Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Kž-136/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Domagoja Raguža, kao predsjednika vijeća, te Pera Miloglava i Zorana Čengije, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Rilović, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠH, zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem 38.K-420/2021, od 14. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 12. kolovoza 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog suda optuženik ŠH, na temelju članka 453. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22; dalje: ZKP/08), oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavka 1. KZ/11.

Oštećenik ... je na temelju članka 158. stavak 3. ZKP/08 sa svojim imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. točke 1. – 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja, osim troškova iz članka 147. stavak 1. ZKP/08 padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis je, sukladno odredbi članka 474. stavka 1. ZKP/08, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Suprotno tvrdnji žalbe, nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Prvostupanjski sud je dao jasne, određene i potpune razloge o odlučnim činjenicama, koje nisu u znatnoj mjeri proturječni.

7. Pobijajući utvrđeno činjenično stanje, državni odvjetnik ističe, u bitnome, da sud u obrazloženju pobijane presude navodi kako nije utvrđeno postojanje subjektivnog obilježja bića kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju, odnosno da nije utvrđeno postojanje prijevarne namjere optuženika ŠH u trenutku sklapanja pravnog posla s oštećenicom, pri tom obrazlažući kako je optuženik bio svjestan financijskih poteškoća u kojima se njegovo trgovačko društvo nalazilo, ali da se isti trudio podmiriti dug, te da nema dokaza da je već prilikom isporuke predmetne robe odlučio naplatiti predmetni dug, tako da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio kako nema dokaza da bi okrivljenik ŠH počinio kazneno djelo za koje ga se tereti, tako da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno.

8. Suprotno takvim navodima žalbe, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je sud prvog suda, u zakonito provedenom kaznenom postupku, sve činjenice potpuno i pravilno utvrdio, te je osnovano optuženika ŠH oslobodio optužbe budući nije nedvojbeno utvrđeno da je isti počinio kazneno djelo za koje je optužen, a u kojem slučaju je jedino moguće, prema odredbi članka 455. stavka 1. ZKP/08, izreći osuđujuću presudu.

9. Naime, prvostupanjski sud, u bitnome, utvrđuje i valjano obrazlaže da državni odvjetnik nije dokazao da je kod optuženika ŠH u postupanju u samom početku konkretnog poslovnog odnosa postojala prijevarna namjera. Tako se u obrazloženju pobijane presude osnovano ističe da je time što je optuženikovo trgovačko društvo kasnilo s plaćanjem došlo do povrede pravnog odnosa s oštećenikom, no kašnjenje samo po sebi ne znači njegovu krivnju za predmetno kazneno djelo, već se radi o građanskopravnom odnosu, pri čemu su također od značaja činjenice da je naknadno u nekoliko navrata optuženik podmirio većinu duga i konačno ga i u cijelosti podmirio, da je imao financijske poteškoće u poslovanju trgovačkog društva, te da je u međuvremenu, a kako je to iskazala i svjedokinja RH, s istom kao zakonskom zastupnicom ... imao kontakt u svezi s plaćanjem duga, a svakako je od značaja i činjenica da je optuženik tijekom inkriminiranog razdoblja imao zdravstvene poteškoće te teško obolio.

10. Prema tome, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da, u pogledu kaznenog djela iz članka 247. stavka 1. KZ/11, optužba nije dokazala da bi optuženik počinio predmetno kazneno djelo na način koji je opisan u izreci presude, jer iz izvedenih dokaza ne proizlazi da su ostvarena subjektivna i objektivna obilježja bića tog kaznenog djela.

11. Iz svih naprijed navedenih razloga, kako žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a ispitivanjem pobijane presude prvostupanjskog suda po službenoj dužnosti nije nađeno da bi bila ostvarena bilo koja od povreda predviđenih u članku 476. stavak 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalbu, na temelju odredbe članka 482. ZKP/08, trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Dubrovniku 12. kolovoza 2025.

Predsjednik vijeća

Domagoj Raguž