeg da je ogradio i zasadio kivijem, te da ga nitko nije ometao u vlasništvu,

- da iz posjedovnoga lista broj 1285 ispostava za katastar nekretnina [adresa] proizlazi da se oranica čest. zem. [katastarska čestica] kod sv. Luke površine 167 m2 vodi upisana na LM (supruga svjedokinje SM), KM, ĐD (prema utvrđenju suda djeveru iste svjedokinje) i UD,

- da je iz pregledanog z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] proizlazi da je prijavnim listom iz 2004. godine cijepanjem čest zem. 4309/1 nastala čest zem. 4309/1 i /3, sa upisom Općenarodne imovine, a 1. rujna 2009. godine sa upisom tužene dok da su u C listu upisana težačka prava trećih osoba.

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, zaključujući da su navodi svjedoka ĐM u suglasnosti sa iskazom svjedokinja ČM i ŠM, prvostupanjski je sud zaključio da su prednici obitelji ŠM vlasništvo predmetne nekretnine stekli dosjelošću posjedujući je više od 150 godina, da se radi o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu koji je bio predmet nasljeđivanja i diobe, da je sporna nekretnina korištena kao oranica prema gospodarskoj namjeni, da su prednici obitelji ŠM ostvarili 40 godišnji pošteni posjed do 6. travnja 1941. godine i stekli vlasništvo prema paragrafu 1472 OGZ, da su potom istu zamijenili za drugu nekretninu u vlasništvu ĐMF koji da je temeljem zamjene i članka 431. OGZ stekao vlasništvo iste i bez upisa vlasništva u zemljišne knjige, te da je potom zamjenom nekretnina (pravnim poslom) vlasništvo stekao suprug tužiteljice VM, nastavljajući sa obrađivanjem.

11. Tuženica u žalbi u bitnom ističe da su zaključci prvostupanjskog suda neutemeljeni, jer da nije jasno kako je prvostupanjski sud došao do zaključka da bi prednici obitelji tužitelja, obitelj ŠM, doista ostvarila 40 godišnji pošteni posjed do 6. travnja 1941. godine, a što da iz iskaza saslušanih svjedoka i paušalnih navoda nije bilo moguće utvrditi ni u odnosu na početak dosjedanja, a niti završetak dosjedanja, niti je utvrđeno kada je došlo do zamjene sa obitelji ĐMF pa kasnije sa obitelji tužiteljice. Nadalje, da svjedokinja ED u tom pravcu navodi da je do zamjene nekretnine između njene obitelji i tužiteljice došlo prije 30 godina, a onda i da je njen djever ZM prije 30 godina izvršio zamjenu sa ĆM, dok svjedokinja ŠM da iskazuje suprotno i navodi da je njena sestra tužiteljica istu stekla nasljeđivanjem od pokojnog supruga FM pok. KM koji da je istu stekao nasljeđivanjem od NM ud. KM – pa time navodi i različiti osnov stjecanja, a o zamjeni da govori tek kada navodi da je "jedan dio" njen zet zamijenio sa ĆM ŽM, ne navodeći o kojem, dijelu bi se radilo, pri čemu da se ne može uzeti u obzir iskaz ĐM, sina tužiteljice koji da je zainteresiran za ishod parnice.

12. Ujedno, u odnosu na tvrdnju punomoćnika tužiteljice iz podneska od 22. srpnja 2022. godine da je upravo tužiteljica od osnutka katastarskog operata bila upisana kao posjednica pod djevojačkim imenom ŠM, o čemu je u postupku priložena povijest promjena na katastarskoj čestici od 21. srpnja 2022. godine, prvostupanjski je sud utvrdio da je punomoćnik tužiteljice izmijenio iznesenu tvrdnju o upisu tužiteljice kao posjednice pod imenom AD, jer je naknadno naveo da bi se radilo o daljnjoj rodbini tužiteljice.

