Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3130/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja DM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje osobno i kao nasljednici iza pok. OM iz [adresa], koje oboje zastupa punomoćnik Nikola Vaiću, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vaić & Dvorničić d.o.o. Rijeka, Križanićeva 5/II, protiv 1. tužene SM iz [adresa], 2. tuženog VM iz [adresa], 3. tuženog EM iz [adresa], koje tuženike od 1. do 3. zastupa punomoćnica Karmela Tus, odvjetnica u Crikvenici, Kralja Zvonimira, 4. tuženog LM iz [adresa], 5. tuženog UM iz [adresa], 6. tuženog EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pok. MM iz [adresa], a tuženici od 4. do 6. svi kao nasljednici iza pok. IM,Pavlića iz Zagreba, 7. tužene ŠM iz [adresa], kao nasljednice iza pok. ZM, pok. IM, [adresa], 8. tuženog PM iz [adresa], kao nasljednika iza pok. ĆM iz [adresa], kao nasljednice iza pok. IM 9. tužene NM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 10. tužene FM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje kao nasljednice iza pok. BM iz [adresa], 11. tuženog VM iz [adresa], i 12. tuženog TM iz [adresa], oboje kao nasljednici iza pok. GM iz [adresa], 13. tužene AM iz [adresa], sada na adresi [adresa], 14. tuženog CM iz [adresa], sada na adresi [adresa], a tuženi od 10. do 14. kao nasljednici iza pok. JM, pok. D, [adresa], 15. tužene ŽM iz [adresa], sada Ožujka 14, 16. tužene ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 17. tuženog ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje kao nasljednici iza pok. ČM iz [adresa], a 15. i 16. tuženice kao nasljednice iza pok. SM, [adresa], 18. tuženog HM iz [adresa], 19. tuženog RM iz [adresa], sada na adresi [adresa], 20. tuženog DO iz [adresa], sada na adresi [adresa], 21. KO iz [adresa]. tuženog OO iz [adresa], oboje kao nasljednici iza pok. SO iz [adresa], kasnije Kastav, Rešetari 12, 23. tužene VO iz [adresa], tuženi od 20. do 23. kao nasljednici iza pok. EO iz [adresa], 24. tužene LO iz [adresa], sada na adresi [adresa], 25. tužene UO iz [adresa], sada u [adresa], 26. tuženog MO iz [adresa], 27. tužene IO (ranije MO) iz [adresa], sada na adresi [adresa], 28. tužene ŠO iz [adresa], sada na adresi [adresa], 29. tužene ZO iz [adresa], 30. tužene. ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 31. tuženog ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje kao nasljednici iza pok. PO iz [adresa], 8. maja 46, sada u [adresa], 32. tuženog. MO iz [adresa], 33. tuženog ĆO, pok. ĆO, iz [adresa], sada na adresi [adresa], 34. tuženog HM iz [adresa], sada na adresi [adresa], 35. tužene NO, iz [adresa], 36. tužene FO iz [adresa], 37. tužene BO iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mladen Golojuh, odvjetnik u Zagrebu, 38. tužene TO ranije FO, iz [adresa], sada SAD, Spinosa [obrt] 897, [obrt], 39. tuženog. GO iz [adresa], kao nasljednika iz pok. AO, pok. ĐM, [adresa], 40. tužene CO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 41. tuženog JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje kao nasljednici iza pok. ŽO, pok. CO, [adresa], sada na adresi [adresa] te 42. tužene DMC iz [adresa], sada na adresi [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-124/2023 (ranije Pu P-45/2021) od 8. veljače 2023., 7. kolovoza 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba 1. tužitelja DM i 2. tužiteljice KM, ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj P-124/2023 (ranije Pu P-45/2021) od 8. veljače 2023. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke te se predmet u tom dijelu vraća istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I Nastavlja se postupak u ovoj pravnoj stvari.

II Odbacuje se tužba tužitelja u ovoj pravnoj stvari.“.

2. Protiv navedenog rješenja, u dijelu pod točkom II. izreke, tužitelji podnose žalbu iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP). Predlažu rješenje u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, odnosno u tom dijelu rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda.

3. Žalba tužitelja je osnovana

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa, u konkretnoj situaciji je sud prvog stupnja pogrešno odlučio o odbacivanju tužbe.

6. Sud prvog stupnja pobijano rješenje donosi temeljem odredbe čl.109 ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 201. i 85. st. 5. ZPP-a, s obrazloženjem da je predmetom postupka zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine (kako je isti opisan u izreci postavljenog tužbenog zahtjeva - k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 576 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 288 m2, a koji dio je na prijedlogu parcelacije sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geoezije ĐO, geodetski ured Huljev d.o.o. Rijeka, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A), tako da su svi upisani suvlasnici predmetne nekretnine jedinstveni suparničari, pa kako jedan od upisanih suvlasnika predmetne nekretnine - HM iz [adresa], nije obuhvaćen tužbom na tuženoj strani, odlučuje kao izreci pod točkom II. Podredno ističe i to da su tužitelji tužbeni zahtjev kojim traže da se utvrde vlasnicima točno određenog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], precizirali prema prijedlogu parcelacije za kojeg u tužbi navode da se radi o prijedlogu ovlaštenog inženjera geodezije ĐO iz lipnja 2008. kojeg su dostavili uz tužbu, da bi u podnescima dostavljenim naknadno u spis, tijekom postupka naveli da nema navedenog geodetskog elaborata, iz čega sud prvog stupnja zaključuje da su tužbeni zahtjev kod kojeg su tužitelji ustrajali, postavili prema prijedlogu parcelacije koji nije izradio ovlašteni inženjer geodezije, cijeneći da je takav tužbeni zahtjev (sukladno kojem tužitelji traže da se utvrde suvlasnicima točno određenog dijela nekretnine, a prema geodetskom elaboratu odnosno prijedlogu parcelacije koji nije sačinio inženjeg geodezije ĐO), neuredan i neodređen, a tužba nepodobna za raspravljanje u smislu odredbe članka 109. ZPP- a, u svezi s odredbom čl. 186. st. 1. ZPP-a, pa i iz navedenih razloga odbacuje tužbu tužitelja u ovoj pravnoj stvari.

7. Tužitelji u žalbi navode da je sud prvog stupnja pobijanu odluku donio protivno stanju predmeta, uz tvrdnju da je o postavljenom tužbenom zahtjevu valjalo meritorno odlučivati, upirući i na to da sud prvog stupnja tužitelje nije uputio na potrebnu dopunu i ispravak tužbe, slijedom čega nisu postojali zakonski uvjeti za njezin odbačaj.

8. Osnovano tužitelji žalbenim prigovorima ukazuje na to da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene procesne pretpostavke za primjenu odredbe čl. 109. st. 4. ZPP-a, pa time niti za odluku o odbačaju tužbe.

9. Iz stanja spisa i sadržaja pobijanog rješenja proizlazi da se u ovom konkretnom slučaju radi o zahtjevu tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na prijedlogu parcelacije sačinjenom po ovlaštenom inženjeru geoezije ĐO, geodetski ured Huljev d.o.o. Rijeka, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, uz tvrdnju tužitelja da predmetni dio nekretnine uživaju mirno i nesmetano osobno i putem svojih prednika preko 20 godina, pri čemu su tužitelji u prilogu tužbe dostavili ispravu – prijedlog parcelacije (list 6 spisa), za navode da se radi o prijedlogu parcelacije s podacima kako je to gore navedeno, a na koju se pozivaju u tužbi, i prema kojem su precizirali tužbeni zahtjev.

10. Iz stanja spisa i sadržaja pobijanog rješenja proizlazi i to da je rješenjem od 21. svibnja 2014. utvrđen prekid postupka zbog smrti tuženih ĆM i AO, nakon čega su tužitelji naznačili njihove nasljednike (kako je to naznačeno u uvodu pobijane odluke), s time da su nastavno za nasljednike za koje je dostava bila neuredna, u podnescima dostavljenim u spis naznačili točne adrese tih tuženika, kao i nasljednike tuženika koji su umrli tijekom postupka (sve na način kako je to naznačeno u uvodu pobijanog rješenja), temeljem čega je primjenom odredbe čl. 215. st. 1. ZPP-a, odlučeno kao pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, pri čemu je dostava tužbe s prilozima za tuženog HM (u tužbi naznačenog kao 31. tuženika), s adrese navedene u tužbi ([adresa]), vraćena neuredna, s naznakom "naznačena ulica ne postoji na dostavnom području PU Zagreb", slijedom čega je tužiteljima naloženo dostaviti u spis točnu adresu navedenog tuženika (list 57 spisa), u skladu s čim su tužitelji podneskom od 7. prosinca 2021. (list 72-73 spisa), naznačili adresu navedenog tuženika, [adresa].

11. Iz stanja spisa i sadržaja pobijanog rješenja proizlazi isto tako da je sud uvidom u podatke JRO MUP RH (list 139 spisa), utvrdio da HM iz [adresa], nije nikada imao prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], već da je ranija adresa prebivališta navedene osobe u razdoblju od 1985. do 1999., bila u Splitu, nakon čega je uvidom u podatke JRO MUP RH (list 140 spisa) utvrdio da je osoba istog imena i prezimena - HM s adresom u [adresa], ranije prebivao na adresi [adresa], a da je raniji naziv navedene ulice bio [adresa] (list 141-143 spisa), temeljem čega sud prvog stupnja zaključuje da osoba koja je upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnik predmetne nekretnine (HM iz [adresa]), nije obuhvaćen tužbom, odnosno da nije označen kao 31. tuženik u ovome predmetu, već da je naznačena druga osoba istoga imena i prezimena, s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a koji nije osoba koja je upisana u zemljišne knjige kao suvlasnik predmetne nekretnine, pa odlučuje kao pod točkom II. izreke pobijanog rješenja.

12. Valja prije svega naglasiti da je pravilan stav suda prvog stupnja po kojem zaključuje da u situaciji kada tužitelji tužbom zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine na kojoj pravo suvlasništva ima više osoba (između kojih je i tuženi HM), od kojih suvlasnika nekretnine tužitelji ujedno zahtijevaju i to da im na tom dijelu nekretnine tuženici priznaju pravo vlasništva i izdaju tabularnu ispravu, da su u takvoj pravnoj situaciji tužitelji svoje vlasništvo na predmetnom dijelu nekretnine trebali zahtijevati tužbom u odnosu na sve upisane suvlasnike na istoj nekretnini kao jedinstvene suparničare (u odnosu na koje je postavljen zahtjev za originarno stjecanje vlasništva), jer se uspostavom vlasništva neke osobe na točno određenom dijelu zemljišta dira u prava svih suvlasnika cijele nekretnine, pri čemu bi ispravno postavljen zahtjev trebao glasiti u odnosu na zemljište koje može biti objektom stvarnih prava (parcelacijom valjano izdvojenu katastarsku česticu).

13. Naime, o jedinstvenom suparničarstvu kao zakonskoj, procesnopravnoj kategoriji u skladu s čl. 201. ZPP-a, radi se onda kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima, pri čemu se o nužnom suparničarstvu radi onda kada tek određeni suparničari zajedno čine jednu stranku kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice, bilo na aktivnoj, bilo na pasivnoj strani, tako da su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari, dok obrnuto nije slučaj.

14. Dakle, stoji da ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, da tada nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti (nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora, korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, čime može doći do povrede prava stranke u smislu čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), s time da je za slučaj da tužbom nisu obuhvaćene sve osobe nužnog suparničarstva, na sudu dužnost pozvati tužitelje i poučiti ih da tužbom obuhvate i sve ostale suparničare.

15. Međutim, imajući u vidu sadržaj tužbe, po stavu ovoga suda, u konkretnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji u kojoj je podnesena tužba sadržavala sve ono što je propisano odredbom čl. 186. st. 1. ZPP-a (određeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelji temelje zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak u skladu s čl. 106. ZPP-a, osobito oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, OIB stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja), tada nije bilo mjesta odbacivanju tužbe pozivom na odredbu čl. 109. ZPP-a, jer se nije radilo o tužbi nepodobnoj za raspravljanje.

16. Naime, sud može donijeti rješenje da se podnesak smatra povučenim, odnosno donijeti rješenje o odbacivanju podneska, samo ako je prethodno valjano podnositelja podneska uputio na koji način da podnesak ispravi, odnosno dopuni.

17. To stoga što ukoliko sud smatra da je neki podnesak stranke nejasan, u smislu čl. 109. st. 1. ZPP-a, dužan je podnositelju naložiti da podnesak ispravi u skladu s određenom i jasnom uputom u kojoj će navesti koji dio podneska je nejasan i u čemu se ta nejasnoća sastoji te dati uputu o tome što je potrebno navesti da bi se podnesak smatrao razumljivim, pa tako i u odnosu na tužbeni zahtjev u konkretnom slučaju, koji tužbeni zahtjev sud prvog stupnja, između ostalog, cijeni „neurednim i neodređenim iz razloga što je postavljen prema prijedlogu parcelacije koji nije izradio ovlašteni inženjer geodezije“. Sud nema ovlasti odbaciti tužbu prije no što je ukazao na manjkavosti postavljenog tužbenog zahtjeva i prije no što je stranku podučio kako da to ispravi. Pri tome je za naglasiti da samo oni nedostaci u prijedlogu, zbog kojih sud ne može postupiti po istom, imaju za posljedicu njegovo odbacivanje, kako je to propisano odredbom čl.109. st. 4. ZPP-a, dok je zahtjev kako su ga postavili tužitelji, po stavu ovoga suda, u dovoljnoj mjeri definiran za postupanje po njemu.

18. Naime, u slučaju kada se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno kao u konkretnom slučaju prema parcelacijskom elaboratu (koji moguće nije potvrđen od strane nadležnog ureda za katastar), ali koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva te dalje time (ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke), upis vlasništva na svoje ime, čime bi odluka bila provediva.

19. Pri tome, po stavu ovoga suda, dvojba suda prvog stupnja oko identiteta tuženog HM, predmetnu tužbu također ne čini nepodobnom za raspravljanje, koju dvojbu je sud trebao raspraviti, ali to na način da prethodno tužitelje određeno pozove na ispravak tužbe i konkretno uputi na nastalu dvojbu oko identiteta tuženog HM (s obzirom na razliku u adresi koju su naznačili tužitelji, u odnosu na adresu koju je sud pribavio službenim putem), na koji način sud prvog stupnja nije postupio, posljedično čemu niti u ovom slučaju nisu postojale procesne pretpostavke za odbacivanje tužbe.

20. Dakle, kako je sud prvog stupnja u konkretnoj situaciji pogrešno odlučio o odbacivanju tužbe, na što osnovano upiru tužitelji u žalbi, na taj način je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu čl. 354. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 109. st. 4. ZPP-a, slijedom čega je temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, valjalo uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti rješenje u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, u kojem postupku će otkloniti naprijed navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka u gore izloženom smislu te će potom u daljnjem tijeku postupka o tužbi tužitelja odlučivati uz pravilnu primjenu procesnog i materijalnog prava.

U Zagrebu 7. kolovoza 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža