Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usž-3401/2024-2

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    ZAGREB

    Frankopanska 16

    U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

    PRESUDA

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda , Eveline Čolović Tomić , predsjednice vijeća , Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić , članice vijeća , te više sudske savjetnice Ane Matacin , zapisničarke , u upravnom sporu tužiteljice ZKiz [adresa], [adresa], koju zastupa opunomoćenik Damir Babić odvjetnik u Šibeniku , Kralja Zvonimira 5 , protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH , Republike Austrije 20 , Zagreb , uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŠKiz [adresa], [adresa], radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-2846/2022-16 od 15. travnja 2024. , na sjednici vijeća održanoj dana 6. kolovoza 2025.

    pretpostavljam da je

    I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-2846/2022-16 od 15. travnja 2024. godine .

    II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška za podnošenje žalbe.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika , KLASA: UP/II-361-03/22-02/31 , URBROJ: 531-07-01-01/05-22-2 od 25. listopada 2022. , kojim je odbijena žalba tužiteljice , izjavljena protiv građevinske dozvole Šibensko-kninske županije , Grada Šibenika , Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju , KLASA: UP/I-361-03/19-01/000149 , URBROJ: 2182/01-08-21-0011 od 9. studenog 2021. godine .

    2. Ovom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitoru ŠK iz [adresa], rekonstrukcija građevine stambene namjene, 2.b skupine, na novoformiranoj građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] (nastala od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) k. o. [katastarska općina] u [adresa], u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake 11/19, koji je sastavni dio građevinske dozvole.

    3. U pravovremenoj žalbi tužiteljica iz svih zakonskih razloga pobija ovakvu presudu prvostupanjskog suda.

    4. Pozivajući se na sadržaj svoje žalbe tuženiku i sadržaj podneska u sudskom spisu, tužiteljica ponavlja navode tužbe tvrdnjom da je geodetski projekt broj 70/19 od dana 17. ožujka 2020.g. nezakonit jer su granice nekretnina utvrđene proizvoljno i protivno važećem katastarskom planu pa radi toga nije zakonit niti glavni projekt. Poziva se na Staru skicu iz katastarske arhive za čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], broj 124/18A izdanu od strane DGU RH, PUK Šibenik dana 28. kolovoza 2018.g., gdje je vidljivo da su čestice znatno drugačije nego u geodetskom projektu investitora. Navedena razlika posebno se vidi u zoni kontakta sa kućom na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na granici čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa ulicom (u geodetskom projektu investitora naznačena je širina iste od 2,68 metara, dok je u citiranoj skici iz katastarske arhive širina 2,00 metara. Opisana razlika je vrlo bitna te utječe na projektiranje objekta. Ustraje u navodima da je dosadašnji objekt investitora koji se nalazi na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] polugrađeni objekt, odnosno u naravi je riječ o neizgrađenom prostoru sa tri strane.

    4.1. Tvrdi da su upravna tijela samovoljno i nezakonito dozvolila spajanje dviju građevinskih čestica uz ulicu, jer je u prvostupanjskom postupku neutemeljeno utvrđeno da zgrada izgrađena na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne može biti samostalna građevinska čestica koja ispunjava sve uvjete iz važećeg prostornog plana. Međutim, u članku. 65. Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Šibenika (u daljnjem tekstu: GUP) jasno je navedeno kako se ne mogu spajati dvije građevinske čestice uz ulicu ako svaka od njih može biti samostalna građevinska čestica. U konkretnom slučaju, svaka od predmetne dvije čestice (čest. br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]) je samostalna i u njima se živjelo potpuno odvojeno, a u gradu Šibeniku postoje na stotine sličnih objekata koji se koriste i danas kao samostalni objekti. Ponavlja kako je spajanje čestica izvedeno samo da bi se nezakonito povećala visina mnogo nižeg objekta na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, tuženik (kao i prvostupanjsko tijelo) je u osporenoj građevinskoj dozvoli potvrdilo da postojeći objekti imaju uporabnu dozvolu, slijedom čega nema razloga da se isti ne obnove kao samostalni objekti. Koeficijent izgrađenosti u projektu i pobijanoj građevinskoj dozvoli je veći od postojećeg stanja, a ne mogu se spajati dvije postojeće kuće položene svaka na svojoj zasebnoj katastarskoj čestici, koje kuće nemaju nikakvu vezu (budući da ih dijeli zid), koje kuće su kao objekti zasebni i u potpunosti samostalni.

    4.2. Nadalje prigovara visini projektiranog objekta jer je viša od postojećeg objekta (visina projektiranog objekta na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je gotovo dvostruko veća od postojećeg objekta), što je protivno odredbama važećeg GUP-a. Ujedno je u pobijanom glavnom projektu netočno prikazana visina postojećih objekata na terenu investitora kao viša, dok je u stvarnosti ista znatno niža. Dakle, postojeći objekti investitora su nezakonito prikazani višima, sve radi dobivanja što veće visine na projektiranom objektu.

    4.3. Nadalje tvrdi da tlocrti postojećih objekata na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nemaju 91 m2, a kako je to u pobijanom projektu napisano. Stvarni tlocrt postojećeg objekta na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je 29 m2, dok je stvarni tlocrt postojećeg objekta na čest. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] 42 m2, slijedom čega ukupna tlocrtna površina za obje čestice iznosi 71 m2. Jednako tako, visina najvišeg dijela postojećeg objekta na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je 8,3 metra, dok je visina najvišeg postojećeg objekta na čest. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina] 5,4 metra. Slijedom toga, i projektirani objekt na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može biti visok maksimalno 8,3 metara, odnosno projektirani objekt na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može biti visok maksimalno 5,4 metara, a projektirana visina je veća od 9 metara. Mišljenja je da tuženik (kao i prvostupanjsko tijelo) neutemeljeno konstatira kako se ne može utvrditi da li su postojeće građevine cjelovito planirane i realizirane, kao i da se na njih ne odnosi odredba važećeg GUP-a po kojoj se različite visinske diletacije ne mogu nadograđivati, što predstavlja jednostrano nepravilno tumačenje važećeg GUP-a u korist investitora, a na očitu štetu tužiteljice. Sve to budući da je u konkretnom slučaju sukladno odredbama važećeg GUP-a dozvoljena samo obnova (adaptacija) postojećih objekata kao samostalnih i odvojenih stambenih cjelina, a nipošto nije dozvoljena nadogradnja istih, i to u obliku jedinstvenog objekta dvostruko veće visine od najvišeg pojedinačnog ranijeg objekta.

    5. Poziva se na odredbu članka 65. stavka 2. podstavka a. Izmjena i dopuna GUP- a, koja određuje da se kod rekonstrukcije i gradnje nove umjesto postojeće građevine i interpolacije, zadržava građevinski pravac postojeće građevine, što nije slučaj u osporenom projektu, gdje se izvodi potpuno novi, diskontinuirani građevinski pravac i prigovara da se tuženik nije očitovao na njezine prigovore o tome da glavni projekt nije u skladu sa člankom 53. i člankom 65. GUP-a.

    5.1. Posebno ističe kako je osporenim glavnim projektom predviđena izgradnja stambene građevine – katnice koja se treba naslanjati na već postojeću kuću tužiteljice, što je protivno važećem GUP-u Grada Šibenika, a isto nije moguće bez izričite suglasnosti tužiteljice, koja istu odbija dati na projekt investitora. U pobijanom projektu i građevinskoj dozvoli nova građevina bila bi udaljena manje od 2 metra od čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - međe (vlasništvo i posjed tužiteljice), dok je u južnom dijelu udaljenost od međe jednaka nuli, budući da se tamo čak predviđa opisani kontakt sa čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ZK. Takva građevina bila bi nezakonita i protivna odredbama važećeg GUP-a te zakonskim odredbama. Prigovara i da su u geodetskom projektu netočno označene mjere - širina nekretnine investitora katastarske oznake čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve prema javnom putu katastarske oznake čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, naznačena je širina od 2,64 metra, dok je ista u stvarnosti manja od 2 metra, što je vidljivo iz kopija katastarskog plana.

    6. Predlaže, uvažavanjem ove žalbe, preinačiti pobijanu presudu i u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

    7. U odgovoru na žalbu, zainteresirana osoba ističe da je građevinska dozvola zakonita, da trpi štetu zbog dugotrajnosti postupka i potražuje naknadu štete u iznosu od 62.000 EUR, zbog razlike cijena izvođača radova gradnje.

    8. Tuženik, iako pozvan, nije odgovorio na žalbu.

    9. Žalba nije osnovana.

    10. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17.,110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud osnovano odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

    11. Osnovni prijepor ove upravne stvari je u, po tužiteljici spornoj, geodetskoj podlozi glavnog projekta i shodno prostornom planu potrebnoj površini građevinske čestice, visini planirane građevine i njenom smještaju na građevinskoj čestici.

    12. Predmetna građevinska dozvola je izdana za rekonstrukciju postojećih građevina na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (tri zgrade, dvije ugrađene i jedna poluugrađena), za koje je izdana Uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine. Glavnim projektom, na koji su ishođene sve zakonom propisane potvrde, formirana je nova građevinska čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je nastala od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obje u vlasništvu zainteresirane osobe, u ukupnoj površini od 146 m2. Ove čestice se, prema odredbama prostorno planske dokumentacije GUP-a Grada Šibenika ("Službeni vjesnik općina Drniš, Knin i Šibenik", broj 14/88., "Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 8/99., 1/01., 5/02. i 5/06. i "Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 6/08., 4/14., 2/16., 8/16., 1/17- ispravak, dalje GUP), nalaze u zoni stambene namjene, u dovršenim gradskim područjima u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline za koje područje su mjerodavne odredbe članka 65., 41. stavka 7. i članka 88. C ovog plana. Prema članku 65. st. 2.a GUP-a, najmanja površina za gradnju ugrađene građevine iznosi 100m2, a površina novoformirane čestice je veća pa nije osnovan prigovor vezan za ovu odredbu GUP-a i veličinu čestice. S tim u vezi nije osnovan ni prigovor da se ne mogu spajati dvije građevne čestice uz ulicu ako svaka od njih može biti samostalna građevna čestica, jer su površine pojedinačnih čestica na kojima su postojeće građevine manje od propisanih za ugrađene zgrade i pouugrađenu zgradu, koje se ovdje rekonstruiraju u ugrađenu zgradu (kako je to definirano člankom 6. točkom 45. GUP-a) visine dijelom P+2 maksimalne visine 8,9 m. i dijelom P+1 maksimalne visine 5,50 m, što je također u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom 3. GUP-a. Glavni projekt se temelji na geodetskoj podlozi, koju tužiteljica pred za to nadležnim tijelom nije pobijala pa njezini prigovori o nezakonitosti geodetskog projekta, broj 70/19 od dana 17. ožujka 2020.g., koji je ovjeren od DGU, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA:932-06/20- 02/650, URBROJ: 541-24-01/5-20-3 od 24. lipnja 2020., nisu ni mogli biti predmetom ocjene u postupku izdavanja građevinske dozvole, jer za te prigovore predmetno prvostupanjsko tijelo nije nadležno.

    13. U predmetnoj građevinskoj dozvoli zadržavaju se postojeće udaljenosti građevine od susjedne građevne čestice i regulacijskog pravca te je rekonstrukcija planirana na udaljenosti manjoj od 2,0 m od susjedne međe, što je također sukladno odredbi članka 65. stavka 2. GUP-a.

    14. Obzirom na to da iz spisa predmeta proizlazi da je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole u cijelosti ured, da su na glavni projekt TD 27/19 ishođene sve potvrde i mišljenja i da je sukladan odredbama GUP-a koje određuju uvjete gradnje u kontaktnom području povijesne graditeljske cjeline, proizlazi da je udovoljeno svim uvjetima iz članka 111. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.) pa Sud nalazi da nema povrede zakona na štetu tužitelja kako ni u upravnom postupku tako niti u upravnom sporu te u cijelosti prihvaća žalbom osporenu prvostupanjsku presudu.

    15. Obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe pa je, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a , u vezi s člankom 169. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) , presudio kao u izreci.

    U Zagrebu , 6. kolovoza 2025.

    Predsjednica vijeća

    Evelina Čolović Tomić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.