13. S obzirom na razloge prvostupanjske presude, za zaključiti je da je prvostupanjski sud u odnosu na činjenične navode tužbe, usvojio zahtjev tužbe polazeći od drugačijeg činjeničnog supstrata, utvrđujući da je tužiteljica vlasništvo stekla nasljeđivanjem od strane svog supruga FM pok. KM, a on temeljem pravnog posla – zamjene nekretnina sa trećom osobom UMF, a koji je pak vlasništvo stekao zamjenom sa članom obitelji ŠM (koja obitelj je prema utvrđenju prvostupanjskog suda vlasništvo stekla posjedovanjem u potrebnom vremenu od 40 godina do 6. travnja 1941. godine), te ulaženjem u posjed (do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima – Narodne novine“ broj 53/91, dalje: ZOVO) dakle, temeljem pravnog posla – u kom pravcu je tužiteljica nakon ukidanja prvostupanjske presude predložila saslušanje svjedoka BD, SM i RD.

14. Kako tuženica prvostupanjsku presudu ne osporava zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP, a na tu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ovaj drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, to je u ovom žalbenom postupku sporan pravni osnov stjecanja vlasništva nasljeđivanjem prednika tužiteljice FM pok. BD, za kojeg je u postupku utvrđeno, da je vlasništvo stekao na temelju pravnog posla zamjene nekretnina sa trećom osobom kao vlasnikom nekretnine.

15. Nije u pravu tužena kada u žalbi ističe da se iz iskaza svjedokinje ČM ud. LM (koja je iskazala da je njen svekar MM dobio spornu nekretninu od svog oca BD, a ovaj od svog oca) ne može utvrditi koji su konkretno članovi obitelji MM i kada stupili u posjed predmetne nekretnine, da bi bio utemeljen zaključak da je vlasništvo nad predmetnom nekretninom bilo stečeno poštenim posjedom, odnosno dosjelošću do 6. travnja 1941. godine, kako to utvrđuje prvostupanjski sud, jer je svjedokinja navela i pravni i vremenski slijed, ističući da se posjed prednika njezinog supruga CM proteže u vremenu od preko 150 godina, a nije sporno da su LM i ZM, kao i drugi članovi te obitelji upisani kao posjednici. U tom pravcu treba također imati u vidu da je u dosadašnjem postupku bilo pregledano rješenje Narodnog odbora kotara Split od 16. kolovoza 1955. godine (po tuženici dostavljeno u drugoj parnici pod brojem P-4329/2017) iz kojeg proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije 1953. godine eksproprirana za izgradnju obližnje ceste Jadranske magistrale ''jer je ustanovljeno da korisniku nije potrebna", pa bi proizlazilo da eksproprirana i oduzeta iz posjeda nije bila čest. zem. [katastarska čestica] za koju tužena ističe da je nastala cijepanjem od čest. zem. [katastarska čestica].

16. Međutim u pravu je tuženica kada ističe da iskaz svjedoka ĐM koji se očitovao o vremenu stjecanja dijela predmetne nekretnine po njegovom ocu zamjenom sa UMF 70-tih godina, nije pravilno ocijenjen.

17. Naime, u odnosu na utvrđenje prvostupanjskog suda da bi zamijena nekretnina između UMF i supruga tužiteljice bila vršena sedamdesetih godina prošlog stoljeća – u kom pravcu je očito prihvatio iskaz svjedoka ĐM, sina tužiteljice, treba reći da je isti svjedok u potpunosti izmijenio tvrdnju o pravnim prednicima tužiteljice – PM, NM i FM, navodeći da je predmetna nekretnina bila u dugogodišnjem posjedu majčine obitelji, da ju je naslijedila od svog oca FM, a on od svoje majke NM koja je to naslijedila od svog oca FD, te da je dio nekretnine u južnom dijelu (dakle ne i nekretnina u cjelini) stečena od strane njegovog oca zamjenom sa ĆM 70-tih godina prošlog stoljeća, dakle, svjedoči o stjecanju dijela nekretnine temeljem dosjelosti po pravnim prednicima matične obitelji tužiteljice, te nasljeđivanjem istih od strane tužiteljice, te tek u jednom dijelu (južnom) i temeljem pravnog posla zamjene nekretnina sklopljenog između supruga tužiteljice VM pok. BD sa ĆM.

