REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj:Gž Zk-71/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Franji Matkoviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Franjo Matković i lgor Bezjak u Rijeci, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-2086/2025-2 od 31. siječnja 2025., 11. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Z-2086/2025-2 od 31. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja FS iz [adresa], 01B: 57643608805, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist ZS pok. F" za 84/2268 dijela i dr.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda upis zabilježbe odbijenog prijedloga predlagatelja u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

2. Protiv tog rješenja žalbu podnosi predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi, u bitnom, navodi da suprotno stajalištu prvostupanjskog, predlagatelj nije morao ništa dokazivati, već samo učiniti vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva nad česticom koja je predmet postupka, što je isti nedvojbeno učinio. Ističe kako izjave koje su dostavljene uz prijedlog predlagatelja nisu ovjerovljene, no odbijanje prijedloga samo zbog te činjenice predstavlja pretjerani formalizam te pokazuje arbitrarno i nepravilno postupanje suda. Predmetne izjave (kojih je čak 10) potpisale su različite osobe, u njima su navedeni njihovi podaci te u istima ove osobe izričito priznaju pravo vlasništva predlagatelju upravo na čestici koja je predmet postupka. Osim toga, predlagatelj je kao dokaz predložio izjave desetero osoba te njihovo saslušanje obzirom da se radi o mještanima mjesta u kojem se nalazi predmetna čestica, koji tamo žive već godinama, kao i njihovi prednici i koji su upoznati sa stvarnim činjeničnim stanjem. Ukazuje da je u prijedlogu obrazložio kako je predmetna čestica nekada, zajedno s okolnima, činila jedinstvenu cjelinu te se kao jedinstvena cjelina koristila i prije cijepanja, kao i danas, te da je predlagatelj u posjedu iste više desetaka godina, a skupa s njegovim prednicima taj posjed traje već preko stotinu godina te da nema zapreke da se u pojedinačnom ispravnom postupku saslušavaju svjedoci i sam predlagatelj na okolnosti utvrđenja prava vlasništva, odnosno na okolnosti posjedovanja nekretnine i prirode tog posjedovanja. Predlaže da se uvaži žalba i pobijano rješenje u cijelosti ukine te usvoji zahtjev predlagatelja za otvaranjem pojedinačnog ispravnog postupka odnosno da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ove zemljišnoknjižne pravne stvari je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji prijedlog temelji na tvrdnji da su u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini upisani pogrešni suvlasnici te da je stvarni vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti predlagatelj, da je predmetna nekretnina zajedno s dijelovima okolnih čestica (k. č. [katastarska čestica]) činila jednu jedinstvenu katastarsku česticu broja [katastarska čestica] te da se i nakon cijepanja, predmetna 3575/35 i prethodno navedene, u stvarnosti koriste kao jedna cjelina, koja je u izvanknjižnom vlasništvu predlagatelja jer je predlagatelj računajući posjed svojih pravnih prednika u kvalificiranom posjedu iste preko 50 godina te je vlasništvo stekao temeljem dosjelosti sukladno odredbama čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka USRH, 22/00. – odluka USRH, 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14.).

5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja uz obrazloženje da se predlagatelj u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka poziva na dosjelost i svoje pravo vlasništva dokazuje izjavama FS, ES, ES, VS pok. Z, VS, RS, IS, ES, CS i ŽS, koje nisu ovjerovljene i koje ne odgovaraju zakonskim odredbama kojima je propisano koja svojstva isprava mora imati da bi se mogla uzeti kao vjerodostojna, u smislu čl. 48. i čl. 49. u svezi sa čl. 209. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne Novine" broj: 63/19., 128/22. 155/23. i 127/24. - dalje: ZZK), pritom ne dostavivši niti jednu drugu ispravu kojom bi dokazao osnovanost prijedloga, radi čega je sud utvrdio kako predlagatelj nema opravdan pravni interes za vođenje ovog postupka sukladno čl. 209. ZZK.

6. Ispitujući pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) a koji Zakon se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK ovaj sud je utvrdio da u donošenju pobijanog rješenja i postupku koji mu je prethodio nije počinjena ni jedna bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Također, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje te je na isto pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. - dalje: Pravilnik).

8. Dakle, iz citiranih zakonskih odredaba proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

9. Međutim, u konkretnom slučaju isprave priložene po predlagatelju uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka ne upućuju (u stupnju vjerojatnosti) da predlagatelju pripada knjižno pravo koje predlaže upisati u zemljišnu knjigu, pa je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja.

9.1. Naime, predlagatelj je uz prijedlog dostavio izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak ukupne površine 560 m2 upisana kao vlasništvo većeg broja suvlasnika, njih ukupno 182, među kojima je i predlagatelj, izvod iz posjedovnog lista broj 1456 k. o. [katastarska općina] prema kojem su na predmetnoj nekretnini kao posjednici upisani svi zemljišnoknjižni suvlasnici, te izvod iz katastarskog plana i skicu mjerenja od 24. svibnja 2024. iz koje proizlazi da predmetna nekretnina čini jednu cjelinu sa dijelom k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim, navedene isprave ne predstavljaju isprave kojima bi predlagatelj učinio vjerojatnim da mu pripada pravo vlasništva u odnosu na one osobe koje su upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi u času podnošenja prijedloga za upis, već štoviše, predlagatelj u prijedlogu ne navodi niti osnovu stjecanja vlasništva/suvlasništva od upisanih suvlasnika na predmetnoj nekretnini, osim da se generacijski predmetna nekretnina nalazi u kvalificiranom posjedu predlagatelja i njegovih prednika (dosjelost).

10. Niti izjave FS, ES, ES, VS pok. Z, VS, RS, IS, ES, CS i ŽS kojima isti dozvoljavaju predlagatelju da se na predmetnoj nekretnini upiše kao vlasnik „..s obzirom da je isti stvarni vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina u cijelosti dugi niz godina samostalno i putem pravnih prednika“ ne predstavljaju isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima predlagatelj dokazuje osnovanost prijedloga budući navedene izjave nisu javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika kako je to predviđeno čl. 209. st. 4. ZZK. Osim toga, samo FS, [adresa] i VS, pok. Z, [adresa] dolaze upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine dok ostali potpisnici izjave uopće ne dolaze upisani kao zemljišnoknjižni suvlasnici a predlagatelj nije dostavio dokaz su navedene osobe pravni slijednici pojedinih upisanih suvlasnika.

11. Naime, iz činjeničnog supstrata prijedloga jasno proizlazi da se prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u biti temelji na pravnoj osnovi dosjelošću što, suprotno shvaćanju žalitelja, ne može biti predmet raspravljanja u pojedinačnom ispravnom postupku jer je za stjecanje istog potrebno ispuniti niz pretpostavki koje ne može utvrđivati sud u zemljišnoknjižnom postupku, a iste ne proizlaze iz isprava koje je predlagatelj podnio uz prijedlog.

11.1. Tako je i u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.".

12. Vezano za žalbene navode da je sud mogao pozvati predlagatelja na dopunu prijedloga ukoliko je isprave dostavljene uz prijedlog smatrao manjkavim, valja istaći da kod podnošenja prijedloga za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, u situaciji kada se takav prijedlog temelji na osnovu dosjelosti, nema mjesta pozivanja predlagatelja za dostavom isprava niti ispravkom prijedloga.

13. Stoga je prvostupanjski sud odbijanjem prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pravilno primijenio materijalno pravo.

14. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 99. st. 2. ZZK valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

Pula - Pola, 11. kolovoz 2025.

Sudac

Biljana Pamić