REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj:Gž Zk-72/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja AŠ iz [adresa] 99, OIB: [osobni identifikacijski broj], KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CŠ iz [adresa], otok [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ŠŠ iz [adresa] 99, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Pavić, odvjetniku u Splitu, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj: Z-28420/2024 od 10. srpnja 2024., 7. kolovoza 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj: Z-28420/2024 od 10. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„Odbija se prijava prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka predlagatelja ad 1. lvan ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 2. KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 3. CŠ iz [adresa] - otok [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 4. ŠŠ iz [adresa] 99, OIB: [osobni identifikacijski broj], u odnosu nekretninu u zk. ulošku [broj ZK uloška] u kojem su upisane čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].“

2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji ne navodeći zakonski razlog pobijanja, a iz sadržaja žalbe proizlazi da rješenje pobijaju zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnom, navode da predlagatelji nesporno imaju pravni interes za vođenje ovoga postupka jer su isti upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina i to svaki za 71/4608 suvlasnička dijela dok je u katastarskom operatu upisana JŠ - pravni prednik predlagatelja. Ukazuju da je cjelokupni pojedinačni ispravni postupak podijeljen je u dva dijela, da u prvom dijelu postupka, a koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka te se u tom dijelu postupka ne odlučuje o tome treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, već, isključivo o tome postoje li opravdani razlozi za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka a da su predlagatelji temeljem isprava koje su dostavili, dokazali opravdani razlog i svoj pravni interes za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka. Predlažu da se uvaži prigovor predlagatelja i pobijano rješenje preinači na način da se otvori pojedinačni ispravni postupak a podredno pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet ove zemljišnoknjižne pravne stvari je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem su upisane čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] i ispravak upisa na način da se briše pravo vlasništva sa imena upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, uz uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja svakog u 1/4 dijela.

4.1. U prijedlogu navode da su predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem, diobom, građenjem te dosjelošću jer su isti zajedno sa svojim pravnim prednicima preko 70 godina u kvalificiranom posjedu tih nekretnina koje u naravi predstavljaju obiteljsku kuću s okućnicom. Ističu da je katastarskom operatu kao posjednik predmetnih nekretnina u posjedovnom listu 57 upisana JŠ -prabaka predlagatelja za cijelo, da su JŠ i NŠpravni prednici predlagatelja koji su imali šest sinova od kojih je samo EŠ ostao na [adresa] i do smrti roditelja skrbio o njima, da su NŠ odlukom o nasljeđivanju Kotarskog suda u Starom Gradu pod posl.br. O-101/51 od 15. siječnja 1952. naslijedili supruga JŠ u 6/24 dijela te sinovi svaki u 3/24 dijela te da su unatoč takvoj odluci svi nasljednici prema usmenom dogovoru predmetne nekretnine prepustili u posjed FŠ s time da je nasljednik OŠ Darovnom pogodbom od 22. kolovoza 1955. darovao („vratio“) svoj nasljedni udio majci JŠ dok je RŠ darovnim ugovorom od 15. siječnja 1968., svoj nasljedni udio svih nekretnina u [adresa] darovao bratu FŠ. Nadalje, da su po smrt JŠ predmetne nekretnine pripale EŠ i njegovoj užoj obitelji, da su EŠ i supruga A imali dvije kćeri-BŠ i DŠ te su temeljem usmene diobe predmetne nekretnine za cijelo pripale BŠ koja je zajedno s obitelji iste koristila i živjela na tim nekretninama, a njihovi su nasljednici predlagatelji svaki u ¼ dijela.

5. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja uz obrazloženje da predlagatelji priloženim ispravama (izvadak iz zem. knjige, izjava svjedoka, darovni ugovor, presliku posjedovnog lista br 57 za k. o. [katastarska općina]) nisu učinili vjerojatnim postojanje svog izvanknjižnog vlasništva (pravo koje bi već moralo biti stečeno), odnosno nisu dokazali opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise navodeći pritom, da je cilj i svrha pojedinačnog ispravnog postupka brz i efikasan načina rješavanja zemljišnoknjižnog stanja, čija opravdanost vođenja je definirana čl. 208. st. 3. (pogrešno upisano st.4.) Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne Novine" broj: 63/19., 128/22. 155/23. i 127/24. - dalje: ZZK), kojim je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa a činjenični supstrat na kojem predlagatelji upisa temelje svoju prijavu priloženim dokazima nije učinjen nespornim.

6. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) a koji Zakon se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK ovaj sud je utvrdio da u donošenju pobijanog rješenja i postupku koji mu je prethodio nije počinjena ni jedna bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Također, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje te je na isto pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. - dalje: Pravilnik).

8. Dakle, iz citiranih zakonskih odredaba proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

9. Međutim, u konkretnom slučaju isprave priložene po predlagateljima uz prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka ne upućuju (u stupnju vjerojatnosti) da predlagateljima pripada knjižno pravo koje predlažu upisati u zemljišnu knjigu, pa je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja.

9.1. Naime, predlagatelji su uz prijedlog dostavili darovni ugovor od 15. siječnja 1968. kojim je RŠ svoj suvlasnički udio na predmetnim nekretninama darovao EŠ međutim nisu dostavili isprave iz kojih bi proizlazilo da su ostali zemljišnoknjižni vlasnici ili njihovi prednici raspolagali svojim udjelima na predmetnim nekretninama u korist predlagatelja ili njihovih prednika, niti su dostavili dokaze o pravnom sljedništvu dok ovjerene izjave svjedoka MŠ i SŠ ne predstavljaju takve isprave na temelju kojeg bi se mogao pokrenuti pojedinačni ispravni postupak budući da navedene osobe nisu upisane u zemljišnoj knjizi kao vlasnici predmetnih nekretnina.

10. Iz činjeničnog supstrata prijedloga proizlazi da se prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u biti temelji na pravnoj osnovi dosjelošću što ne može biti predmet raspravljanja u pojedinačnom ispravnom postupku jer je za stjecanje istog potrebno ispuniti niz pretpostavki koje ne može utvrđivati sud u zemljišnoknjižnom postupku, a iste ne proizlaze iz isprava koje su predlagatelji podnijeli uz prijedlog.

10.1. Tako je i u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr.".

11. Stoga je prvostupanjski sud odbijanjem prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka pravilno primijenio materijalno pravo.

12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 99. st. 2. ZZK valjalo je žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

Pula - Pola, 7. kolovoz 2025.

Sudac

Biljana Pamić