18. Takav iskaz ovog svjedoka, suprotan je iskazu svjedokinja ŠM, sestre tužiteljice, koja navodi da je nekretninu tužiteljica naslijedila iza smrti supruga VM pok. BD, koji da ju je stekao od pok. NM ud. BD, a ova od svog oca (što je bio početni činjenični supstrat tužbe u ovom postupku) – čime negira vlasništvo svoje i tužiteljičine matične obitelji na dijelu nekretnine, te ističe da je jedan dio zemlje suprug tužiteljice zamijenio sa OM, od kada da ima "dosta godina", odnosno kada je VM bio živ, "ima više od 10 godina", dakle, iskazuje o saznanjima o stjecanju tek jednog dijela te nekretnine zamjenom.

19. Ujedno, iskaz ovog svjedoka i iskaz ŠM u suprotnosti su i sa iskazom svjedokinje ČM, koja je navela da je njen djever ZM zamjenu sporne nekretnine, koja da je bila u posjedu te obitelji sa UMF, izvršio prije više od 30 godina, pri čemu – kada se uzme da bi to moglo biti i 40 godina od dana davanja iskaza 2022. godine, onda bi zamjena sa UMF bila vršena za vrijeme važenja odredbe članka 33. ZOVO prema kojoj je za stjecanje vlasništva nekretnina bio potreban i upis u zemljišne knjige (a koju odredbu sadrži i članak 119. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima – "Narodne novine" broj 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17) pa navedena nekretnina po tom osnovu – pravnom poslu, nije postala vlasništvo supruga tužiteljice NM FM pok. BD, a onda ni predmet nasljeđivanja iza njegove smrti (pri čemu suviše toga, tužiteljica tijekom postupka nije ni tvrdila da je navedena nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo bila navedena u rješenju o nasljeđivanju iza smrti istog, broj O-72/2009 UPP OS Trogir 26/09 javnog bilježnika Petra Žanko od dana 7. travnja 2009. godine), već bi tužitelji eventualno mogli isticati zahtjev za utvrđenje postojanja pravnog osnova za stjecanje vlasništva i uknjižbu prava, a što nije predmet tužbe u ovom postupku.

20. Kod takvog stanja stvari, kako na okolnosti stjecanja dijela predmetne nekretnine od strane same tužiteljice nasljeđivanjem pravnih prednika iz njene matične obitelji, u kom pravcu je svjedočio sin tužiteljice, tužiteljica u postupku nije istaknula nove činjenice, a niti su predlagani dokazi, a u postupku se traži utvrđenje vlasništva na cijeloj nekretnini, te je iskaz tog svjedoka suprotan iskazu svjedokinje ŠM (sestre tužiteljice) i ČM, koji su iz naprijed navedenih razloga i međusobno proturječni, a na koje se pozvao prvostupanjski sud, dok je punomoćnik tužiteljice odustao od predloženog dokaza saslušanjem same tužiteljice, te u odgovoru na žalbu istaknuo posjed obitelji ČM, potom izvršenu zamjenu nekretnine te obitelji sa ĆM, a potom između istog i supruga tužiteljice, pozivajući se na iskaz svjedoka ĐM i navodeći da je suglasna iskazima ostalih svjedoka, to je prvostupanjski sud u postupku na temelju pogrešno ocijenjenih dokaza pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev, slijedom čega je žalbu tuženice trebalo uvažiti, pobijanu presudu preinačiti i pravilnom primjenom materijalnog prava odbiti tužbeni zahtjev (članak 373. točka 1. ZPP).

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 166. stavak 2. ZPP.

22. S obzirom na podjednaki uspjeh stranaka u ovom postupku (jer je u istom postupku pravomoćnom presudom broj P-1155/2018 od dana 1. ožujka 2022. godine prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje vlasništva i ispravku uknjižbe na drugoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 1084 m2 označene slovima "GHIJKLG" na skici vještaka Zvonimira Rubića od 29. ožujka 2018. godine, kao sastavnog dijela te presude), odlučeno je temeljem članka 154. stavak 4. ZPP da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

U Šibeniku, 12. kolovoza 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić