REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA

48260 KRIŽEVCI

Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14

Poslovni broj: Psp-26/2021-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice JČ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mariji Petri Sokač odvjetnici iz Križevaca, protiv 1. tuženika VČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Zajednički odvjetnički ured Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnici iz Križevaca i 2. tuženika AČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik HČ, odvjetnik iz [adresa], radi smetanja posjeda, 11. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je I. tuženi VČ iz [adresa] i II. Tuženi AČ iz [adresa] smeta o tužiteljic u JČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njenom posjedu šume koja se nalazi unutar katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dana 8. srpnja 2021. godine na način da su u šumi u posjedu tužiteljice posjekli i izvezli 9 stabala bagrema koje su zadržali za sebe, te se naređuje istima da uspostave ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, te zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne, u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužiteljici JČ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da 1.tuženiku VČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 497,71 eura/3.750,00 kuna u roku od 8 dana. III Nalaže se tužiteljici JČ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da 2.tuženiku AČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.000,00 kuna/265,45 eura u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela ovom sudu tužbu radi smetanja posjeda protiv tuženika. U tužbi navodi da tužiteljica je suvlasnica i suposjednica nekretnine koja se nalazi u k. o. [katastarska općina], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] i to čkbr. [katastarska čestica] šuma Rinjak od 1 jutro i 614 čhv; u 48/480 dijela, prema stanju zemljišnih knjiga. U zemljišnim knjigama je izvršen slijedeći upis MČ, [adresa] u 48/480 djela; CČ, [adresa] u 48/480 dijela; UČ, [adresa] u 48/480 dijela; Blagaj

2  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

Bara, [adresa] u 30/480 dijela; SČ, [adresa] u 15/480 dijela; PČ, [adresa] u 48/480 dijela; ŽČ, [adresa] u 30/480 dijela LČ, [adresa] u 32/480 dijela ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 15/480 dijela; GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 120/480 dijela; Blagaj Barica, [adresa] u 15/480 dijela; ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 15/480 dijela TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 16/480 dijela. Tužiteljica navodi da je 1.upisani MČ koji je upisan kao suvlasnik u 48/480 dijela njen pokojni djeda kojega su naslijedili njeni roditelji, a ona njih, dok je upisani suvlasnički dio od 48/480 dijela naslijedila od roditeljima i držala je u nesmetanom i mirnom posjedu u točno omeđenom dijelu nekretnine, koja je bila označena tako da se međašna oznaka prema susjedima raspoznavala. Dana 8. srpnja 2021 . godine na nekretnini koja je u suvlasništvu tužiteljice i samo u njenom posjedu koje drži samo ona i njena obitelj, na dijelu nekretnine koji je u naravi šuma, a koja se nalazi ispod njene oranice, a u kojoj je u najvećem dijelu bagrem starosti oko 60 godina, po nalogu VČ, ovdje I.tuženika, 9 stabla bagrema posjekao je II.tuženi AČ, koji je izradio cjepanice od porušenih stabala bagrema, dok je iste iz šume 13. srpnja 2021. godine odvezao I. tuženi VČ. Predmetna nekretnina u naravi je oranica i šuma, a tužiteljica istu drži u jednom dijelu kao oranicu - vrt, a u drugom dijelu šumu u kojoj su ranije sjekli bagrema za kojima su kolili vinograd, a kako više nije vršena obrada vinograda na taj način, pustili su bagrem da raste za ogrjev. Osim toga taj dio šume imao je prosjeku u odnosu na druge posjednike tako da je točno označeno od kuda do kuda se nalazi čija šuma. Tužiteljica je sa svojim sada pokojnim suprugom IČ koji je preminuo prošle godine, te sinom, kćerkom i unukom održavala šumu, sjekla bazgu i trnje tako da je šuma bila čista i održavana i označena od susjedno ležećih čestica tako da se isti nije mogao zabuniti o međašnoj liniji posjedovanja budući da do njene parcele I. tuženi ni njegova majka nemaju svoju šumu, već na toj čestici imaju oranicu, koja ne graniči i nije u blizini šume tužiteljice. Tužiteljica je upisana i kao posjednica nekretnina jer je ista upisana posjedovni list broj 94 k. o. [katastarska općina] i to kao posjedovni list broj 94 k. o. [katastarska općina] i to kao dio čkbr. [katastarska čestica] Klanjci oranica od 432 m2 i šuma od 234 m2, ukupno 666 m2; šuma od 234 m2, ukupno 666 m2; a osim nje nekretnina je upisana u posjedovni list broj 78 na [adresa] iz [adresa] s kojom nekretnina graniči i na koju je upisan dio 2 čkbr. [katastarska čestica] kao šuma Klanjci od 827 m2 i oranica od 1334 m2; u posjedovni list broj 88 na VČ [adresa] iz [adresa], dio čkbr. [katastarska čestica] šuma Klanjci od 888 m2 i oranica od 406 m2; a s kojim također graniči njen dio nekretnine; zatim u posjedovni list broj 90 k. o. [katastarska općina] na PČ, [adresa] kao dio čkbr. [katastarska čestica] šuma Klanjci od 1583 m2; u posjedovni list b roj 71 k. o. [katastarska općina] kao dio čkbr. [katastarska čestica] šuma Klanjci od 824 m2; u posjedovni list broj 73 na KČ iz [adresa] dio čkbr. [katastarska čestica] kao šuma Klanjci od 996 m2; te u posjedovni list broj 92 k. o. [katastarska općina] na EČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao dio čkbr. [katastarska čestica] oranica Klanjci od 439 m2; a koja je majka I. tuženog DČ. Po izvršenoj sječi stabala, od kojih je posječeno 9 stabala bagrema, tužiteljica se obratila tuženicima koji su je ismijali, prijetili i nastavili sa poslom s time da je AČ radio motornom pilom po nalogu I. tuženika koji je osporio tužiteljici da bi imala šumu, i tvrdio da je to njegova nekretnina. Poradi toga je tužiteljica zvala policiju koja je izašla na lice mjesta kao i revirnik iz Hrvatskih šuma ĆČ koji je vršio premjer panjeva te će obračunati količinu odvezene drvne mase jer je očevid bio 13.7.2021. godine, a do tada je I. tuženik izvezao drvnu masu. Budući su tuženici

3  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

izvršili čin smetanja posjeda tužiteljice na način da su dana 8. srpnja 2021. godine izvršili na dijelu nekretnine tužiteljice koja istu držala do tada u nesmetanom posjedu, posjekli 9 stabala bagrema starosti oko 60 godina te istu drvnu masu izvezli iz šume tužiteljice, te isti tvrde da I. tuženi ima prava na istoj nekretnini, a koji je i angažirao II. Tuženog, čime su počinili čin smetanja posjeda tužiteljice, te je na taj način zauzeli dio nekretnine tužiteljice koji I. tuženik svojata za sebe, predlaže da sud, nakon provedenog postupka, donese rješenje kojim se utvrđuje da su tuženi smetali tužiteljicu u mirnom posjedu navedene nekretnine i nalaže se tuženima uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja te ubuduće se zabranjuje takvo i tome slično smetanje posjeda. Potražuje trošak.

2. Drugo tuženi AČ u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Tužbu i tužbeni zahtjev poriče u cijelosti. Tuženik ističe kako je on obavljao sječu stabala na nekretnini za koju mu je FČ pokazao što i gdje da ruši, a budući da je ista nekretnina u posjedu FČ. Prema traženju i kazivanju FČ, tuženik AČ je postupio i izvršio rušenje stabala. Slijedom navedenog tuženik AČ nikako ne može biti odgovoran za navodno smetanje posjeda tužitelja, a budući da je postupao u dobroj vjeri i prema kazivanju i zahtjevu dugogodišnjeg posjednika nekretnine FČ. Ujedno, ističe kako on svojim postupanjem nije počinio smetanje posjeda tužiteljice, a posebice nije tužiteljici oduzeo i zadržao za sebe dio nekretnine, a kako to tužiteljica navodi u tužbi. Predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. Potražuje trošak.

3. Prvo tuženi ZČ u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice, te osporava navode tužiteljice, da bi na nekretnini koja je u suvlasništvu tužiteljice i samo u njenom posjedu, kojega drži samo ona i njena obitelj, na dijelu nekretnine koja je u naravi šuma a koja se nalazi ispod njene oranice, po nalogu DČ (misleći možda na ČČ), 2. tuženik posjekao 9 stabala bagrema. Prije svega ZČ stavlja prigovor nedostatka aktivne legitimacije, jer sama tužiteljica navodi da je nekretnina na kojoj tvrdi da je izvršeno smetanje posjeda, u njenom posjedu i u posjedu njene obitelji, pa dakle na strani tužitelja nisu navedeni svi posjednici, za koje tužiteljica tvrdi da im je posjed smetan. Nadalje, ZČ, navodi da nekretnina koju tužiteljica i njena obitelj drže u posjedu nije kako to ona tvrdi u jednom dijelu vrt, jer se radi o običnoj šikari, koja je zarasla i koju nitko ne obrađuje, dok se u nastavku tog dijela nekretnine nalazi šuma tužiteljice i njene obitelji, i to nije sporno. Međutim, ZČ, na nekretnini koju tužiteljica i njena obitelj drži u posjednu nije ništa radio niti je on dao ikakav nalog 2.tuženiku da posječe 9 stabala bagrema. Naime, 2.tuženik AČ, je angažiran od strane djeda ČČ, da posječe nekoliko stabala bagrema, ali u šumi koju djed ČČ, FČ, drži u posjedu, te u kojoj je upisan i kao posjednik u katastru. Upravo je FČ pokazao i objasnio 2. tuženiku koja je njegova šuma i do kuda smije sjeći, te je prilikom sječe ZČ, bio prisutan sa 2.tuženikom, u šumi. S obzirom da je nalog za sječu 2. tuženiku dao FČ, ZČ stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije, jer on nije ni na koji način bilo kome dao naloge, niti je obavljao sječu. Prilikom sječe stabala u šumi djeda ČČ, nikako nije moglo doći do pogreške, niti se moglo dogoditi da bi 2.tuženik po nalogu FČ, išao sjeći šumu koju u posjedu drži tužiteljica i njena obitelj. Naime, FČ, je jako dobro znao i zna do kuda su međe njegove šume, i samo je tu šumu pokazao 2. tuženiku, a tužiteljica čak uopće nije niti međaš s RČ, jer je s jedne strane međaš FČ, BČ, a s druge pak strane OČ, koji je umro, a

4  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

kojega je naslijedio NČ. Tek šuma OČ [adresa] graniči sa šumom tužiteljice, što znači, da šuma FČ i tužiteljice nisu jedna do druge, već su udaljene i između njih se nalazi šuma Bernardi Stjepana. Naime, na tom predjelu su nekretnine poredane tako da se najprije vide oranice, svakoga od posjednika, a da se ispod svake oranice nalazi šuma u produžetku, tako da ni na koji način me može doći do pogrešnog pokazivanja međe i posjeda, kao što to tvrdi tužiteljica. FČ, je pokazao stabla u svojoj šumi koja treba posjeći, i to je 2.tuženik po njegovom nalogu i učinio, a pri tome 2.tuženik nije sjekao ništa u šumi tužiteljice, niti je FČ pokazao šumu tužiteljice, već svoju šumu. FČ je posjednik svoje šume od 1954. godine, kada je istu dobio u vlasništvo ženidbom sa JP, i od tada on vrši posjed iste, i jako dobro zna koja je njegova šuma, i upravo je svoju šumu pokazao 2.tuženiku, i drva su sječena u njegovoj šumi, dok je šuma tužiteljice udaljena od šume FČ, i u šumi tužiteljice, 2.tuženik nije ništa sjekao. Nadalje, ZČ, osporava navode tužbe, da bi se on smijao tužiteljici i da bi joj prijetio, iz razloga što to nije istina, i ovi navodi tužbe nisu istiniti, niti točni. Predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan. Potražuje trošak.

4. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijepise posjedovnih listova, izvatke iz zemljišnih knjiga /9-25/, skica /list 38/, proveden je očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom Šteficom Tukša /list 36/, saslušanje svjedoka VP /list 65-66/, AP /list 66/, FČ /list 66-67/, HP /list 67/, ŠČ /list 67-68/, tužiteljice JČ /list 70/, prvotuženika ZČ /list 70-71/ i drugotuženika AČ /list 71/.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među strankama nije sporno da su kao posjednici predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] ŠUMA RINJAK sa 1 jutro i 614 čhv. u katastarskom operatu upisani tužiteljica MP, posjedovni list broj 94 k. o. [katastarska općina] i to kao dio čkbr. [katastarska čestica] Klanjci oranica od 432 m2 i šuma od 234 m2, ukupno 666 m2; GČ iz [adresa], posjedovni list broj 78 kao šuma Klanjci od 827 m2 i oranica od 1334 m2; FČ iz [adresa], posjedovni list broj 88 na, šuma Klanjci od 888 m2 i oranica od 406 m2; PČ, [adresa], posjedovni list broj 90, šuma Klanjci od 1583 m2; ĐČ, [adresa], posjedovni list broj 71, šuma Klanjci od 824 m2; CP iz [adresa], posjedovni list broj 73, kao šuma Klanjci od 996 m2; EČ [adresa], posjedovni list broj 92, oranica Klanjci od 439 m2.

6. Nije sporno niti da je na predmetnoj nekretnini 2.tuženik AČ, **.**.2021. na dijelu nekretnine koji je u naravi šuma, posjekao 9 stabla bagrema i od istih izradio cjepanice koje je iz šume 13. srpnja 2021. odvezao 1.tuženi ZČ.

7. Među strankama je sporan zadnji mirni posjed dijela nekretnine na kojem je sječa izvršena te po čijem nalogu je ista izvršena.

8. Člankom 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, i 152/14 – dalje ZV/ propisano je da koga drugi samovlasno

5  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje člankom 22. st. 1. istog zakona propisano je da posjed kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9. Nadalje, člankom 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnom ili nesavjesnom posjedu ili o zahtjevima za naknadu štetu.

10. Iz zapisnika očevida te nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Štefice Tukše sa očevida održanog 23. svibnja 2022. godine na predmetnoj nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] ŠUMA RINJAK sa 1 jutro i 614 čhv., proizlazi da je na navedenom ročištu tužiteljica pokazala da se njena nekretnina proteže od poljskog puta koji vodi u šumu, da je dijelom oranica, dijelom vrt, da se nastavlja kao šuma, te da je pokazala prijepor koji je prema njenom kazivanju u naravi šuma na strmini okružena s jedne strane šumskim putem, a sa ostale tri strane drugim šumama, te sedam panjeva za koje navodi da su ostali nakon što su tuženici posjekli stabla, dok dva panja nisu vidljiva jer su se stabla srušila uslijed vjetra, a tuženici su ih izvezli iz šume. Nadalje se utvrđuje da su na očevidu tuženici pokazali da su sjekli stabla koja se nalaze izvan prijepora koji je pokazala tužiteljica sa zapadne strane, da drugotuženik navodi da je sjekao prema pokazivanju FČ, da svjedok NČ navodi da prijepor koji je pokazivala tužiteljica on drži u posjedu, te da je međaš sa FČ. Iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka proizlazi da je vještak identificirao nekretninu i prijepor pokazane od strane tužiteljice i to nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čkbr. [katastarska čestica] ŠUMA RINJAK sa 1 jutro i 614 čhv, dok je ista u katastarskom operatu upisana u dijelovima i to dio u PL 94 šuma od 234 m2 i oranica od 432 m2 upisana na ime tužiteljice, dio je upisana u PL 90 šuma sa 1583 m2 na ime PČ, dio je upisan u [adresa] šuma sa 888 m2 i oranica od 406 m2 na ime FČ, dio je upisan u PL 92, oranica sa 439 m2 na ime EČ, dio je upisan u PL 71 šuma sa 824 m2 na ime ĐČ, dio u PL 78 šuma sa 872 m2 i oranica sa 1334 m2 na ime GČ i dio u PL 73 šuma od 996 m2 na ime CP. Vještak konstatira da je na licu mjesta prema pokazivanju tužiteljice izradila skicu lica mjesta /list 38 spisa/, na kojoj je unutar označenih točaka označila i 7 panjeva, a da se na sjevernoj strani uz točke C-D nalazi postojeći šumski prolaz, a također se i sa južne strane iz točke A i B nalazi šumski prolaz, a na skici se prikazuje i zapadno u odnosu na točku B-C šuma za koju tuženici iskazuju da su pravo sa te zapadne strane izvršili sječu.

11. VP, unuk tužiteljice, saslušan kao svjedok iskazivao je: Ja sam bio na očevidu 23.svibnja 2022 i prijepor mi je poznat, znam da je sporna čestica u našem posjedu od kad ja znam za sebe, ja sam išao tamo pomoći čistiti šumu, sjeći drva za ogrjev kada je vjetar porušio, ja znam da je predmetna nekretnina koja mi je pokazana po mjerničkom vještaku u našem posjedu dugo prije od moga rođenja, znam da je AČ porušio drva koja se nalaze na prijepornom zemljištu, a to znam jer mi je to moja majka UP rekla jer ih je ona ulovila. Znam da nakon toga nisu nastavili rušiti, jer je ona obavijestila moju baku, tužiteljicu jer je pozvala moga ujaka AP i tom prilikom je prema iskazivanju tužiteljice AČ njoj prijetio. Znam da su tuženi izvozili drva

6  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

koja su porušili. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da sam šumu išao čistiti s bakom dok je mogla i djedom SP, AP i majkom UP, svi živimo u zajedničkom domaćinstvu. Moj djed je umro prije tri godine. Dok je djed bio živ nitko nas nije smetao na tom posjedu. Drva je odvezao prvotuženik EČ, ne znam točno kako mu je ime. Mogu reći da je u toj šumi samo agacija i jedan hrast na kojem je slovima napisano M i T. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da se predmetna šuma graniči sa istočne strane sa GČ, pa sa našom šumom, pa sa PP, EČ, J i sa V. Mogu reći da se prijeporna šuma proteže od donjeg puta prema gornjeg puta pa se tamo nastavlja skroz do vrha brijega. Ja nisam bio prisutan da su se u toj šumi rušila drva, ja sam samo išao kada su se sjekle mladice za kolje, a djed pokojni mi je pričao da je on u toj šumi rušio drva. Ja ne znam da Dumbaj ima u blizini nekretninu. Ja ne znam da li tužiteljica podnijela prijavu zbog izrečenih prijetnji, znam kada je bila policija da je to njima ispričala. Na posebno pitanje drugo tuženika odgovaram da susjed HP kojega sam naveo u svom iskazu je NČ, koliko ja znam ZČ nije međaš sa prijepornom nekretninom.

11. ŽP, šogor od prvotuženika, saslušan kao svjedok iskazivao je: "Navodim da sam bio na ročištu od 23.5.2022., da mi je poznat prijepor, da sam i ranije bio u toj šumi sa šogorom kad smo rušili drva, i to agaciju, a koliko ja znam prvotuženik je u posjedu te nekretnine oko 100 godina, kad smo rušili u toj šumi rušili smo oko 20 – 30 m3, nitko nas nije ometao i nije bilo nikakvih problema, ja ne znam da bi netko drugi bio u posjedu te sporne nekretnine. Meni je šogor rekao da je jedan od međaša HP, a dalje ne znam međaše. Nisam bio prisutan kad je 08.07.2021.g. bila sporna sjeća drva. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da sam šogoru pomagao sjeći drva prije 6-7 godina i mi smo tom prilikom napravili 20- 30 metara drva, mi smo drva radili na tom brijegu gdje je od mog šogora šuma, a na očevidu je tužiteljica pokazala šumu koja je do posjeda HP, pa i njegovu šumu. Mogu reći da dok sam bio sa šogorom u šumi nismo rušili drva u prijeporu koji je tužiteljica pokazala na očevidu, već smo rušili šogorovu šumu. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da dok smo rušili u šogorovoj šumi sa nama je bio i djed FČ koji nam je pokazao gdje trebamo rušiti i koja je njegova šuma. Mene to nije toliko zanimalo jer sam ja došao pomoći i pokazao mi je koja je to njegova šuma.

12. AP, sin tužiteljice, saslušan kao svjedok iskazivao je: "Ja sam bio na ročištu od 23.5.2022. i poznat mi je prijepor, ja sam u toj šumi i prije bio i rušio sam drva, i radio kolce. Mi smo rušili drva samo za kolce, a čistili smo i pilili drva samo kada je vjetar porušio. Ta šuma je u našoj obitelji od kada se ja sjećam, dok je moj pokojni otac bio živ išli smo rušiti drva i tada nije bilo problema, a to je bilo prije možda 5 godina dok je on još mogao, nitko drugi nije rušio drva u toj šumi. Ja sam bio prisutan nakon što je drugotuženik AČ porušio drva u toj šumi i rekao da je to moja šuma, a on je rekao da je rušio u dijelu koji mu je FČ pokazao. Oni su tu nastavili piliti drva i ono što su porušili odvezli su u tom danu. Ja sam mu rekao da je to naša šuma i da se to vidi i prema zemljištu kako se to i proteže,međaši u toj šumi su s lijeve strane GČ [adresa], sa desne strane HP, i onda je gore FČ. Kada mi se pokaže skica na lstu 38 spisa i kada se ta skica okrene naopačke mogu reći da su dolje polja, da je s lijeve strane GČ, a sa desne strane HP, a poslije njega FČ. Na posebno pitanje pun tužitelja mogu reći da sam 8.7.2021. išao na svoje polje gdje je posađen krumpir gledati zlatice i onda sam vidio da ruše gore u mojoj šumi, to je vidjela i moja sestra UP, došla je i tužiteljica na lice mjesta. Ja nisam nikog zatekao da ruši drva, jer sam išao u šumu poslije

7  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

posla, a drugi dan sam zatekao ZČ dok je izvažao drva, ja sam toga prvog dana nazvao telefonski AČ i našli smo se i onda sam ga pitao zašto ruši moju šumu, a on mi je rekao da mu je tako rekao ZČ. Ja sam toga dana zvao i prvotuženik a koji mi je rekao da šta ga ometam i da taj razgovor snima. Mislim da je AČ rekao da ruše drva u šumi FČ i VČ koji žive u istom kućanstvu. Ja drugotuženika ništa ne krivim. Ja sam vidio prvotuženika kada je vozio drva iz šume jer mora proći kraj moje šume. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da ja nikakvih problema sa međašima nisam imao sve do spornog događaja, a niti poslije mi nitko nije rekao da bi bio u posjedu sporne šume. Tri dana nakon rušenja, u ponedjeljak sam ja išao na šumariju i pozvao sam policiju, a u utorak nisam mogao ostati doma, morao sam ići na posao, a oni su izvozili drva. Taj dan sam ih ja vidio nakon što sam došao s posla da voze drva. Mogu reći da nije točno ono što je na ročištu rekao prvotuženik da je on međaš sa nekretninom koju je tužiteljica označila kao prijepor jer s lijeva na desno idu međaši GČ, tužiteljica, HP pa VČ, Tu spornu nekretninu tužiteljica je naslijedila od oca LP, a imala je i brata ŠP. Na posebno pitanje pun. drugotuženika mogu reći da su drva završila kod prvotuženika, a nijedno drvo nije završilo kod drugotuženika. Ja sam obavijestio tužiteljicu da joj je šuma porušena.

13. FČ, djed prvotuženka, saslušan kao svjedok iskazivao je: "Ja sam bio na očevidu od 23.5.2022. i poznat mi je prijepor i to je šuma od kad ja uživam dok sam živ i to dolje oranica, a gore šuma skroz do kraja brijega. Prije spornog događaja 2021. g mi smo u toj šumi rušili 1974 g. kada smo porušili hrastove za građu i ostavili smo jedan hrast koji još i danas raste u toj šumi, nitko nije rušio u toj šumi od kada ja pamtim, u toj šumi je istočni međaš NČ, a zapadni BČ i to šef gruntovnice. 2021. g. smo u toj šumi jer je bilo puno loma, bilo je puno starih drva već trulih dali smo drugotuženiku da nam sa vitlom izvuče drva iz šume, jer je to na brijegu i ne može se sa traktorom i nakon tri dana nakon što smo to izvukli na livadu na hrpu došla je policija i šumarski inspektor. Ja to nisam niti vidio niti me bilo tko o tome obavijestio. Policija je na tom spornom dijelu izbrojala 8 korijena od porušenih drva, a nisu utvrđivali da li je to od loma drva ili su porušena. Nakon toga je došla tužba protiv tuženika u kojoj je navedeno da su drva porušena u šumi Rinjak, a mi smo rušili u šumi Klanjci. Nitko nije poslije nas ometao dok su se drva vozila. Na posebno pitanje tužiteljice mogu reći da šuma u kojoj je bio očevid je šuma Klanjci. Na posebno pitanje pun tužiteljice mogu reći da dolje ispod šume gdje su polja mi je sa lijeve strane Flinta, a sa desne Katalenac međaš. Mogu reći da polje od Katalenca ide ravno i onda po jarku skreće u desno a iznad njega šumu ima BČ i to po dužini do kraja. Mogu reći da mi je sa lijeve strane u šumi susjed HP. Mogu reći da tužiteljica ima šumu iznad njene oranice i to negdje oko 234 kvadrata, iznad te šume se nastavlja šuma koju je dobila GP, koja je bila sestra od ĐP i to od muža tužiteljice. Ja sam moju nekretninu naslijedio od žene ĐP TP koja je bila kćer od IP, a IP je imao dva brata HČ i SP, a sin od SP je otac tužiteljice i svako je podijelio trećinu tog zemljišta u jednakim površinama. ŽP je muž od moje unuke i znam da je on nama pomagao dok smo rušili na toj parceli, a ne znam da li smo rušili i na dijelu u kojoj je prijepor. Mogu reći da je iznad polja ja imam 922 kvadrata šume, HP ima oko 1500 kvadrata, a tužiteljica nema ništa, ona ima samo sa strane u donjem dijelu. Znam da je GČ međaš do HP. Blagaj ĐČ i CP su međaši sa druge strane sa GČ. Upisana je u posjed i EČ, a njen posjed uživam ja. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da na očevidu kada nam je tužiteljica pokazala njenu šumu koja je prijepor da je to u stvari

8  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

moja šuma i šuma od HP, a u tom dijelu niti iznad njega tužiteljica nema nikakvu šumu, mogu reći da mi svi međaši znamo čija je koja šuma i nikad nije bilo nikakvog prijepora između nas. Kad smo prije nego što je AČ krenuo sjeći šumu, ja sam bio vani i pokazao mu koja je moja šuma i svako stablo koje treba sjeći, ja sam spornu šumu naslijedio od svoje supruge TP, koja je tu šumu naslijedila od svog oca KP i to 1953,. g. i ta šuma je u mom posjedu. Na posebno pitanje pun. drugotuženika mogu reći da drugotuženik nije nijedno drvo odvezao sebi nego da su sva drva dovezena k meni i to moja drva i Bernardijeva i nakon što smo spilili cjepanice na cirkular, Bernardijev dio smo njemu odpeljali. Ja sam dao AČ koja drva da sječe. Na posebno pitanje pun. tužiteljice mogu reći da je od 8 panjeva koja su posjećena na spornom zemljištu meni bila 5 drva, a HP 3 i tako smo drva podijelili. Mi smo tek poslije vidjeli da smo porušili tri stabla od HP, a kad smo rušili ja sam to pokazao kao svoje. Ja mislim da su ta tri stabla koja su Bernardijeva bila sa zapadne strane.

14. HP, bratić tužiteljice, saslušan kao svjedok iskazivao je: "Ja sam bio na očevidu od 23.5.2022. g i poznat mi je prijepor te mogu reći da je šuma koju je na tom očevidu tužiteljica pokazala kao svoju u vlasništvu i posjedu FČ i moja, ja sam međaš od FČ od istočne strane, mogu reći da tužiteljica ima tamo šumu, a to je šuma koja se nalazi ispod puta, a u dijelu gdje je šuma sječena to nije njezino. Tom prilikom se rušila/čistila stara agacija, pa su porušili agaciju koja je bila i već pukla i srušena, a o čemu sam ja kao vlasnik dijela porušenih drva i obaviješten, meni su dio drva koja su porušili a koja su moja dali,a to je bilo oko 1.5 metara. Ja sam prije nego što je ZČ išao u sječu išao obići među i on mi je pokazao tu površinu trulu agaciju i rekao da bi on to počistio sa čime sam se ja složio. Ja sam u posjedu svoje šume od 2019 g. od kada mi je otac EP umro, a on je to naslijedio od svoje supruge, moje majke DP, koja je to naslijedila od svojeg oca MČ. Mogu reći da je FČ u posjedu svoje šume od kada se oženio jer je to u vlasništvu njegove supruge JP i njega nitko nije ometao u posjedu te šume, ja nisam nikad vidio iz obitelji tužiteljice da bi radila u šumi koja je prijepor. Na posebno pitanje pun. tužiteljice mogu reći da ja dolje kraj vrta tužiteljice nemam zemlje, tamo je bilo polje u vlasništvu mog oca koji se mijenjao sa FČ za drugo polje Krć. Kada mi se pokaže skica na listu 38 spisa i to okrenuta naopačke mogu reći da su dolje polja, pa je šuma i onda je šumski prolaz na kojem smo mi stajali za vrijeme očevida. Iznad tog šumskog prolaza tužiteljica više nema šumu, njena je šuma 234 kvadrata dolje ispod. Mogu reći da je površina moje šume veća od površine tužiteljice jer je moja mama naslijedila isti dio kao tužiteljica, a ja sam još imao dio šume od prije i to nasljedni dio od braće FČ. Meni je MČ bio djed po mami. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da mi je gledajući prema brijegu sa zapadne strane, desne strane međaš FČ, a sa lijeve strane A CP, pa zatim ide ŠČ i ĐČ, a mogu reći da je A zet od GČ Mogu reći da u prijepornom dijelu tužiteljica i njezini nikada nisu ništa sijekli niti održavali, već su to činili FČ, OČ i djed od A, ĆP."

15. ŠČ, nesrodan, saslušan kao svjedok iskazivao je: "Ja sam bio na očevidu od 23.5.2022. g. i poznat mi je prijepor. Kada me se pita za nekretninu koja je tužiteljica pokazala na ročištu kao njezinu na kojoj se nalaze posječena stabla, mogu reći koliko ja znam u posjedu FČ, a to znam jer sam prije 3-4 godine bio sa unukom od FČ ovdje prvotuženikom bio u šumi i FČ nam je pokazao koja je njegova šuma. Meni je to poznato iz razloga što sam i ja suvlasnik u toj čestici, tri porcije odozdola prije sporne čestice, koja se u katastru

9  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

vodi na mojeg oca CP od kojeg sam ja to naslijedio. Meni nije poznato da bi tužiteljica ikad bila u spornom dijelu nekretnine, znam da je njezina šuma dolje lijevo ispod puta. Na posebno pitanje pun. tužiteljice mogu reći da ja u tu šumu idem od moje 15 godine i znam koji su mi susjedi, i sa moje lijeve strane mi je susjed FP, desne strane GČ, pa NČ, ili PČ kako je tu napisano u katastru, FČ, BČ i ZP. Kada mi se pokaže skica na listu 38 spisa mogu reći da je moja šuma lijevo od dijela od koje je tužiteljica na očevidu pokazala kao njezin, kroz moju šumu ne prolazi doljnji pomoćni put, već samo gornji glavni put, a tužiteljičina šuma je samo ispod pomoćnog puta. Moj dio šume je veći od tužiteljičinog jer ide skroz gore do moje klijeti. Ja moj dio uživam od smrti mog oca od 2020.g. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da je meni moj pokojni otac objasnio gdje tko ima šumu na kojoj čestici i on mi je pokazao čija je koja čestica. Kada je na ročišti tužiteljica pokazivala prijepor mogu reći da je ona pokazivala šumu od FČ ili od HP, ja ne znam točno gdje je njihova međa. Nisam nikada vidio tužiteljicu niti članove njene obitelji da ruše drva u prijepornom dijelu šume."

16. Tužiteljica MP, saslušana kao stranka iskazivala je: "Ja sam vlasnik predmetne zemljišne čestice, koju sam kao prijepor pokazala na očevidu od 23.5.2022 i to od 1983 g., od oca sam naslijedila 2/3 predmetne čestice a poslije smrti majke naslijedila sam i preostalu trećinu koja je bila vlasništvo mog oca. Ja sam uživala sporni prijepor i nadalje uživam, siječem drva za ogrijev i sve potrebno izvršavam. Mene je o smetanju obavijestila moja kćer UP, koja je vidjela gosp. AČ i njegovu suprugu kako pili i siječe drva. Ja sam o tome obavijestila svog sina AP koji je pozvao AČ, koji mu je rekao da je AČ pokazao među, a koji je rekao da su njemu FČ i ZČ pokazali među i da je on tamo sjekao drva. Znam da se razgovarao i sa ZČ koji mu je rekao da je to njegova šuma i da on ne namjerava odustati. Znam da je moj sin išao u ponedeljak i utorak nakon čina smetanja u Križevce na šumariju, koji su ga poslali na inspektorat i da je u utorak razgovarao sa gosp. H i da je zaposlenik šumarije-revirnik ĆČ izašao na mjesto smetanja, tamo su drva već bila složena, drugotuženik se s njim razgovarao i nije odustao. Nakon toga je na mjesto smetanja bila policija, a ZČ je navečer toga dana izvezao drva iz šume. Mene u posjedu predmetnog prijepora nikada do spornog događaja nitko nije smetao, kao ni poslije toga događaja. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da je na spornom dijelu čestice meni sa sjeverne strane prvi međaš je HP, a nakon toga FČ, pa BČ pa dalje, a sa južne strane GČ. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da ja nikada nisam imala problema sa međašem PP, a to što je on rekao na ročištu da je to njegovo vlasništvo, to nije točno, jer je to moje. Mogu reći da je moj posjed na toj čestici u cijelo dužini od oranice pa sve gore do puta, a mjesto gdje smo bili na očevidu nije put nego prosjeka. Zadnji put prije čina smetanja smo u toj šumi sjekli drva nomstop,čistili smo, a zadnji put smo rušili prije 5 godina."

17. Prvotuženi ZČ, saslušan kao stranka iskazivao je: "Ja sam bio na očevidu od 23.5.2022 i poznat mi je prijepor koji mi je pokazan od strane tužiteljice i ja mogu reći da je predmetni prijepor u posjedu HP i u manjem dijelu mog djeda FČ. Prije siječe ja sam zajedno sa PP obišao tu česticu, radilo se o nekoliko stabala koje je vjetar porušio i uz njegovu suglasnost ja sam zajedno sa ČP porušio ta stabla, radili smo nekoliko dana i u ponedjeljak, kada sam ja otišao po gablec mene je AČ zvao i rekao da je došla policija. Policijski službenici su ušli u česticu i

10  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

kada su vidjeli da na čestici ima više suvlasnika, pa su rekli da ukoliko smo sigurni da je to naše vlasništvo da možemo nastaviti sječu. Mi smo stalno u posjedu predmetne šume, tamo sam rušio i prije 6, 7 godina, i prije 20-tak godina, a taj dio čestice nikada nije bio u posjedu tužiteljice, ona čak nije ni međaš, kada me je zvao njezin sin AP rekao sam mu da to mora riješiti sa svojim međašima jer mi uopće nismo međaši. Meni je moj djed FČ objasnio da on svaku šumu koju posjeduje prepoznaje po nekom specifičnom drvetu pa tako i ovu po starom hrastu, pa nije tako što tužiteljica navodi da bi njezin posjed bio do kraja čestice, već je njezin posjed samo do prosjeke, a ne do gornjeg puta. Mislim da on u tom svom iskazu se nije snašao na skici lici mjesta koja je sačinjena u spisu jer je ona dosta loše napravljena, i to samo iz perspektive tužiteljice jer sutkinja nije dopustila da na licu mjesta iznesemo svoje viđenje. Na posebno pitanje pun. tužiteljice mogu reći da sam prije 6,7 godina sa ranije saslušanim svjedokom RP rušio drva u svojoj šumi pa i na prijepornom dijelu. Ja sam rušio zajedno sa ČP u šumi, ali ne znam točno koliko smo drva porušili, niti da li smo rušili samo ovih 8 stabala koja su označena jer je teško to se orijentirati jer je drvo puklo po pola i koje je koje stablo i iz koje je godine. Na posebno pitanje prvotuženika mogu reći da prije rušenja na spornoj šumi smo bili prisutni drugotuženik, ja i HP, a dva tjedna prije su česticu obišli FČ i HP. Prije rušenja smo sa PP smo usuglasili koja su njegova drva a koja naša, prošli smo po međnoj liniji i dogovorili koja drva ćemo rušiti. Srušili smo i 3 stabla HP i koja smo i njemu i dovezli. Kada mi se pokaže skica mjesta /38/ spisa mogu reći da je šuma moga djeda kada se sa lijeve strane od označenog prijepora i tu smo sjekli. Mogu reći da niti s lijeve niti s desne strane mog posjeda tužiteljica nema šumu. Mogu reći da posjed na predmetnoj čestici ide sa lijeve prema desnoj strani na način BČ, FČ, HP, GČ, BP. Mogu reći da je oranica tužiteljice ispod šume, a njezina šuma do šumskog prosjeka time da FČ ima dvije širine, a tužiteljica jednu širinu.

18. Drugotuženi AČ saslušan kao stranka iskazivao je: "Ja se pridružujem iskazu prvotuženika, znam da smo sa međašem prije rušenja obišli spornu šumu, sve dogovorili, porušili stabla, zapravo smo čistili šumu i radili, kada je došla policija, ja sam pozvao prvotuženika koji je otišao po gablec, objasnili smo policiji da ima više suvlasnika i kada smo pitali policijskog službenika da li možemo nastaviti, oni su nam odgovorili da ukoliko mi smatramo da je to naše da slobodno nastavimo. Ne sjećam kada smo drva odvezli a znam da nije bilo isti dan, ja nisam drva odvezao, odvezao ih je ZČ, ja ne znam točno čiji je koji posjed u toj šumi, ali i ja dolje ispod imam isto šumu pa znam da su negdje u toj šumi rušili otac i djed prvotuženika. Na posebno pitanje tužiteljice mogu reći da nismo nastavili dalje sječi nakon što smo dobili dozvolu od policije jer smo došli s namjerom počistiti šumu, što smo i počinili, a srušili smo neoštećena stabla samo da imamo dovoljno drva za odvesti. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da smo sjekli drva u metrice, a bilo je nekih 6,7 metara, ne sjećam se točno. Na posebno pitanje pun. prvotuženika mogu reći da međaš s kojim smo obišli šumu prije sječe bio je HP. Ja sam bio na očevidu i poznat mi je prijepor, a HP prilikom obilaska pokazao nam je među i rekao da slobodno se tu ruši nakon dogovora njega i prvotuženika. Meni je ostalo u sjećanju na očevidu kada je tužiteljica pokazala svoju šumu da je HP rekao da je ta šuma njegova, i da tu nije ni bilo rušenja."

19. Tužiteljica je u predmetnom postupku bila dužna dokazati da je u posljednjem mirnom stanju posjeda šume za koju tuži i da su je u tom posljednjem

11  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

stanju posjeda samovlasno smetali upravo tuženi sa radnjama koje se navode u tužbi i tužbenom zahtjevu kao činovi smetanja, a sve ovo u smislu članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

20. Iz iskaza svjedoka OP "Kada me se pita za nekretninu koja je tužiteljica pokazala na ročištu kao njezinu na kojoj se nalaze posječena stabla, mogu reći koliko ja znam u posjedu FČ, a to znam jer sam prije 3-4 godine bio sa unukom od FČ ovdje prvotuženikom bio u šumi i FČ nam je pokazao koja je njegova šuma. Meni je to poznato iz razloga što sam i ja suvlasnik u toj čestici, tri porcije odozdola prije sporne čestice, koja se u katastru vodi na mojeg oca CP kojeg sam ja to naslijedio. Meni nije poznato da bi tužiteljica ikad bila u spornom dijelu nekretnine, znam da je njezina šuma dolje lijevo ispod puta." i HP "mogu reći da tužiteljica ima tamo šumu, a to je šuma koja se nalazi ispod puta, a u dijelu gdje je šuma sječena to nije njezino", kojima je sud poklonio vjeru zbog jasnog i logičnog načina iskazivanja te osobne nezainteresiranosti za ishod postupka, proizlazi da tužiteljica nikada nije bila u posjedu spornog dijela šume, da je ista u posjedu dijela šume koji se nalazi ispod puta koji je označen na skici na listu 38 spisa, iznad točaka C-D.

21. Navedeni iskazi su suglasni i sa priloženim ispravama/posjedovnim listovima 9-22/ i utvrđenjem mjerničkog vještaka, jer iz navedenog proizlazi da je tužiteljica u posjedu upisana u PL 94 šuma od 234 m2 i oranica od 432 m2, dakle samo 234. m2 šume, dok je PČ upisan u PL 90 - 1583 m2 šume, FČ u [adresa] šuma sa 888 m2 i oranica od 406 m2, dakle 882 m2 šume, EČ u PL 92, oranica sa 439, ĐČ PL 71 šuma sa 824 m2, GČ u PL 78 šuma sa 872 m2 i oranica sa 1334 m2 na ime i CP u [adresa] šuma od 996 m2.

22. Uzimajući u obzir stanje na terenu utvrđeno na očevidu, iskaze svjedoka nezainteresiranih za ishod spora, činjenicu da od početka šume do pokazanog prijepora i granice njenog posjeda, pokazana puno veća površina šume od 234 m2, to sud smatra da tužiteljica nije dokazala da bi bila u posljednjem mirnom stanju posjeda dijela šume u kojem je sporna sječa izvršena.

23. Također, sud smatra da tužiteljica nije dokazala ni postojanje pasivne legitimacije 1. tuženika ZČ u ovom postupku, jer među strankama nije sporno da je sječu izvršio 2. tuženik AČ, prema pokazivanju FČ, a da je 1. tuženik samo izvezao srušena i ispiljena drva iz šume, dakle nije sudjelovao u samom činu eventualnog smetanja posjeda.

24. Obzirom da tijekom postupka tužiteljica nije dokazala pretpostavke propisanom odredbom čl. 441 ZPP--a, sud je tužbeni zahtjev u cijelosti odbio kao neosnovan.

25. Na temelju čl. 154. st. 2. ZPP-a 1. tuženi osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak (Tbr.7.2 i 50 OT) u iznosu od 398,17 eura/ 3.000,00 kuna i troška PDV-a u iznosu od 99,54 eura/750 kuna, ukupno 497,71 eura/3.750,00 kuna.

26. Također, temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a 2. tuženi osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) odnosi na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak

12  Poslovni broj: REF 29 Psp-26/2021-20

(Tbr.7.2 i 50 OT) u iznosu od 2.000,00 kuna/265,45 eura /podnesak od 10. 10. 2021./ .

27. Radi iznesenog riješeno je kao u izreci.

U Križevcima, 11. kolovoza 2025.

Sudac

Miroslav Lovreković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu ali putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.